Izraelski lideri osudili su odluku Međunarodnog krivičnog suda (MKS) da zatraži nalog za hapšenje premijera Benjamina Netanijahua i ministra odrbane Joava Galanta.

Izraelski ministar finansija Bezalel Smotič saopštio je da svi Izraelci treba da se osjećaju kao da je protiv njih izdat nalog za hapšenje i pozvao prijateljski nastrojene zemlje da preduzmu akcije za raspuštanje MKS-a.

On je odluku MKS-a nazvao ”predstavom licemjerja i mržnje prema Jevrejima” koje, kako tvrdi, podsjeća na nacističku propagandu.
Opozicioni lider Jair Lapid okarakterisao je saopštenje MKS-a kao ”katastrofu” i poručio da se nada da će Kongres SAD intervenisati po ovom pitanju.

Ministar Beni Ganc osudio je odluku MKS-a, nazvavši je “zločinom istorijskih razmjera”, prenosi Tanjug pisanje Rojtersa.

”Porediti odlučnost lidera demokratske države da se brane od terora krvožedne terorističke organizacije (Hamasa) je duboko narušavanje pravde i očigledan moralni bankrot”, poručio je Ganc.
MKS je ranije danas zatražio je nalog za hapšenje Benjamina Netanijahua i Joava Galanta zbog navodnih ratnih zločina, kao i za hapšenje lidera Hamasa.

Glavni tužilac MKS Karim Kan je rekao da su protiv Netanijahua i Galanta podnete optužnice zbog ”izazivanja istrebljenja, izazivanje gladi kao metoda rata, uključujući uskraćivanje humanitarne pomoći i namerno ciljanje civila u sukobu”.

Lideri Hamasa, Jahja Sinvar, Mohamed Deif i Ismail Hanije se terete za istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualne napade.

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je obavio telefonski razgovor sa prvim potpredsjednikom Irana Mohamadom Mohberom nakon pogibije iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera, saopštio je Kremlj.

Dva lidera su istakla zajedničku spremnost za sveobuhvatnu saradnju Rusije i Irana, dodaje se u saopštenju Kremlja, prenosi RIA Novosti.

Prvi potpredsjednik Irana Mohamed Mohber preuzeće dužnost šefa države do izbora novog predsjednika na izborima, izjavio je danas portparol iranskog Savjeta čuvara Islamske revolucije Hadi Tahan Nazif.

Helikopter u kojem su bili predsednik Raisi i iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan srušio se juče na sjeverozapadu Irana, u regionu Verzegan, a pored njih dvojice, poginulo je još sedam osoba.

Žulijan Asanž kaže da američka vlada nije garantovala njegovo pravo na slobodu izražavanja prema Prvom amandmanu, u novom izazovu njegovom izručenju.

Utemeljitelj WikiLeaksa, Asanž (52) je tražen u SAD-u kako bi mu se sudilo zbog optužbi za hakovanje i špijunažu, zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata i depeša u 2010. i 2011. u vezi s ratovima u Avganistanu i Iraku.

Britanske sudije rekle su da neće saslušati još jednu žalbu Asanža ako SAD iznese garancije da on neće biti oštećen na suđenju zbog svog stranog državljanstva, da se neće suočiti sa smrtnom kaznom i da se može osloniti na Prvi amandman, pravo koje štiti slobodu govora.

U ponedjeljak su Asanžovi advokati rekli Žalbenom sudu u Londonu da je smrtna kazna u dovoljnoj mjeri isključena, prenosi “Standard”.

Ali, utvrdili su da su druge garancije koje je ponudila SAD “očigledno neadekvatna” i zatražili su dalju žalbu u Asanžovom slučaju.

Garancija u vezi smrtne kazne glasi: “Sjedinjene Države mogu pružiti takvu garanciju da Asanž nije optužen za kazneno djelo za koje se donosi odluka o smrtnoj kazni, a Sjedinjene Države još garantuju da mu se neće suditi za kazneno djelo za koje se izriče smrtna kazna.”

“Prihvatamo da su SAD dale nedvosmislena obećanja da neće optužiti nijedno kazneno djelo koje je smrtno kažnjeno”, rekao je Edvard Ficdžerald KC, vođa Asanžovog pravnog tima.

Ali rekao je da garancija o slobodi govora neće nužno zaštititi njegova prava na suđenju u Americi, te da to “uopšte nije garancija”.