Smatralo se da će d‌jeca rođena na Božić uvijek imati božju zaštitu, da će im sudbina biti naklonjena, da će biti dobri ljudi, a za njih su se vezivale i još neke lijepe osobine – da su veoma nesebični, da su osobe na koje drugi mogu da se oslone, veoma nježni i da šire samo ljubav i dobrotu oko sebe. O ovom temi govorio je Saša Srećković, savjetnik u Etnografskom muzeju, koji je objasnio zašto se smatralo da su d‌jeca rođena na praznik posebna, prenosi Yumama.

“Vjerovalo se, i još se vjeruje, da će nešto dobro iz karaktera tog sveca preći i na dijete, jer svetac je inspiracija na čiji se život treba ugledati. Često se takvoj djeci davalo ime po svecu na čiji su dan rođena. To je pak odluka roditelja, jer crkva ne insistira na tome”.

A evo i šta kaže stručnjak kada su u pitanju mališani rođeni na najradosniji hrišćanski praznik, Božić.

“Za djecu rođenu na Božić vjeruje se da imaju svog anđela čuvara koji će ih srećno provesti kroz život. Kaže se da su ta deca posebno srčana i posvećena svojim obavezama i planovima. Iz staroslovenske vjere ostalo je do danas vjerovanje u tri suđaje – mitska bića koje određuju buduću životnu sudbinu djeteta, najkasnije trećeg dana po rođenju djeteta. Vjeruje se da ih treba dočekati svečano, s pogačom, vinom i bosiljkom koji se postavljaju pored novorođenčeta”.

Kada su u pitanju imena za mališane rođene na Božić, d‌ječacima se često davalo ime Božidar, Boža ili Božimir, dok su d‌jevojčice dobijale imena Božana, Božica, Nataša, Natalija…, prenosi Superžena (b92)

Obredni hljebovi zauzimaju posebno mjesto u srpskoj tradiciji, jer simbolizuju život, zajedništvo i duhovnu povezanost porodice.

Kroz vijekove, oni su služili kao nosioci različitih običaja i vjerovanja, a često su bili centralni dio važnih proslava i svetkovina. Među njima, česnica se izdvaja kao najsvetiji hljeb, jer se mijesi za Božić, dan koji slavi rođenje Isusa Hrista.

Božićna česnica nije samo obrok već i simbol porodičnog jedinstva i blagoslova.

Njeno ime dolazi od riječi „čest,“ što označava sreću i dio zajedničkog blaga, jer

Božićna česnica je tradicionalni srpski kolač koji se pravi na Božić (7. januar) i ima duboko simbolično značenje. Njeno ime dolazi od riječi „čest,“ što znači dio ili sreća, jer se vjeruje da dijeljenje česnice donosi blagostanje i mir u kući. U nju se stavlja novčić koji simbolizuje sreću i napredak za onoga ko ga pronađe.

Recept za tradicionalnu Božićnu česnicu

Sastojci

– 500 g brašna (po mogućstvu mekog pšeničnog)

– 1 kašičica soli

– 1 kašika šećera

– 1 kesica suvog kvasca (ili 20 g svježeg kvasca)

– 250 ml tople vode

– 2 kašike ulja (ili 50 g otopljenog maslaca)

– 1 novčić, opran i iskuvan (možete dodatno da ga uvijete u aluminijumsku foliju ili čist papir)

Priprema

U posudi pomiješajte kvasac, šećer i nekoliko kašika tople vode. Ostavite 5-10 minuta da kvasac naraste. U veću činiju sipajte brašno, dodajte so, ulje (ili maslac), nadošli kvasac i toplu vodu. Zamesite glatko tijesto.

Tijesto ostavite da naraste na toplom mjestu 30-60 minuta. Kada se udvostruči, ponovo ga premesite i oblikujte u okrugli hljeb. Ubacite novčić negdje u sredinu, pazeći da ga sakrijete unutar tijesta.

Prebacite tijesto na podmazan pleh ili pleh obložen papirom za pečenje. Po želji, možete česnicu ukrasiti pravljenjem šara na površini pomoću viljuške ili izrezivanjem oblika od tijesta. Pecite u unaprijed zagrijanoj rerni na 200°C oko 30-40 minuta, dok ne dobije zlatnu boju.

Ostavite da se ohladi prije sječenja. Prije lomljenja, česnica se često okreće tri puta (u smjeru kazaljke na satu) u znak poštovanja prema Svetom Trojstvu.

Običaji vezani za česnicu

Kada se pravi?

Česnica se pravi rano ujutru na Božić, obično prije doručka, jer je ona dio svečane božićne trpeze. Nekada se zamijesi na Badnji dan i peče uveče, ali se ne jede prije nego što svane Božić.

Kako se koristi?

Na početku božićnog ručka, domaćin okreće česnicu tri puta, izgovara molitvu, a zatim je lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Svaki član porodice dobija dio, a dio se ostavlja i za „domaćina“ (kućnog zaštitnika) i goste.

Zašto se pravi?

Česnica simbolizuje zajedništvo, vjeru i sreću. Novčić predstavlja blagostanje, dok dijeljenje česnice jača porodične veze i unosi harmoniju u dom. Svaki dio tijesta ima značenje – komadići se često čuvaju kao amajlija tokom cijele godine.

Uz česnicu, običaj je da se na trpezi nađu i drugi tradicionalni božićni specijaliteti, poput pečenja, sarme i meda, kako bi se obilježio dolazak Hrista i blagostanje u narednoj godini.

Kada se u produžni kabl uključe televizor, računar i lampa, dodatno uključivanje još i klime, na primjer, može da dovede do požara u kući.

Većina proizvođača klima uređaja preporučuje direktno uključivanje u zidnu utičnicu, a ne u produžni kabl.

Isto tako, istraživanja su pokazala i kad su grijalice uzrok požara, da to najčešće bude izazvano upotrebom produžnog kabla u koji su uključene.

Nije svaki produžni kabl u stanju da podrži različitu električnu snagu uređaja koji su u njega priključeni i to uglavnom u isto vrijeme. S grijalicama poseban oprez, piše Slobodna Dalmacija.

Mjere opreza:

1. Redovno provjeravajte produžni kabl, odnosno sve kablove uključene u njega i zamijenite ih ako primijetite da su oštećeni.

2. Držite sve kablove i utičnice dalje od velikih potrošača struje (frižider, zamrzivač, šporet), ostavljajući dovoljno prostora oko uređaja kako bi se spriječilo pregrijavanje. Uvijek isključujte iz struje uređaje koji nisu u upotrebi.

3. Ne ostavljajte uključene laptop i punjač za telefon danima u produžnom kablu, jer se mogu pregrijati i izazvati požar. Izbjegavajte prekomjerno savijanje produžnog kabla kako se ne bi oštetio.

4. Ne koristite oštećene utikače i utičnice na produžnom kablu.

5. Produžni kabl treba da bude odgovarajuće dužine. Ako je prekratak, može da bude pod velikim opterećenjem i izazove pregrijavanje.

6. Držite produžni kabl dalje od direktne sunčeve svjetlosti i izvora toplote (šporet, na primjer), prenosi Glas.