Connect with us

Politika

FINANSISKI REVIZORI PREČEŠLJALI PARLAMENTARNU SKUPŠTINU! Na političke stranke potrošeno blizu milion KM

Iz budžeta Parlamentarne skupštine BiH prošle godine je izdvojeno oko 234.000 KM kako bi se isplatile otpremnine zbog odlaska u penziju dva državna službenika, četiri radnika, te četiri delegata u Domu naroda i dva poslanika u Predstavničkom domu.

Navodi se ovo u izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji u Parlamentarnoj skupštini BiH za prošlu godinu, koji je sačinila kancelarija za reviziju institucija BiH.

U izvještaju stoji da su isplaćene otpremnine za dva državna službenika iznosile između 14.471 KM i 16.826 KM, a za četiri radnika od 5.937 do 9.143 KM. Najviše novca izdvojeno je za otpremnine poslanika i delegata, koje su se kretale u rasponu od 28.263 do 29.797 KM.

Podsjetimo, otpremnine zbog odlaska u penziju u prošloj godini isplaćene su poslanicima SDS, Mirku Šaroviću i Draganu Mektiću, delegatima SNSD, Lazaru Prodanoviću i Nikoli Špiriću, te delegatu HDZ i lideru te stranke Draganu Čoviću, kao i delegatu i predsjedniku SDA, Bakiru Izetbegoviću.

Prodanović je dobio 28.425 KM otpremnine, Špirić 29.797, Šarović 28.263 KM, Mektić 28.770 KM, Izetbegović 29.673 KM, a Čović 29.777 KM.

I oni su, kao i njihovi prethodnici prethodnih godina, nakon dodijeljene otpremnine podnijeli zahtjeve za sticanje statusa stalnih zaposlenika u PS BiH, te nastavili raditi i primati platu do isteka mandata, a propisi su im omogućavali da uz to primaju i penziju.

Na ovo su ukazali i revizori u svom izvještaju, navodeći da je riječ o praksi koja se ponavlja iz godine u godinu.

Službena vozila van kontrole
U izvještaju revizora se ističe da su ukupni rashodi Parlamentarne skupštine BiH u prošloj godini iznosili oko 17 miliona KM, što je za skoro dva miliona više u odnosu na 2021. godinu.

Revizori u svom izvještaju skreću pažnju na kršenje Zakona o radu u institucijama BiH, navodeći da su u prošloj godini dvije osobe zasnovale radni odnos na određeno vrijeme do tri mjeseca, i to u tri navrata, bez raspisivanja javnog oglasa.

Kancelarija za reviziju je upozorila da su tokom revizije uočili nedostatke i manjkavosti sistema unutrašnje kontrole i u dijelu upotrebe službenih vozila.

Ističe se da je Parlamentarna skupština imala na raspolaganju 16 vozila, a ukupni rashodi za upotrebu službenih vozila iznosili su 203.787 KM.

“Ponovo je konstatovan nedostatak u načinu vođenja evidencija o korištenju službenih vozila. Naime, u evidencije se ne unose svi propisani podaci, a prilikom kontrole potrošnje goriva na putnim nalozima nema potpisa i ovjere od strane ugovorenog ponuđača”, upozorili su revizori.

Pojasnili su da su na odabranim uzorcima putnih naloga za službena vozila uočili kako se u pojedinim slučajevima ne upisuju svi traženi i relevantni podaci, kao što su relacije putovanja, detaljna kilometraža (upisuje se samo početna i krajnja kilometraža u mjesecu), a nema ni potpisa osoba koje su koristile vozila. Takođe, na putnim nalozima u zemlji pređena udaljenost ne odgovara putnoj relaciji i slično.

Pored ovoga, revizori upozoravaju i na “slabosti” pri realizaciji troškova reprezentacije.

“Utvrđeno je kako se u svim slučajevima ne navode adekvatna i jasna obrazloženja nastanka troška reprezentacije”, ističe se u izvještaju.

