Connect with us

Svijet

POBUNJENICI ZATVORILI VAZDUŠNI PROSTOR NIGERA! Optužili strane sile da spremaju napad

Pobunjeni vojnici Nigera zatvorili su vazdušni prostor zemlje i optužili strane sile da pripremaju napad, jer je hunta prekršila rok za vraćanje svrgnutog predsjednika i rekla da će na svaki pokušaj preleta zemlje odgovoriti “energičnim i trenutnim odgovorom.”

Državna televizija Nigera objavila je potez u nedjelju naveče, nekoliko sati prije roka koji je postavio zapadnoafrički regionalni blok ECOWAS, koji je zahtjevao od čelnika državnog udara da vrate predsjednika Mohameda Bazuma ili da se suoče s vojnom silom.

Potparol vođa puča, pukovnik oficir Amadu Abdramane, upozorio je na “prijetnju intervencije koja se priprema u susjednoj zemlji” i rekao da će vazdušni prostor Nigera biti zatvoren do daljeg. Hunta je utvrdila da se dvije srednjoafričke zemlje pripremaju za invaziju, ali nije rekla koje, te je pozvala stanovništvo zemlje da je brani.

Regionalne su napetosti porasle otkako su pobunjeni vojnici svrgnuli demokratski izabranog predsjednika Nigera prije gotovo dvije sedmice, pritvorivši ga i postavivši generala Abdurahmana Čianija za šefa države. Čiani je bio šef predsjedničke garde, a optužen je da je s nekoliko pripadnika svoje jedinice vodio puč.

Analitičari kažu da se vjeruje da je puč pokrenula borba za vlast između njega i predsjednika koji ga je namjeravao otpustiti.

Nije odmah bilo jasno što će ECOWAS učiniti sada kada je rok prošao, posebno zato što je regija podijeljena oko smjera djelovanja.

U subotu je nigerijski Senat odbacio plan za invaziju, pozivajući nigerijskog predsjednika, trenutno predsjedavajućeg Unije, da istraži druge opcije osim upotrebe sile. ECOWAS još uvijek može napredovati, budući da se konačne odluke donose konsenzusom država članica.

Regionalne zemlje Gvineja, Burkina Faso i Mali, kao i Alžir, istupile su protiv upotrebe sile, a Burkina Faso i Mali kažu da bi napad na Niger “bio ravan objavi rata” protiv njih. I Senegal i Obala Slonovače izrazili su podršku naporima ECOWAS-a da uspostavi ustavni poredak, a senegalska je vlada rekla da će učestvovati u vojnoj operaciji ako ona krene naprijed.

Ali čini se da hunta nije zainteresovana za pregovore.

Delegacija ECOWAS-a poslana u Niger prošle sedmice na razgovore nije smjela napustiti aerodrom i susrela se samo s Čianijevim predstavnicima.

U nedjelju su se čelnici hunte pojavili na skupu u glavnom gradu Najmeju obećavajući hiljadama prisutnih pristalica da njihova lojalnost neće biti iznevjerena.

“Mi smo s vama protiv njih. Daćemo vam Niger koji vam duguju”, rekao je član hunte Brigadir general Mohamed Tumba. Nakon njegovog govora, “Associated Press” je vidio kako učesnici skupa odrubljuju glavu piletu ukrašenom bojama bivše kolonizatorske Francuske.

Hunta iskorištava antifrancuske osjećaje među stanovništvom kako bi učvrstila svoju bazu podrške i brzo prekida veze s Francuskom, s kojom su francuski vojnici sarađivali s nigerskom vojskom u borbi protiv ekstremističkih grupa, gledajući pritom druge partnere.

Prošle sedmice hunta je takođe suspendovala rad francuske televizije “RFI” i televizije “France 24” u zemlji te raskinula sporazume s Francuskom.

Takođe je zatražila pomoć od ruske vojne grupe Vagner, koja djeluje u nekolicini afričkih zemalja, uključujući susjedni Mali, kojim takođe upravlja vojni režim.

Sjedinjene Države, Francuska i druge zemlje smatrale su Niger svojim posljednjim velikim protivterorističkim partnerom u golemoj regiji Sahel, južno od pustinje Sahare, gdje grupe povezane s al-Kaidom i Islamskom državom (ISIL) grupe šire svoj domet. Budućnost oko 1500 francuskih vojnih lica i 1100 američkih vojnih lica u Nigeru nije odmah poznata.

Mnogi ljudi, uglavnom mladi, okupili su se oko hunte, noću izlaze na ulice kako bi patrolirali, provjeravali oružje i branili se od strane intervencije.

“Ovdje sam da podržim naše odbrambene i sigurnosne snage moje zemlje”, rekao je pristalica državnog udara na skupu u nedjelju. “Dok oni (džihadisti) ubijaju našu braću i sestre Ecowas nije intervenirao. Hoće li sada intervenisati?” rekao je pristalica Amadua Bukarija na skupu u nedjelju. “Sramota za Ecowas.”

Ali drugi su izrazili zabrinutost zbog jačanja kontrole hunte nad stanovništvom, prenosi “Npr”.

Jedan zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni komentarisati, rekao je da hunta plaši ljude da im se pridruže i ima ljude koji ih obavještavaju o tome koji Nigerijci razgovaraju sa strancima.

Related Topics:

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno