Connect with us

Društvo

NJEMAČKA UVODI „KARTU ŠANSI“: Nova pravila važe i za radnike sa Balkana

Vlada u Berlinu priprema njemačku verziju zelene karte po uzoru na Kanadu, jer ima milione otvorenih radnih mjesta, a demografija je neumoljiva.

– Uvodimo kartu šansi sa transparentnim sistemom bodovanja, kako bi ljudi, koji su potrebni našoj zemlji, lakše došli do nas – rekao je ministar rada Hubertus Hajl za Bild.

Takozvana “Karta šansi” veoma podsjeća na američku ili kanadsku “zelenu kartu”. Tako nešto već odavno zazivaju posebno poslodavci u Njemačkoj.

Jer, zemlji nedostaje radne snage. Neumoljiva demografija kaže da će do 2035. biti sedam miliona manje ljudi na tržištu rada – ukoliko se doseljavanje osjetno ne pojača, piše DW.

Socijaldemokratski ministar Hajl kaže da je teško tražiti posao u Njemačkoj ukoliko niste fizički tu, pa bi da olakša i sam dolazak. Kako sada stoje stvari, svako ko je u Njemačkoj završio školovanje – bilo kojeg stepena – taj će automatski dobijati kartu šansi.

Ako nije, onda mora da ispuni tri od četiri kriterijuma: obrazovanje (kvalifikacija) iz inostranstva, radno iskustvo od barem tri godine, znanje njemačkog ili raniji boravak u Njemačkoj, i to da je mlađi od 35 godina.

– Treba nam useljavanje. Iz godine u godinu bismo, u skladu sa potrebama, određivali kontingent koliko ljudi može da dobije kartu šansi kako bi jedno određeno vrijeme tražili posao ili praksu. Tokom tog perioda će morati finansijski sami da se staraju o sebi – rekao je on.

Karta šansi bi trebalo da olakša i sam dolazak u Nemačku, čak i bez radnog mjesta – kako bi se to mjesto potražilo.

Iako stvar još nije utanačena u Vladi kancelara Olafa Šolca, nema sumnje da će biti ove jeseni. Jer, sva tri koaliciona partnera – Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali – zalažu se za olakšavanje useljavanja.

Pogled ka Balkanu

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.

Izuzetak je takozvano “zapadnobalkansko pravilo”, donijeto u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije, Makedonije ili sa Kosova.

Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalifikovani radnici.

No ovog ljeta ispostavilo da ni to nije dovoljno.

– U zemljama zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj – zavapio je Gido Celik, šef udruženja ugostitelja i hotelijera Dehoga.

Toj branši je, poslije brzog oporavka nakon ere lokdauna, ođednom zafalilo mnogo radne snage. Slično se desilo sa aerodromima i aviokompanijama koji su otpuštali ljude tokom perioda lokdauna. Ovo ljeto je zato u Njemačkoj bilo haotično za mnoge koji su htjeli da odlete na odmor.

Doduše, pitanje je koliko još ima ljudi spremnih da pakuju kofere na isušenom Balkanu. To su ove godine dobro osjetili u hrvatskom turizmu gđe konobari i sobarice, umjesto iz Srbije i BiH, sve češće dolaze iz Nepala i Filipina.

Useljavanjem protiv kataklizme

– Nikada prije u Njemačkoj nije bilo toliko upražnjenih radnih mjesta kao danas – pisao je nedavno magazin Špigel u naslovnoj temi.

Manjak personala guši aerodrome, restorane ili bazene – a opet je tek sitnica u odnosu na ono što prijeti zemlji.

Statistika pokazuje da je 1,74 miliona radnih mjesta slobodno, mada ih je zapravo vjerovatno mnogo više.

Tako radno mjesto u njezi starih lica ostaje upražnjeno u prosjeku 239 dana – dakle poslodavci po skoro osam mjeseci ne mogu da nađu njegovatelja. Jedva da je bolje sa limarima, majstorima za grijanje i klima-uređaje gđe se na novog zaposlenog čeka po 224 dana. U visokogradnji se radnik traži 221 dan u prosjeku, a kod medicinskih sestara, babica i sanitetlija prosjek je 188 dana.

Sve to može odvesti horor-scenariju po njemačku ekonomiju u kojem bi do 2060. na jednog penzionera dolazilo tek 1,7 radnika. Ni danas taj odnos nije sjajan (2,7) što vodi relativno niskim penzijama.

