Pod izgovorom besplatnih zdravstvenih pregleda, trgovci pozivaju starije građane na njihove prezentacije, a onda im po bezobrazno visokim cijenama prodaju masažere koji će ih navodno riješiti boli.

Ovako izgleda obrazac po kojem razne firme već godinama izvlače pare od zbunjenih penzionera, koji, u nadi da će riješiti zdravstvene probleme, na brzinu pristaju da kupe proizvode koji koštaju i po nekoliko hiljada maraka.

Prodavci čak voze penzionere sa prezentacije kući po novac ili im daju da potpišu administrativne zabrane na penziju!

“Besplatni” ručkovi

Na ovaj način uglavnom se prodaju masažne podloge, deke, fotelje, kade i drugi masažeri, čije se cijene kreću od 900 do 4.500 KM.

Telefonske pozive od raznih trgovaca najčešće dobija starija populacija, zbog čega iz udruženja penzionera pozivaju sugrađane da dobro otvore oči u ovakvim situacijama.

– Najbolji savjet penzionerima je da ne idu na besplatne ručkove na koje ih pozivaju i na kojima se navodno dijele pokloni jer svaka ta prezentacija ima za cilj da se nešto proda po skupim cijenama. Njih četvoro, petoro navali na vas, da vas ubijede da kupite tu stvar za 500 maraka, koja možda na tržištu realno košta 100 KM – kaže predsjednik banjalučkog udruženja Zoran Uletilović.

I sam je, kaže, primio do sada već nekoliko poziva za prezentacije.

– Zovu me da dođem, predstave se kao neka međunarodna organizacija koja prezentuje besplatne ljekarske preglede, a onda vas tamo ubjeđuju kako neka krpa ili prsluk koji obučete liječi od svih bolesti. Taj prsluk košta maltene 1.000 maraka, pa vam onda kao daju neki popust da ga možete kupiti npr. za 500 KM, pa na rate, na sve moguće načine pokušavaju, samo da to prodaju. Ja to mogu razabrati i kažem im da ću kupiti samo ako je mjesečna rata dvije marke, jer je to jedini način da ih odbijem – prepričava on, ali nisu svi te sreće.

15 dana za povrat proizvoda

Zaštitnici potrošača upozoravaju građane, prije svega, da dobro paze šta pazare, ali čak i kada kupe nešto na prezentacijama ili od putujućih trgovaca, što se smatra kupovinom van poslovnih prostorija, nije sve gotovo. Potrošači imaju zakonski rok od 15 dana da vrate proizvod i dobiju svoje pare nazad.

Udruženje za zaštitu prava potrošača “DON” iz Prijedora godinama već pomaže građanima u ovakvim situacijama. Kako kažu, broj prevara se vremenom smanjuje, ali ipak ne značajno.

– Dosta je takvih firmi, pojavljuju se nove, mijenjaju nazive, mi upozoravamo građane, ali oni i dalje pozivaju ljude na prezentacije na kojima govore loše o lijekovima. Smatramo to obmanom potrošača i pozivamo ih da ne idu na prezentacije, a ako već odu, da procijene da li im takav proizvod stvarno treba i ako ga kupe da znaju da imaju rok od 15 dana da ga vrate bez ikakvog obrazloženja, čak i ako je ispravan – kažu u ovom udruženju.

Članovi udruženja su prošle godine uspjeli vratiti novac penzionerki iz Prijedora i penzioneru iz Kozarske Dubice kojima je firma iz Bijeljine prodala masažere po 2.720 KM!

– Mi upozoravamo građane da dobro provjere o kakvim proizvodima se radi, koja je njihova tržišna cijena, jer se oni prodaju daleko, daleko iznad njihove stvarne vrijednosti, i da vide koliko im je taj proizvod stvarno potreban. Imali smo potrošače koji su se žalili da im je takav proizvod čak narušio zdravlje tako da treba biti jako oprezan. Ovdje se radi o građanima koji su u zrelijoj dobi i kojima pogrešne terapije mogu naškoditi i ugroziti im život – preciziraju iz ovog udruženja.

Pravni savjeti

Na brojne obmane građana upozorili su nedavno i iz Institucije Ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, kojem su potrošači u posljednje vrijeme dostavili više desetina žalbi zbog problema s kupovinom proizvoda na raznoraznim prezentacijama.

– Najčešći predmet takvih kupovina jesu ortopedska i razna masažna i druga pomagala kojima se pripisuju upitna i lažna zdravstvena svojstva i na taj način utiče na svijest potrošača da zarad ličnih potreba osiguraju iste – preciziraju iz ove institucije za Srpskainfo.

U zavisnosti od konkretnog predmeta, Ombudsman je potrošačima davao pravne savjete ili su njihove predmete upućivali inspekciji, ukoliko se radi o registrovanom trgovcu. Ipak, ako je riječ o neregistrovanom ili trgovcu sa „pogrešnom ili lažnom adresom“, što je nerijetko i najveći problem za potrošače i prevazilazi čak i okvir djelovanja Ombudsmana, predmet ide nadležnom MUP.

– Kada se radi o registrovanim trgovcima, uspješnost rešavanja žalbi je poprilično velika, ali kod neregistrovanih, vrlo često potrošači ne uspiju dobiti povrat svoga novca jer počinioci nestaju sa svih mreža i oglasa – preciziraju iz Institucije Ombudsmana.

Prodavci zaskaču građane

Iz Institucije Ombudsmana za zaštitu potrošača BiH podsjećaju da je Zakonom o zaštiti potrošača u BiH propisano pravo potrošača na predomišljaj i odustanak od onlajn kupovine, kao i kupovine van poslovnih prostorija, nezavisno od toga da li proizvod ima ili nema nedostatak, u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora. Obaveza trgovca je da u istom roku vrati novac, a za one koji to ne poštuju predviđene su novčane kazne. Isto je propisano i entitetskim zakonom.

Naime, u eri potrošačkog društva i agresivnog marketinga potrošače je potrebno dodatno zaštititi zbog čega im je i dato ovo pravo na predomišljaj.

– Najčešće se radi o situacijama u kojima je potrošač „zaskočen“ od strane trgovca, te stručnim i sofisticiranim metodama nagovaranja prinuđen da sklopi ugovor, jer u tom trenutku sve upućuje na to da je to u njegovom najboljem interesu. Međutim, kada se udalji od te situacije i bez uticaja trgovca razmisli o svemu i shvati da takav ugovor njemu ne odgovara, te da ga u konačnici nije ni htio sklopiti, ima pravo, bez dodatnih objašnjenja, u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora poslati pisano obavještenje trgovcu da ne prihvata posljedice zaključenog ugovora – pojašnjeno je na sajtu institucije Ombudsmana, gdje se može pronaći i obrazac za raskid ugovora.

U slučaju odustanka, potrošači trebaju preporučenom poštom poslati obavještenje trgovcu o odustanku i raskidu ugovora, a prethodno iskopirati sve dokumente koje su dobili uz proizvod, fotografisati proizvod, adekvatno ga zapakovati i zaštititi prije slanja, kako bi preduprijedili eventualne probleme u vezi povrata proizvoda i novca. Troškove povrata proizvoda snosi potrošač.