Connect with us

Politika

Šta su poslanici rekli o zakonu kojim kleveta postaje krivično djelo

U Narodnoj skupštini Republike Srpske u toku je rasprava o prijedlogu izmjena Krivičnog zakonika Srpske, kojim se, između ostalog, kao krivično djelo uvodi kleveta.
Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić rekao je da pomenuti zakon nije najbolji koji će Srpska usvojiti, ali da se od nečega mora početi.- Bojazan koja stiže od medija je možda i sa pravom, ali niko ne može da negira da postoje pojedinci koji svjesno nanose zlo i štetu – rekao je Stevandić.

Naglasio je da je  zakon prošao sve procedure, nacrt, javne rasprave, a do sada su najavljena i tri amandmana od strane poslanika.

– Uz sve kritike koje je trpio ministar, svi mi koji smo na strani ovog spektra, za ova rješenja, znamo da nisu najbolja rješenja. Ima stvari koji bi trebale biti bolje. Između slobode mišljenja i slobode izražavanja ne možemo staviti znak jednakosti – rekao je Stevandić, koji je i predsjednik Ujedinjene Srpske.

Poslanik SNSD-a Mladen Ilić rekao je da je uvaženo sve što je trebalo po pitanju iznesenih sugestija u toku javnih rasprava o izmjenama Krivičnog zakonika.

– Ne vežem usko medije za klevetu. Nemoguće je da neko dobije kaznu od 100.000 maraka. Postoje pojedinci koji zahvaljujući svojim izvorima finansiranja mogu da učine i do deset puta isto krivično djelo – rekao je Ilić i doda da mu je žao što je politička borba umiješana i u krojenje izmjena Krivičnog zakonika.

Njegov stranački kolega Srđan Mazalica rekao je da “hladne glave” treba razmatrati prijedlog izmjena pomenutog zakona.

– Klevete su nanijele ogromnu štetu pojedinim ljudima. Dobro plasirana i artikulisana kleveta nanosi trajno obilježje pojedincima. Ne radi se ovdje o slobodi mišljenja – rekao je Mazalica i dodao da je dobro što je brisano krivično djelo uvreda.

Poslanici opozicije pozvali su kolege iz vladajućih stranaka da razmisle još jednom i ne glasaju za kriminalizaciju klevete.

– Pritisak medija je urodio plodom jer je prijedlog značajno izmijenjen u odnosu na nacrt izmjena Krivičnog zakonika, od smanjenja novčanih kazni do brisanja krivičnog djela uvreda.  Mnogo je drugih spornih odredaba, među kojima je i kriminalizacija klevete. Ovo nije trenutak za donošenje ovog zakona zbog trenutne krize – rekao je poslanik SDS-a Dragomir Vasić.

PDP-ov poslanik Igor Crnadak rekao je da se pomenutim zakonom od Srpske pravi crna rupa u kojoj “neće niko smjeti da pisne”.

– Mislim da ministar pravde nije nosilac ovog zakona jer on dolazi kao ideja za obračun sa svakim oblikom kritične misli. Zakon nije došao od stručnih krugova, ni od Ministarstva pravde  – naveo je Crnadak.

Naglasio je da će oni koji budu optuženi za klevetu proći golgotu od strane pravosuđa, koje kako navodi, kontroliše vlast.

-Ovim zakonom biće ugrožena sloboda govora. Svako ko kritikuje neke društvene procese moraće staviti prst na čelo -poručio je Crnadak.

Demos predložio prolongiranje

Predsjednica Kluba poslanika Demosa  u Narodnoj skupštini Republike Srpske  Spomenka Stevanović rekla je da će njen klub predložiti zaključak da se donese novi zakon o medijima kojim bi bilo riješeno pitanje portala bez impresuma, za koje je rekla da iznose najviše neistina a koji nikom ne odgovaraju.

Ona je rekla da predložene izmjene Krivičnog zakonika neće riješiti taj problem i da zato predlaže da se stupanje na snagu izmjena prolongira dok ne bude donesen zakon o medijima.

Stevanovićeva je je zatražila pauzu, kako bi došlo do konsultacija svih klubova u vezi s njenim prijedlogom.

Šta piše u prijedlogu

Ministar pravde Srpske Miloš Bukejlović obrazložio je izmjene toga akta.

Miloš Bukejlović rekao je da je Prijedlogom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske izbrisano krivično djelo uvrede, da kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja, dok je u znatnoj mjeri smanjena kazna kod krivičnog djela protiv časti i ugleda.

Obrazlažući prijedlog ovog zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Bukejlović je rekao da se ovim prijedlogom zakona uvode krivična djela protiv časti i ugleda, i to krivična djela kleveta, iznošenje ličnih i porodičnih prilika i javno izlaganje poruzi.

-Iznošenje neistina, ličnih i porodičnih prilika, izlaganje poruzi određenih kategorija lica prevazišlo je svaku normu društveno prihvatljivog ponašanja i na svaki način obezvrijedilo ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekovu privatnost, lični i porodični život – istakao je Bukejlović.

On je podsjetio da je članom 26 Ustava Republike Srpske propisano da je zagarantovana sloboda štampe i drugih sredstava javnog informisanja vodeći računa o članu 13 Ustava Republike Srpske, koji propisuje da su ljudsko dostojanstvo, tjelesni, duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični i porodični život nepovredivi.

Bukejlović je ukazao da član osam Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda propisuje da svako ima prava na poštovanja ličnog i porodičnog života.

On je rekao da je ovim prijedlogom zakona propisano novo krivično djelo neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa sa predviđenim kvalifikovanim oblikom koji je za posljedicu mogao imati i smrt.

Prema njegovim riječima, izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske propisano je i da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom.

Bukejlović je rekao da je resornom ministarstvu od Fondacije “Udružene žene Banjaluke” dostavljena inicijativa za izmjene ovog zakona, a u vezi sa krivičnim djelom polno uznemiravanje i usklađivanje ovog zakona sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja u porodici.

-Izmijenjeno je krivično djelo polno uznemiravanje, ali je uvršteno i novo krivično djelo koje se odnosi na zloupotrebu fotografije, video-zapisa polno eksplicitnog sadržaja – istakao je Bukejlović.

On je naveo da je resornom ministarstvu od republičkog javnog tužilaštva dostavljena inicijativa za izmjenu krivičnog djela koje se odnosi na krađu električne energije, prirodnog gasa.

Bukejlović je podsjetio da je javnost od objavljivanja Nacrta ovog zakona imala aktivno učešće i izmjenama koje su prihvaćene u javnim raspravama koje su održane širom Republike Srpske.

Prethodno je veliki broj novinara održao protestnu šetnju na kojoj su zatražili da prijedlog izmjena Krivičnog zakonika bude povučen sa dnevnog reda.

Međutim, njihov prijedlog nije dobio podršku skupštinske većine.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

MIJATOVIĆ OSTAO BEZ MINISTARSKE FUNKCIJE: Sudska odluka presudila njegovom ostanku u Vladi

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine juče je razriješila Vojina Mijatovića dužnosti potpredsjednika FBiH i federalnog ministra razvoja, preduzetništva i obrta, nakon što mu je Vrhovni sud FBiH zabranio obavljanje službene dužnosti.

Odluka dolazi nakon što je Vrhovni sud FBiH prošle sedmice potvrdio optužnicu protiv Mijatovića i drugih osoba zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja u vezi s dodjelom gotovo milion KM grant sredstava.

Optužnica zbog dodjele 997.363 KM

Prema navodima optužnice, riječ je o bespovratnim sredstvima u ukupnom iznosu od 997.363 KM, pri čemu je kompaniji „38X Ventures“ navodno omogućen povoljniji položaj u postupku izbora korisnika sredstava.

Vrhovni sud FBiH je 15. septembra potvrdio optužnicu, a nakon toga je donio i odluku kojom je Mijatoviću zabranjeno obavljanje službene dužnosti federalnog ministra razvoja, preduzetništva i obrta, kao i drugih službenih funkcija u okviru Vlade FBiH.

Zabrana se odnosi i na njegovu funkciju potpredsjednika Federacije BiH, kao i na rukovodeće poslove u organima izvršne vlasti FBiH.

Mijatovića mijenja Martina Jovanović

Na njegovo mjesto u Federalnom ministarstvu razvoja, preduzetništva i obrta dolazi Martina Jovanović, iz Sektora za opšte pravne i finansijske poslove tog ministarstva.

Mijatović je ranije najavio da će njegovi advokati podnijeti žalbu Vrhovnom sudu FBiH čim dobiju rješenje.

„Bez obzira na sve, ostajem pri stavu da pravosudni organi trebaju nesmetano raditi svoj posao, a ja ću kao i do sada sarađivati i poštovati sve odluke“, poručio je Mijatović.

Njegovo razrješenje predstavlja direktnu posljedicu sudske odluke o zabrani obavljanja funkcije, dok će eventualna krivična odgovornost biti utvrđivana u sudskom postupku.

Nastavi čitati

Politika

EKOCID SA POTPISOM DRŽAVE: Bagerima upali u srce Nacionalnog parka „Sutjeska“! Bazen košta kao luksuzna vila, a dozvola nema ni na mapi!

Najava uprave Nacionalnog parka „Sutjeska“ da se na platou Prijevor privodi kraju izgradnja bazena za gašenje požara kapaciteta 80 metara kubnih, finansiranog sa više od 330.000 KM, na prvi pogled djeluje kao hvale vrijedna briga o očuvanju prirodnih resursa. Međutim, iza zvaničnih fraza o „unapređenju zaštite od požara“ krije se niz otvorenih pravnih, ekoloških i finansijskih kontroverzi koje otvaraju ključno pitanje: da li je teška mehanizacija i građevinski radovi na 1.660 metara nadmorske visine uopšte u skladu sa zakonom i šta se zapravo gradi u srcu najstarijeg nacionalnog parka u Bosni i Hercegovini?

Pravni lavirint: Šta Zakon o zaštiti prirode (ne) dozvoljava?

Gradnja u nacionalnim parkovima u Republici Srpskoj nije pitanje diskrecionog prava uprave preduzeća niti resornog ministarstva, već je strogo normirana Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i posebnim Zakonom o Nacionalnom parku „Sutjeska“.

Prema ovim zakonima, prostor parka podijeljen je na tri zone zaštite:

  1. Režim zaštite I stepena (stroga zaštita): Isključuje bilo kakav oblik gradnje, privrednog korištenja ili zahvata koji mijenjaju prirodno stanje.

  2. Režim zaštite II stepena (aktivna zaštita): Dozvoljava strogo kontrolisane intervencije radi očuvanja ekosistema, ali izričito zabranjuje promjenu hidrografske mreže, narušavanje geomorfoloških oblika i izgradnju trajnih infrastrukturnih objekata koji nisu u direktnoj funkciji očuvanja izvornih staništa.

  3. Režim zaštite III stepena: Predviđa mogućnost ograničenog turističkog i infrastrukturnog razvoja, ali isključivo u skladu sa Prostornim planom područja posebne namjene i važećim Planom upravljanja.

Plato Prijevor nalazi se na samom rubu prašume Perućica i u neposrednom podnožju vrha Maglić. Uvođenje teške građevinske operative, iskopavanja i betoniranja u takvom visokoplaninskom pojasu zahtijeva najstrožu moguću proceduru:

  • Prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu (EIA): Javnost do danas nije vidjela studiju koja dokazuje da betoniranje 80 kubika vode na ovoj lokaciji neće degradirati krhka planinska staništa.