Revizori navode da je u prošloj godini na troškove reprezentacije potrošeno 85.234 KM.

Finansiranje stranaka
Revizori su posebnu pažnju skrenuli na nedostatke u primjeni odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje političkih stranaka iz budžeta institucija BiH.

Za ove namjene prošle godine je izdvojeno čak 950.000 KM. Najviše novca dobio je Klub poslanika SDA u Predstavničkom domu, ukupno 117.143 KM. Za rad Kluba potrošeno je 39.006 KM, dok je ostatak novca prebačen na račun stranke.

Za rad Kluba poslanika SNSD-US iz budžeta Parlamentarne skupštine BiH isplaćeno je 100.714 KM. Za rad tog Kluba potrošeno je 70.147 KM, dok je ostatak novca prebačen na ove dvije stranke.

Klub poslanika SDS i PDP u PD PSBiH dobio je 97.500 KM. Od toga je za rad Kluba potrošeno 36.701 KM dok ostatak novca prebačen na račune tih stranaka.

Preostali novac raspodijeljen je na ostale stranke koje su imale svoje poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini.

Revizori pojašnjavaju da se iz budžeta Parlamentarne skupštine osiguravaju sredstva za finansiranje političkih stranaka, koalicije političkih stranaka, odnosno klubova delegata i poslanika zastupljenih u PS BiH.

Prema važećem zakonu, sredstva se raspodjeljuju na način da se 30 odsto dijeli jednako svim političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka koje su osvojile mandate, 60 odsto sredstava se dijeli prema broju poslaničkih, odnosno delegatskih mandata koje svaka politička stranka, koalicija političkih stranaka, odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku dodjele mandata. Preostalih 10 odsto od ukupnog iznosa raspoređuje se parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih, odnosno delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom polu.

Odlukom o raspodjeli finansijskih sredstava za finansiranje političkih stranaka iz budžeta institucija BiH predviđeno je da kontrolu namjenskog korištenja obavlja Jedinica za unutrašnju reviziju sekretarijata Parlamentarne skupštine. Revizori su, međutim, utvrdili kako ova vrsta kontrole nikada nije obavljena.

“Takođe, navedenom Odlukom predviđeno je i da pri izradi projekcije budžeta Parlamentarne skupštine svi klubovi, odnosno predsjednici klubova, parlamentarne grupe i nezavisni kandidati, u saradnji sa sektorom za finansije urade projekciju raspodjele sredstava po potrebama (za putne troškove, troškove reprezentacije, pružanje stručnih i konsultantskih usluga, troškove učestvovanja u društveno odgovornim aktivnostima, itd). Navedena projekcija i plan trošenja sredstava ove godine, kao niti prethodnih godina, nije urađena”, upozorili su revizori.

Naveli su i da su sredstva namijenjena za učestvovanje u društveno odgovornim aktivnostima prebačena na račune fizičkih osoba, iako je internim procedurama propisano kako se sredstva mogu usmjeriti samo na račun političke stranke.

Neizmireni doprinosi
Parlamentarna skupština još nije evidentirala niti izmirila obaveze koje se tiču doprinosa na lična primanja iz ranijeg razdoblja u slučaju imenovanih osoba iz Republike Srpske u upravne i nadzorne odbore, iako je i u izvještajima o obavljenoj reviziji prethodnih godina ukazivano na navedeni nedostatak.

Revizori pojašnjavaju da je Parlamentarna skupština BiH za članove Odbora za žalbe građana na rad policijskih službenika za razdoblje od 2009. do 2012. godine evidentirala i izmirivala samo obaveze za porez za ostvarenu naknadu.

Nakon pribavljenih mišljenja Ministarstva finansija RS i Poreske uprave RS utvrđeno je kako naknade isplaćene imenovanoj osobi imaju karakter ličnih primanja.

