Bh. diplomatija, kao i Predsjedništvo BiH su svega nekoliko puta ukazali na problem Trgovske gore, i to većinom medijima i javnosti u Bosni i Hercegovini, dok u raznim inostranim posjetama i mnogobrojnim susretima, kako u Evropi, tako i u svijetu, veoma rijetko su upoznavali svoje sagovornike o tome da stanovništvu BiH prijeti ekološka katastrofa.

Iako se svakodnevno javljaju kada su u pitanju javna politička prepucavanja o svemu i svačemu, o jednom od najvećih potencijalnih problema za oko 250.000 građana BiH rijetko se oglašavaju.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, rekao je za “Nezavisne novine” da je dolazak visoke predstavnice Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, koja je i potpredsjednica Evropske komisije, Kaje Kalas odlična prilika za domaće političare da na domaćem terenu istaknu problematiku namjere Hrvatske da na granicu sa BiH smješta radioaktivne i druge opasne otpade.

Istakao je da često imamo priliku svjedočiti tom da domaći političari zaziru od isticanja problema koje imamo zbog neodgovornih odnosa ka BiH iz inostranstva, već se većinom energija troši na međusobne okršaje i umiljavanje briselskim birokratama.

“BiH je u ozbiljnom problemu kada je riječ o djelovanju ka inostranstvu. Praktično smo bez rezultata kada je u pitanju diplomatija. Na operativnom nivou, nije ni iskomunicirano ka zemljama koje su članice EU, kao ni sa drugim zemljama koje bi mogle biti od pomoći, niti oni znaju kakav presedan je u začetku na granici Hrvatske i BiH. Ukoliko se ostvari namjera Hrvatske da izgura radioaktivne i druge otpade na granicu sa BiH, dolazimo do uspostavljanja nove prakse na međunarodnom nivou, gdje će biti legalno i legitimno gurati otpade na granice sa drugim zemljama, a posebno ako je to na granici EU sa nekom manje uticajnom zemljom”, naveo je Crnković.

Dodao je da u tom slučaju neće osjećati posljedice samo građani sjeverozapadne BiH, već je riječ o nečemu što će imati dalekosežne posljedice.

“Spoljnu politiku BiH vode Predsjedništvo BiH i Ministarstvo spoljnih poslova, svako u svom djelokrugu, a gospođa Kalas će se susresti i sa jednima i sa drugima. Da li će i dalje odjekivati tišina vanjske politike kada je u pitanju odbrana prava na život preko 250.000 Krajišnika i da li će i dalje sve drugo biti preče, ostaje da ispratimo”, naglasio je Crnković.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, istakao je da se Hrvatska ponaša kao da sa druge strane granice nema života.

“Odabrana lokacija za radioaktivni otpad je mnogo bliža opštini Novi Grad nego Dvoru. Udaljenost zgrade opštine Novi Grad je oko 2,5 kilometra, a od zgrade opštine Dvor pet kilometra. Od samog početka za nas je ta lokacija neprihvatljiva. Neprihvatljivo je i da Hrvatska jednostavno ne uzima u obzir da s ove strane granice postoji stanovništvo”, naveo je Drljača.

Dodao je da iz Hrvatske nema zvaničnih informacija, već se o aktivnostima saznaje uglavnom iz medija.

“Ne znamo ni koji će metod koristiti. Prvo su govorili da će za skladištenje koristiti postojeća vojna skladišta, što je bio jedan od argumenata kada je riječ o cijeni. Sada su skladišta srušena i gradi se novi objekat”, rekao je Drljača.

Prema njegovim riječima, aktuelna politička situacija u BiH je takva da ovo pitanje nije u žiži interesovanja iako je riječ o pitanju dvije zemlje.

“Bojim se da sve to otvara vrata Hrvatskoj da realizuje svoju ideju. Potrebno je snažno angažovanje institucija BiH”, smatra Drljača.

Podsjećamo, Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

Državna duma Rusije nalazi se pred usvajanjem istorijskog zakona koji bi majčinstvo zvanično priznao kao oblik rada, saopštava BRIKS Njuz.