  • Vodnu saglasnost i ekološku dozvolu: Gradnja akumulacije u zoni gdje su izvorišta izuzetno osjetljiva ne smije se sprovoditi bez odobrenja nadležnih vodoprivrednih i ekoloških institucija.

  • Građevinsku dozvolu prema Prostornom planu: Svaki zahvat u prostoru koji nije predviđen Prostornim planom NP „Sutjeska“ predstavlja direktno kršenje zakona.

Pozivanje na „zaštitu od požara“ u praksi često služi kao prečica za zaobilaženje složenih procedura koje nameću zakoni o zaštiti prirode, jer se intervencija pravda vanrednim i spasilačkim potrebama.

Priznanje koje pali alarme: Šta kriju „druge svrhe“?

Najsporniji momenat čitavog projekta leži u samoj izjavi vršioca dužnosti direktora Parka, Aleksandra Golijanina, koji je otvoreno priznao:

„Bitno nam je da imamo jedan takav bazen za potencijalno gašenje požara, a poslužiće i za druge svrhe, s obzirom da su u ljetnom periodu izvori vode na tom području male izdašnosti.“

Ova formulacija predstavlja klasičan alarm za ekološke inspektore i stručnu javnost. O kojim se to „drugim svrhama“ radi?

  • Ako su lokalni izvori vode u ljetnom periodu već „male izdašnosti“, odakle će se akumulacija od 80 tona vode puniti, a da se pri tome ne isuše i ne prekinu prirodni vodotoci koji napajaju staništa nizvodno, uključujući i zaleđe same Perućice?

  • Da li se pod plaštom zaštite od požara gradi hidrotehnička infrastruktura za napajanje budućih ugostiteljskih i smještajnih objekata na Prijevoru, čime se otvaraju vrata nekontrolisanoj komercijalizaciji i apartmanizaciji zaštićenog područja?

Korištenje vode u nacionalnom parku u komercijalne svrhe ili za preusmjeravanje prirodnih tokova zakonom je najstrože zabranjeno ukoliko ugrožava hidrološki bilans. Oduzimanje vode iz oskudnih ljetnih izvora zarad vještačkog rezervoara direktno potkopava opstanak flore i faune tog lokaliteta.

Ekonomska računica: Bazenčić po cijeni vile

Pored pravnog i ekološkog aspekta, finansijska konstrukcija ovog poduhvata otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i opravdanosti trošenja javnog i donatorskog novca:

  • 300.000 KM za građevinske radove

  • 32.000 KM za „izradu projektne dokumentacije“

  • Ukupno: 332.000 KM

Za taj novac Nacionalni park dobija rezervoar zapremine 80 kubnih metara. Da bi se razumjela razmjera ovog iznosa, 80 kubika vode odgovara dimenzijama prosječnog manjeg dvorišnog bazena (npr. 8 x 5 metara, dubine 2 metra).

Jednostavna računica pokazuje da jedan kubni metar izgrađenog kapaciteta ovog rezervoara košta preko 4.150 KM.

Iako nepristupačan planinski teren na Prijevoru nesumnjivo poskupljuje transport materijala i rad mašina, iznos od trećine miliona maraka za betonsku jamu zapremine osrednjeg bazena zahtijeva detaljnu analizu troškovnika. Činjenica da se projekat realizuje kroz saradnju Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i UNDP-a ne oslobađa aktere obaveze da polože račune javnosti: ko je izvodio radove, kako je sproveden tender i zašto se za taj novac nisu mogla nabaviti mobilna protivpožarna vozila i oprema koja ne ostavlja trajne ožiljke u prirodi?

Zaštita prirode kroz njeno uništavanje

Paradoks koji se godinama ponavlja u zaštićenim područjima Bosne i Hercegovine ponovo je na djelu u Nacionalnom parku „Sutjeska“. Umjesto jačanja rendžerske službe, video-nadzora za ranu detekciju požara i stroge kontrole ulaska neodgovornih posjetilaca, rješenje se traži u betonu, bagerima i građevinskim radovima.