Da bi se to izbjeglo, stručnjaci računaju da Njemačkoj svake godine treba 400.000 doseljenika.

Zato je, kažu iz vladajuće koalicije, potrebna promjena paradigme – to jest, da Njemačka sebe konačno proglasi “useljeničkom zemljom” poput Kanade. Tome se decenijama opirala Hrišćansko-demokratska unija, pa i tokom četiri kancelarska mandata Angele Merkel.

Koliku promjenu to iziskuje lijepo ilustruje jedan od prijedloga Liberala: oni traže da se u njemačke institucije koje rade sa građanima uvede engleski kao drugi jezik. Tako bi moglo biti da, dok gastarbajteri uče njemački, njemački službenici uče engleski.

(SrpskaInfo)

Društvo

OMBUDSMAN ZA ZAŠTITUPOTROŠAČA PRIMIO OKO 900 ŽALBI: Sve više problema pri kupovini i uslugama

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u osam mjeseci zaprimila je oko 900 žalbi potrošača, što predstavlja blago povećanje u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je rečeno iz Institucije ombudsmana, razlog povećanja odnosio se na dvije nove grupe žalbi u odnosu na prošlu godinu – organizaciju koncerata ljetos u Sarajevu i usluge iznajmljivanja automobila, uglavnom stranim državljanima.

Dodaju da su žalbe u znatnoj mjeri riješene pozitivno, u korist potrošača.

“U većini slučajeva u korist potrošača riješene su žalbe u vezi sa uslugama od opšteg ekonomskog interesa kao što su isporuka električne energije, grijanja, snabdijevanja vodom, te odvoz smeća”, navode iz Institucije ombudsmana.

U korist potrošača riješene su i žalbe koje se odnose na robu široke potrošnje, kao što su tehnički uređaji, odjeća, obuća.

Ombudsmani navode da su skoro sve žalbe u vezi sa koncertima u Sarajevu riješene uspješno u korist potrošača, dok nažalost, veliki dio žalbi vezanih za iznajmljivanje automobila nije uspješno riješen, jer postoje problemi u dokazivanju oštećenosti potrošača.

“Jedan dio žalbi potrošača prevazilazi potrošačka prava i odnosi se na prevare, uglavnom putem društvenih mreža, te su one predmet rada nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova”, upozoravaju iz Institucije ombudsmana.

Naglašavaju da je Zakon o zaštiti potrošača u BiH, iako star 20 godina, prilično dobar i kvalitetan, ali da definitivno zahtijeva određena unapređenja i nadogradnje, u skladu sa zakonodavstvom EU.

Iz Institucije ombudsmana pozivaju potrošače da se uzdrže od impulsivne kupovine putem interneta, da provjeravaju recenzije trgovaca i da apsolutno izbjegavaju kupovinu od neovlaštenih, odnosno neregistrovanih trgovaca putem društvenih mreža.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto nam se vraća, temperatura do 31 stepen

U Bosni i Hercegovini, nakon vedrog i svježeg jutra,  će biti sunčano i toplo vrijeme, uz prolaznu oblačnost i temperaturu do 31 stepen Celzijusov.

U brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i jugu očekuju se dnevni razvoji oblačnosti, lokalno s prolaznom kišom ili kratkotrajnim pljuskom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče pretežno vedro, dok će na sjeveru doći do postepenog naoblačenja, koje će se do narednog jutra širiti ka ostalim krajevima.

Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjeverni, na jugu južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 11 do 15, na jugu do 17, a maksimalna od 26 do 31 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

BIH BEZ DOVOLJNIH ZALIHA, A ENERGENTI POSKUPLJUJU: Stručnjaci upozoravaju na mogući novi udar na građane

Nova energetska kriza mogla bi donijeti dodatni pritisak na građane i privredu, dok stručnjaci upozoravaju da Bosna i Hercegovina nema dovoljno mehanizama kojima bi mogla ublažiti eventualni veliki skok cijena energenata.

Geopolitička dešavanja, rat u Ukrajini, problemi sa snabdijevanjem i kretanja na svjetskom tržištu nafte već utiču na cijene. Posebna pažnja usmjerena je na dizel, čija cijena ima direktan uticaj na transport, poljoprivredu, proizvodnju i gotovo cijeli lanac snabdijevanja.

Ukoliko bi došlo do ozbiljnog poremećaja na tržištu, posljedice se ne bi zadržale samo na benzinskim pumpama. Više cijene goriva gotovo se direktno prelijevaju na troškove transporta, hrane i drugih proizvoda.

Evropska komisija godinama upozorava na problem rezervi

Jedan od dugogodišnjih problema BiH jeste nedovoljno razvijen sistem strateških rezervi nafte i naftnih derivata.

Evropska komisija je u ranijim izvještajima o napretku BiH upozoravala na nedostatak napretka u sektoru nafte i gasa, uključujući usklađivanje propisa sa pravnom tekovinom EU i uspostavljanje obaveznih rezervi nafte.

U prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.

To pitanje posebno dobija na značaju kada cijene nafte počnu naglo rasti, jer države koje imaju strateške zalihe mogu dio vremena amortizovati poremećaje na tržištu.

Dizel bi mogao povući cijene gotovo svega

Energetski ekspert Zdravko Milovanović smatra da bi, u pesimističnom scenariju, cijena dizela mogla dostići četiri, pa čak i pet KM po litru, a ne isključuje ni mogućnost problema u snabdijevanju.

Kao jedan od faktora navodi ograničenja izvoza dizela iz Rusije, koja je važan proizvođač i snabdjevač svjetskog tržišta.

„Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, smatra Milovanović.

Drugim riječima, eventualni novi skok cijena goriva mogao bi se veoma brzo osjetiti i na policama prodavnica, jer dizel nije samo gorivo za automobile. On je ključan za kamione, poljoprivredne mašine, građevinsku mehanizaciju i brojne druge djelatnosti.

Milovanović upozorava i na problem koji, prema njegovoj ocjeni, postoji na domaćem tržištu – distributeri relativno brzo reaguju povećanjem cijena kada na svjetskom tržištu dođe do poremećaja, dok se smanjenje cijena često sporije prenosi na potrošače.

„I ozbiljne zemlje imaju problem“

Kada je riječ o strateškim rezervama, Milovanović smatra da bi nedostatak zaliha mogao predstavljati ozbiljan problem u slučaju dugotrajnije krize.

Istovremeno, naglašava da ni strateške rezerve same po sebi ne mogu riješiti višemjesečni poremećaj.

„Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, rekao je Milovanović.

Strateške zalihe mogu, prije svega, omogućiti državama da određeni period ublaže udar na tržište, ali ne mogu trajno zaustaviti rast cijena ukoliko globalna ponuda bude ozbiljno ugrožena.

Drugi stručnjak vidi prostor za optimizam

Energetski ekspert Almir Bečarević nešto je oprezniji kada je riječ o prognozama.

On podsjeća da se cijena nafte veoma brzo mijenja pod uticajem vijesti, političkih izjava i događaja na Bliskom istoku.

„U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko“, rekao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, ukoliko se trend pada cijena nastavi, naredne sedmice bi čak moglo doći do blagog pojeftinjenja naftnih derivata.

Ipak, upozorava da je situacija veoma promjenjiva.

„Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače“, naveo je Bečarević.

„Da imamo zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima“

Bečarević je mnogo kritičniji prema činjenici da BiH nema dovoljno strateških rezervi.

„U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, istakao je.

Upravo bi kombinacija strateških rezervi i fiskalnih mjera, prema njegovom mišljenju, mogla omogućiti vlastima da u periodu velikih poremećaja ublaže posljedice po građane.

Problem se, međutim, ne odnosi samo na naftu.

Novi udar mogao bi stići i kroz cijene gasa

Bečarević upozorava da bi eventualno dugotrajnije povećanje cijena nafte moglo imati posljedice i na druga tržišta energenata.

Posebno izdvaja prirodni gas, čije se cijene takođe mogu kretati pod uticajem šire situacije na energetskom tržištu.

Ako se poremećaji nastave, građane tokom naredne zime mogli bi čekati veći troškovi grijanja i energije.

Koliko će situacija zaista biti ozbiljna zavisiće od razvoja sukoba i geopolitičkih odnosa, kretanja proizvodnje i transporta energenata, ali i od reakcije velikih proizvođača.

Za BiH, međutim, ostaje problem koji nije nov: u slučaju velikog cjenovnog šoka prostor za brzo reagovanje je ograničen, posebno ako nema dovoljno strateških zaliha koje bi mogle poslužiti kao amortizer.

Nastavi čitati

Aktuelno