Na osnovu toga, Parlamentarna skupština BiH je dužna da, pored poreza na dohodak, obračuna i uplati i obvezne doprinose. Revizori ističu da je Parlamentarna skupština tokom 2021. godine evidentirala i izmirila samo dio ovih obaveza, pravdajući to nedostatkom raspoloživih sredstava.

“U Parlamentarnoj skupštini ne postoje posebne evidencije niti obračun preostalog iznosa obaveza po ovom osnovu, a prema procjenama službi Parlamentarne skupštine ove obaveze iznose oko 24.000 KM”, ističe se u izvještaju.

(Srpskainfo)

Related Topics:

Politika

USTAVNI SUD RS ODLUČIO: Zakonom o pomoćnom sastavu policije Srpske nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS donijelo je odluku da Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

Narodna skupština Republike Srpske je u julu ove godine, po hitnom postupku, usvojila ovaj zakon kojim se predviđa uvođenje rezervnog ili pomoćnog sastava policije RS, na koji je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS uložio veto.

“Imajući u vidu temeljni prigovor podnosioca zahtjeva da osporeni zakon mijenja organizaciju javne vlasti bez garancija proporcionalne zastupljenosti kontitutvnih naroda, Vijeće Ustavnog suda je ocijenilo da je osnovnim tekstom Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima već propisan princip nacionalne zastupljenosti kao obavezan, tj. da struktura policijskih službenika treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu, što podrazumjeva i pripadnike pomoćnog sastava policije, te da ovaj princip nije bilo potrebno ponovo naglašavati i u tekstu osporenog zakona”, navodi se u odluci Ustavnog suda RS.

Ostale navode iz obrazloženja o povredi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda vijeće nije razmatralo jer su, prema njihovoj ocjeni, paušalni i ne sadrže pravnu argumentaciju i ne mogu se dovesti u vezu sa odredbama Ustava kojim su definisani vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda u RS.

U zakonu se navodi da ministarstvo može uspostaviti pomoćni sastav policije u slučajevima kada treba da se nadoknadi veliki broj policijskih službenika za obavljanje određenih policijskih poslova.

“Izbor pripadnika pomoćnog sastava policije obavlja se putem javnog konkursa, a uslove za postupak prijavljivanja, selekciju i izbor kandidata koji učestvuju u javnom konkursu za pripadnika pomoćnog sastava policije propisuje Vlada podzakonskim aktom”, navodi se u zakonu.

Istaknuto je da o angažovanju pomoćnog sastava policije odlučuje ministar, na prijedlog direktora policije.

Na posljednjoj sjednici Ustavnog suda RS odlučivano je i o odluci Narodne skupštine RS o izboru predsjednikā i članova Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS, i utvrđeno je da je povrijeđen vitalni nacionalni interesi bošnjačkog naroda.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: Banjaluka postala povoljno poslovno okruženje nakon pet godina RADA I JASNE VIZIJE

Banjaluka je nedavno stekla uslove za povoljno poslovno okruženje. Pet godina se bavimo tom problematikom i trud se isplatio.

Kazao je ovo odbornik PDP-a u Banjaluci Nebojša Drinić.

– Od regionalne asocijacije koja obuhvata sve države Jugoistočne Evrope dobili smo sertifikat gdje smo u mogućnosti da naredne tri godine koristimo naš grad kao povoljno poslovno okruženje. Odnosno da taj epitet možemo u svim daljim aplikacijama da uvrstimo u svoje planove i u svoje programe koji imaju za cilj da privuku investicije u gradu Banjaluki – kazao je Drinić u Jutarnjem programu BN-a i pojasni:

Dakle, mi smo 2021. godine osnovali predzatnički centar. Tada je to bila ideja koja nije nigdje drugo imala uporište. Dakle, nešto što je sasvim novo. Međutim, imali smo viziju i znali smo u kom smjeru se krećemo i da će to dati rezultat. Jer smo prije toga godinu dana razgovarali sa privrednicima i preduzetnicima šta je to što je njima najpotrebnije. Ono što su oni govorili jeste da je troma administracija da je potrebno da se uprosti, da oni sve imaju na jednom mjestu i tako je preduzetnički centar krenuo da egzistira kao jedan svojevrstan servis za one koji žele da uplove u preduzetničke vode – istakao je on.