Ukoliko se nadležne inspekcije — republička ekološka i urbanističko-građevinska inspekcija — hitno ne uključe i ne predoče javnosti tačne lokacijske uslove, procjenu uticaja i građevinsku dozvolu za radove na Prijevoru, bazen od 332.000 KM postaće opasan presedan. Presedan po kojem je u nacionalnom parku dozvoljeno graditi sve, dokle god se na tablu stavi donatorski logo i floskula o „protivpožarnoj zaštiti“.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

SLIJEDI LI PLJAČKA VIJEKA U UGLJEVIKU? Radnik otkriva kako se priprema teren za ulazak privatnika “Samo jedno ležište vrijedi 5,7 milijardi evra!”

Nakon što su mašine u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik utihnule, a oko 2.000 radnika ostalo u strahu za golu egzistenciju, dugogodišnji rudar i sindikalac Jelenko Marinković u razgovoru za magazin „Žurnal“ iznosi teške optužbe: kolaps energetskog giganta nije plod slučajnosti, već pažljivo isplanirana operacija uvođenja privatnika u posao vrijedan milijarde.

Odluka uprave Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik od 13. oktobra da naloži potpunu obustavu proizvodnje zbog nedostatka uglja označila je početak jedne od najtežih kriza u novijoj istoriji elektroenergetskog sistema Republike Srpske. Dok ugalj ne stiže do kotlova, a cjelokupna regija strahuje od ekonomskog kraha, radnici tvrde da se iza prividnog tehničkog zastoja krije decenijski plan sistemskog urušavanja preduzeća.

Jelenko Marinković, rudarski tehničar koji radni staž u ugljevičkom rudniku bilježi još od 1996. godine, otvoreno upozorava da je na sceni dobro poznat scenario.

„Neće ga kupiti na klasičan način. Oteće ga“, poručuje Marinković, pojašnjavajući matricu po kojoj se javno dobro prebacuje u privatne džepove.

Mehanizam tihog sloma: Kako dotući giganta bez ispaljenog metka
Prema riječima ovog iskusnog rudara, zastoj u proizvodnji direktna je posljedica višegodišnjeg ignorisanja bazičnih potreba rudnika. Umjesto minimalno 35 ispravnih dampera, neophodnih za nesmetan rad, na kopu ih je trenutno operativno svega 16. Bez adekvatnih mašina, rudari fizički ne mogu obezbijediti jalovinu i doći do uglja, iako cijeli Ugljevik bukvalno leži na rudnom bogatstvu.

Marinković tvrdi da je takvo stanje vještački indukovano:

„Suština je u tome da se preduzeće dovede u stanje u kojem više ne može samostalno da funkcioniše. Cilj je da mi sa ovo malo preostale mehanizacije dođemo što bliže glavnom ležištu uglja. Kada naše mašine definitivno otkažu, uprava će reći: ‘Ljudi, mi više ne možemo, mora se uvesti privatnik.’ Privatnik potom skine taj površinski sloj zemlje, dođe do našeg uglja i počne ga prodavati našoj termoelektrani po visokoj cijeni koju ona ne može da plati. Na kraju će, na osnovu duga za naš sopstveni ugalj, preuzeti i samu termoelektranu — preko papira, bez ijedne uložene marke.“

Kao ključne poluge ovog procesa Marinković imenuje stranačke uprave koje imenuje Vlada Republike Srpske, optužujući ih da su novac namijenjen investicijama u proizvodnju i mehanizaciju godinama preusmjeravale u političke i privatne interese.

Apsurdi u brojkama: Stotine miliona za kongresne sale, mrvice za rudnik
Finansijski parametri ukazuju na ekonomski paradoks sa kojim se Republika Srpska suočava:

55 do 60 eura po megavat-satu iznosi cijena struje proizvedene u Ugljeviku.

Oko 150 eura po megavat-satu plaća se struja iz uvoza kada domaći blokovi stanu.