Nacrt zakona, trenutno u završnoj fazi razmatranja, predviđa da se vrijeme provedeno u brizi o djeci i na porodiljskom odsustvu uračunava u penzioni staž, čime se majkama omogućava penzijski kredit za trud i posvećenost porodici.

Ova inicijativa, kako navode zvaničnici, ima cilj jačanje socijalne sigurnosti porodica i podsticanje nataliteta, što je gorući problem u Rusiji. Ekonomisti, pak, predviđaju šire društvene posljedice, ističući da bi se usvajanjem ovog zakona neplaćeni kućni rad po prvi put na institucionalnom nivou izjednačio sa drugim oblicima zaposlenja.

Ukoliko zakon prođe, predstavljaće progresivan korak u priznavanju ekonomskog značaja brige o porodici, koja je do sada ostajala van formalnog sistema rada. Ova odluka mogla bi da preokrene način na koji društvo percipira i vrijednuje ulogu majke, i konačno, obezbijedi joj zasluženo mjesto i u sistemu penzija. Da li će ovaj primjer slijediti i ostale zemlje, ostaje da se vidi, ali Rusija je ovim korakom nesumnjivo pokrenula važnu debatu o ekonomskoj vrijednosti neplaćenog kućnog rada.

Uzroci nestašice lijekova – od problema u proizvodnji i nabavci sirovina do odluka proizvođača da obustave isporuke. Posljedice najviše osjećaju pacijenti koji sve teže dolaze do osnovnih lijekova.

“Teška situacija što se tiče lijekova, hemoterapija, pogotovo ove imunološke terapije najnovijih lijekova koje samo određen broj pacijenata može da primi preko fonda, to su naše liste čekanja, a ostali pacijenti se snalaze kako znaju i umiju kupuju te tako strašno skupe lijekove dok čekaju da dođu na red da im finansira fond. Trenutno lijekova nema ni svih, ni onih kojih je bilo do sada”, rekla je iz Udruženja cijena oboljelih od raka dojke “Iskra” Suzana Kekić.

U udruženju ”Diši za život”, ističu da njihovi članovi za sada uspijevaju doći do potrebne terapije i da nisu na listi čekanja, ali da je glavni problem cijena. “Kad su u pitanju ovi lijekovi koje primaju pacijenti oboljeli od raka pluća to je cijena 11 do 14 000 maraka po terapiji i ako uzmete u obzir da je to na 21 dan, gdje je po protokolu da se primi po 20-30 takvih terapija onda možete misliti o kakvim količinama finansijskih sredstava se radi”, ističe predsjednik Udruženja “Diši za dušu” Seka Dželić, piše ATV.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH navode da nestašice ne pogađaju samo jednu grupu lijekova te da većina ima generičke zamjene. Ipak, prekidi u snadbijevanju i dalje otežavaju dostupnost pojedinih terapija.

-Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se dešavaju uglavnom iz komercijalnih razloga. -Kada su pitanju privremeni prekidi, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovanog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručuju da ne mogu direktno uticati na formiranje cijena lijekova, ali kroz pravilnike i tenderske nabavke nastoje uticati na njihovu dostupnost. Kod uvrštavanja lijekova na listu, cijene se određuju tako da su generički lijekovi obavezno jeftiniji od originalnih.

-Ukoliko postoji namjera povećanja veleprodajne cijene lijeka sa PDV-om, podnosilac prijedloga je obavezan da obavijesti Fond najmanje tri mjeseca prije promjene cijene, kako bi Fon zdravstvenog osiguranja Republike Srpske razmotrio prijedlog.

-Kada su u pitanju lijekovi koji se nabavljaju putem tendera, bira se onaj ponuđač lijeka koji je ponudio ekonomski najprihvatljiviju cijenu, ukoliko ispunjava i ostale potrebne kriterijum. Nestašice lijekova sve su učestalije. Cijene iz mjeseca u mjesec rastu, dodatno otežavajući dostupnost terapije građanima.