Kako kaže, kada se povećao broj preduzetnika, krenuli su da rade ankete da vide šta je potrebno preduzetnicima.

– Tu smo vidjeli da je bio problem sa subvencijama, pa smo pravili nove linije subvencija. Međutim, pored novih linija subvencija mi smo povećali iznos kojim podstičemo i subvencionišemo preduzetnike pa je on sa onog iznosa koji je bio do 5000 konvertibilnih maraka, granica je podignuta na 15 000 konvertibilnih marak,a što je značajna podrška za preduzetnike i one koji žele da uplove u preduzetničke vode – kaže Drinić i dodaje:

– Naravno, kada uzmete u obzir da je u 2019. godine bilo 500 novih predzatnika, a u 2022. – 1000, odnosno duplo, to je ogroman rast, ali to je i zasluga preduzetničkog centra jer smo ljude edukovali, približili im šta to znači da se bavite preduzetništvom i oni koji su do tada radili u sivoj ili crnoj zoni odlučili su da legalizuje svoje biznise – kazao je on.

Više detalja pogledajte u videu u okviru teksta.

Nastavi čitati

Politika

RAZGOVARALI DODIK I ŠOJGU: Pričali i o referendumu u Republici Srpskoj

U Moskvi su razgovarali Milorad Dodik, kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske i sekretar Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu, a jedna od tema je bio refrendum u Republici Srpskoj.

Šojguu je izjavio da je na današnjem sastanku (10. septembra) sa Dodikom razgovarao o predstojećem referendumu u Srpskoj.

“Sve ono što uznemiruje našeg prijatelja iz Republike Srpske imaće odjek nakon referenduma na kojem će se vidjeti mišljenje naroda”, rekao je Šojgu.

Šojgu je istakao da su temeljno raspravili sve teme i razgovarali o planovima i saradnji.

“Detaljno smo razmotrili situaciju u Srpskoj”, rekao je Šojgu.

On je ukazao da ovo nije njihov prvi susret i da uvijek kada su u mogućnosti razgovaraju o aktuelnim problemima u BiH, Republici Srpskoj i na Balkanu.

Dodik je izjavio da je Srpska zahvalna Ruskoj Federaciji, naročito predsjedniku Vladimiru Putinu za razmijevanje koje pokazuju za situaciju u Republici Srpskoj i BiH, te istakao da je to još važnije sada, kada zbog malignog uticaja Zapada srpskom narodu na Balkanu prijeti još gori scenario, ako bi oni svoje planove doveli do kraja.

Dodik je rekao da je Rusija uvijek dobornamjerna i da se iz Moskve čuju poruke da treba saučuvati mir, bezbjednosti i treba sarađivati.

“Hvala Šojguu na za nas važnoj prilici da razgovaramo. Zahvalni smo Ruskoj Federaciji na razumijevanju koje pokazuje za situaciju u Republici Srpskoj i BiH”, istakao je Dodik.

Dodik je napomenuo da su Republika Srpska i Rusija jednako svjesne da, iako je maligni uticaj Zapada na prostoru Balkana u završnoj fazi, prijeti opasnost da srpski narod prođe još gore u tim konačnim rješenjima, kako oni to zovu.

“Zato nam je važno da ovdje razgovaramo i o detaljima jer je veoma rijetka prilika da neko na Zapadu želi da sluša”, rekao je Dodik.

Podsjetimo, Narodna skupština RS je u avgustu ove godine odlučila da će referendum biti održan 25. oktobra.

Pitanje će glasiti: Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?”

Nastavi čitati

Aktuelno