350 miliona KM procijenjeni je iznos neophodan za potpunu modernizaciju, nabavku dampera, rezervnih dijelova i otvaranje novih otkopnih polja na RiTE Ugljevik.

Dok se tvrdi da novca za spas preduzeća koje hrani hiljade porodica nema, Elektroprivreda RS istovremeno planira megalomanske projekte poput izgradnje Kongresne dvorane u Trebinju, čija je vrijednost procijenjena na čak 309 miliona KM sa PDV-om.

Poređenje ova dva iznosa jasno oslikava prioritete vladajućih struktura: novac koji bi trajno osigurao energetsku stabilnost i radna mjesta usmjerava se u objekte bez proizvodne vrijednosti.

Basen koji vrijedi milijarde eura
Razmjere apsurda još su izraženije kada se sagledaju geološke procjene ugljevičkog basena. Uglja ima dovoljno za narednih šest decenija rada:

Istražene rezerve: oko 120 miliona tona.

Potencijalne neistražene rezerve: približno 500 miliona tona.

Ležište „Ugljevik Istok 2“: raspolaže sa 57,4 miliona tona visokokvalitetnog uglja.

Uz konzervativnu tržišnu cijenu od 100 eura po toni, samo ležište „Ugljevik Istok 2“ vrijedi nevjerovatnih 5,7 milijardi eura.

Podsjećamo, koncesija za ovo strateško ležište ranije je dodijeljena kompaniji „Comsar Energy“ u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, na šta su sindikalci bezuspješno upozoravali još od 2013. godine. Marinković kalkuliše da bi, uz rastuće cijene energenata, RiTE Ugljevik mogao samostalno ostvarivati između 500 i 600 miliona KM godišnjeg prihoda, dok fiksni operativni troškovi i plate radnika iznose oko 200 miliona KM.

Umjesto profita za državu, trasira se put po kojem bi se ponovili scenariji preuzimanja resursa kakvi su već viđeni u rudnicima Ljubija, industrijskom kompleksu u Zenici ili zvorničkoj „Alumini“.

Pacifikacija radnika i politički „sindrom kuvane žabe“
Iako su radnici u martu protestovali tražeći garancije za opstanak, snaga za radikalniji sindikalni otpor danas je, prema Marinkoviću, gotovo neutralisana. On tvrdi da je poslovodstvo preuzelo kontrolu nad sindikalnim izborima, diktiralo podobne kandidate i potisnulo lidere koji su ranije organizovali štrajkove.

„Ušli su u sve pore našeg preduzeća. Čim se pomene zastoj, pojave se njihovi ljudi i sindikalci s pričom: ‘Hajde da im damo još 15 dana.’ I tako sve prođe u praznim obećanjima. Ako uđe privatnik, svih 2.000 radnika je direktno ugroženo. Zašto bi privatni vlasnik zadržao domaće radnike kada može dovesti jeftiniju radnu snagu iz inostranstva?“, pita se Marinković.

Na pitanje kako to da su građani Ugljevika na nedavnim Opštim izborima u oktobru ponovo dominantno glasali za vladajući SNSD dok im se privreda gasi pred očima, Marinković odgovara definicijom opšte apatije:

„To je klasični sindrom kuvane žabe. Ljudi su anestezirani, pristaju na sitan novac za glasove, a medijski mrak pred izbore ne dozvoljava da se sagleda stvarna slika ekonomske propasti u koju srljamo.“

Uprkos svemu, tradicija rudarstva u Ugljeviku duga 130 godina još uvijek ima šansu za preživljavanje. Spas, međutim, ne leži u novim kreditima i praznim političkim obećanjima, već u hitnoj smjeni partijskog menadžmenta, obustavi izvlačenja profita kroz sumnjive tendere i hitnom preusmjeravanju sredstava u osnovnu mehanizaciju. Sve ostalo je uvod u definitivni gubitak energetskog suvereniteta Republike Srpske.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno