Društvo
U Solunu sahranjen deda Đorđe Mihailović: Ispraćen uz himnu Bože pravde
Deda Đođe je sahranjen u grobnici pored oca i djeda koji su, takođe, čuvali grobove srpskih junaka poginulih na Solunskom frontu.
Đorđe Mihailović, koji je čuvao sjećanje na stradanje srpskih vojnika na Solunskom frontu kao sveti gral i luču života, preminuo je 2. jula, u 96. godini.
Rođen je u Solunu 1. maja 1928. godine. Bio je treća generacija Mihailovića, čuvara srpske istorije i seni srpskih vojnika poginulih tokom proboja Solunskog fronta. Znao je priču o skoro svakom stradalom junaku čije kosti počivaju na Zejtinliku. Na tom groblju koje je jedno od najznačajnijih simbola srpskog nacionalnog bića počiva 7.441 ratnik.
Odlikovan je Ordenom srpske zastave drugog stepena. Prije 10 godina o njemu je snimljen dokumentarni film “Posljednji čuvar”.
Prije dvije godine, tadašnji ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, i direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Arno Gujon uručili su mu u ime države priznanje “Majka Srbija”, a 2020. dobio je i sprski pasoš, što mu je bila životna želja, zahvaljujući ministru Ivici Dačiću kome se povjerio, a koga je kao i brojne sprske zvaničnike i svakog građanina Srbije i šire, decenjima dočekivao na srpskom vojničkog groblju na Zejtinliku.
-Živeo sam za dan kada mi je Srbija dodelila državljanstvo. Živeo sam, jednako, kao i u nadi da doživim stogodišnjicu proboja Solunskog fronta, a vama sam to, onda, poverio. Dočekao sam, eto, i jedno i drugo – rekao je Mihailović tog dana kada mu je pasoš uručen.
Dodao je da je to priznanje i za njega i za njegove pretke, koji su obavljali tu časnu dužnost.
O čika Đorđu napisana je i knjiga “Čuvar svetih humki”, a u Republici Srpskoj snimljen je film “Čuvar časti i ponosa – Đorđe Mihailović”
Prvi čuvar groblja bio je deda čika Đorđa, Savo, solunski dobrovoljac, rođen 13 kilometara od Kotora, u Grblju, koga je, kako neki izvori kažu, kralj Aleksandar imenovao na čelo državne komisije da sakupi posmrtne ostatke saboraca i prijatelja sa bojišta i 250 grobalja širom Solunskog fronta.
O njihovim grobovima brinuo se do 1928. godine, kada je umro i kada je čuvanje započete tradicije, ali i istorije, nastavio Đođev otac Đuro koji je grobove srpskih junaka sačuvao tokom Drugog svjetskog rata od nacističke pljačke, ponekad i lukavstvom.
Nakon smrti 1961. godine tu ličnu časnu dužnost, više od šest decenija neumorno sa velikom ljubavlju i predanošću obavljao je čika Đorđe.
Svakog putnika namjernika dočekivao je sa šajkačom, u vojničkoj jakni i cokulama, i uz pitanje ”odakle ste” pričao priču o poginulim junacima toga kraja, a nije bilo mjesta u Srbiji za koje nije čuo iako nikada nije bio, jer je iz svakog bar neko stradao na Solunskom frontu.
Kada mu je uručena nagrada “Majka Srbija”, za izuzetan doprinos, rezultate i zasluge postignute u oblasti odnosa matične države i dijaspore, čika Đorđu rekao je: “Ja sam siromah iz siromašne porodice. Nisam bio ni mnogo dobar đak. Voleo sam samo istoriju i geografiju. Ceo svoj život posvetio sam groblju”.
Društvo
DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora
Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.
„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.
Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.
Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).
Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.
(BN) Foto: Sarajevo-gas
Društvo
Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU
Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.
Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.
Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.
Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.
Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.
Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).
S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.
Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.
Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.
Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.
Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.
Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.
Društvo
GRAD VELIČENE ORAHA UNIŠTIO USJEVE U HERCEGOVINI: Počinje procjena štete na terenu
Predsjednik Vlade Savo Minić rekao je da će ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Anđelka Kuzmić danas, 22.jula, obići područja Hercegovine pogođena snažnim nevremenom i razgovarati sa poljoprivrednicima i nadležnim službama.
Najviše stradala poljoprivredna područja
U Nevesinju će biti održana sjednica Štaba za vanredne situacije, nakon što je grad uništio gotovo sve poljoprivredne usjeve.
Najviše su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, a šteta je zabilježena i u Berkovićima.
Nadležne službe obilaze teren i procjenjuju razmjere štete, dok je protivgradna zaštita dejstvovala, ali bez značajnijeg efekta, prenosi RTRS.
Grad uništio usjeve, vozila i infrastrukturu
Podsjećamo, snažno olujno nevrijeme praćeno gradom veličine oraha, a mjestimično i manjih jaja, pogodilo je juče, 21.jula, Nevesinje i okolna sela, pričinivši ogromnu materijalnu štetu na poljoprivrednim usjevima, vozilima i infrastrukturi.
Da je riječ o nezapamćenom nevremenu za Srnu je potvrdio načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović, navodeći da su posljedice katastrofalne.
“Grad je bio veličine oraha, a ponegdje i manjih jaja. Šteta je ogromna. Oštećen je veliki broj automobila, na mnogim vozilima polupani su vjetrobrani, stakla i limarija. Došlo je i do plavljenja pojedinih ulica, jer je grad začepio kanalizacionu mrežu”, istakao je Avdalović.
Poljoprivrednici ostali bez ljetine
Prema njegovim riječima, najteže su pogođeni poljoprivrednici, jer je grad uništio gotovo sve usjeve na otvorenom. “Uništeno je voće, povrće i žito koje još nije bilo požnjeveno. Šteta je praktično totalna. Ljudi neće imati šta ni da uberu ni da skinu sa svojih njiva”, istakao je Avdalović.
Posebno su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, koje važi za jedno od najpoznatijih poljoprivrednih područja nevesinjskog kraja.
-
Politika2 dana agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika2 dana agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika3 dana agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport2 dana agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Banjaluka2 dana agoPOHVALE KOJE ODJEKUJU SVIJETOM! Šta je svjetska travel zvijezda poručila o Drašku Stanivukoviću nakon posjete Banjaluci?
-
Politika3 dana agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Banjaluka1 dan agoSTANIVUKOVIĆ U MELINI: Izgradili smo vodovod, podržali parohijski dom i čuvamo zajedništvo
-
Politika2 dana agoVUKOMANOVIĆ: Oko 10.000 penzionera u Srpskoj i dalje plaća dodatni namet za zdravstveno osiguranje
