Connect with us

Politika

FINANSISKI REVIZORI PREČEŠLJALI PARLAMENTARNU SKUPŠTINU! Na političke stranke potrošeno blizu milion KM

Iz budžeta Parlamentarne skupštine BiH prošle godine je izdvojeno oko 234.000 KM kako bi se isplatile otpremnine zbog odlaska u penziju dva državna službenika, četiri radnika, te četiri delegata u Domu naroda i dva poslanika u Predstavničkom domu.

Navodi se ovo u izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji u Parlamentarnoj skupštini BiH za prošlu godinu, koji je sačinila kancelarija za reviziju institucija BiH.

U izvještaju stoji da su isplaćene otpremnine za dva državna službenika iznosile između 14.471 KM i 16.826 KM, a za četiri radnika od 5.937 do 9.143 KM. Najviše novca izdvojeno je za otpremnine poslanika i delegata, koje su se kretale u rasponu od 28.263 do 29.797 KM.

Podsjetimo, otpremnine zbog odlaska u penziju u prošloj godini isplaćene su poslanicima SDS, Mirku Šaroviću i Draganu Mektiću, delegatima SNSD, Lazaru Prodanoviću i Nikoli Špiriću, te delegatu HDZ i lideru te stranke Draganu Čoviću, kao i delegatu i predsjedniku SDA, Bakiru Izetbegoviću.

Prodanović je dobio 28.425 KM otpremnine, Špirić 29.797, Šarović 28.263 KM, Mektić 28.770 KM, Izetbegović 29.673 KM, a Čović 29.777 KM.

I oni su, kao i njihovi prethodnici prethodnih godina, nakon dodijeljene otpremnine podnijeli zahtjeve za sticanje statusa stalnih zaposlenika u PS BiH, te nastavili raditi i primati platu do isteka mandata, a propisi su im omogućavali da uz to primaju i penziju.

Na ovo su ukazali i revizori u svom izvještaju, navodeći da je riječ o praksi koja se ponavlja iz godine u godinu.

Službena vozila van kontrole
U izvještaju revizora se ističe da su ukupni rashodi Parlamentarne skupštine BiH u prošloj godini iznosili oko 17 miliona KM, što je za skoro dva miliona više u odnosu na 2021. godinu.

Revizori u svom izvještaju skreću pažnju na kršenje Zakona o radu u institucijama BiH, navodeći da su u prošloj godini dvije osobe zasnovale radni odnos na određeno vrijeme do tri mjeseca, i to u tri navrata, bez raspisivanja javnog oglasa.

Kancelarija za reviziju je upozorila da su tokom revizije uočili nedostatke i manjkavosti sistema unutrašnje kontrole i u dijelu upotrebe službenih vozila.

Ističe se da je Parlamentarna skupština imala na raspolaganju 16 vozila, a ukupni rashodi za upotrebu službenih vozila iznosili su 203.787 KM.

“Ponovo je konstatovan nedostatak u načinu vođenja evidencija o korištenju službenih vozila. Naime, u evidencije se ne unose svi propisani podaci, a prilikom kontrole potrošnje goriva na putnim nalozima nema potpisa i ovjere od strane ugovorenog ponuđača”, upozorili su revizori.

Pojasnili su da su na odabranim uzorcima putnih naloga za službena vozila uočili kako se u pojedinim slučajevima ne upisuju svi traženi i relevantni podaci, kao što su relacije putovanja, detaljna kilometraža (upisuje se samo početna i krajnja kilometraža u mjesecu), a nema ni potpisa osoba koje su koristile vozila. Takođe, na putnim nalozima u zemlji pređena udaljenost ne odgovara putnoj relaciji i slično.

Pored ovoga, revizori upozoravaju i na “slabosti” pri realizaciji troškova reprezentacije.

“Utvrđeno je kako se u svim slučajevima ne navode adekvatna i jasna obrazloženja nastanka troška reprezentacije”, ističe se u izvještaju.

Revizori navode da je u prošloj godini na troškove reprezentacije potrošeno 85.234 KM.

Finansiranje stranaka
Revizori su posebnu pažnju skrenuli na nedostatke u primjeni odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje političkih stranaka iz budžeta institucija BiH.

Za ove namjene prošle godine je izdvojeno čak 950.000 KM. Najviše novca dobio je Klub poslanika SDA u Predstavničkom domu, ukupno 117.143 KM. Za rad Kluba potrošeno je 39.006 KM, dok je ostatak novca prebačen na račun stranke.

Za rad Kluba poslanika SNSD-US iz budžeta Parlamentarne skupštine BiH isplaćeno je 100.714 KM. Za rad tog Kluba potrošeno je 70.147 KM, dok je ostatak novca prebačen na ove dvije stranke.

Klub poslanika SDS i PDP u PD PSBiH dobio je 97.500 KM. Od toga je za rad Kluba potrošeno 36.701 KM dok ostatak novca prebačen na račune tih stranaka.

Preostali novac raspodijeljen je na ostale stranke koje su imale svoje poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini.

Revizori pojašnjavaju da se iz budžeta Parlamentarne skupštine osiguravaju sredstva za finansiranje političkih stranaka, koalicije političkih stranaka, odnosno klubova delegata i poslanika zastupljenih u PS BiH.

Prema važećem zakonu, sredstva se raspodjeljuju na način da se 30 odsto dijeli jednako svim političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka koje su osvojile mandate, 60 odsto sredstava se dijeli prema broju poslaničkih, odnosno delegatskih mandata koje svaka politička stranka, koalicija političkih stranaka, odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku dodjele mandata. Preostalih 10 odsto od ukupnog iznosa raspoređuje se parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih, odnosno delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom polu.

Odlukom o raspodjeli finansijskih sredstava za finansiranje političkih stranaka iz budžeta institucija BiH predviđeno je da kontrolu namjenskog korištenja obavlja Jedinica za unutrašnju reviziju sekretarijata Parlamentarne skupštine. Revizori su, međutim, utvrdili kako ova vrsta kontrole nikada nije obavljena.

“Takođe, navedenom Odlukom predviđeno je i da pri izradi projekcije budžeta Parlamentarne skupštine svi klubovi, odnosno predsjednici klubova, parlamentarne grupe i nezavisni kandidati, u saradnji sa sektorom za finansije urade projekciju raspodjele sredstava po potrebama (za putne troškove, troškove reprezentacije, pružanje stručnih i konsultantskih usluga, troškove učestvovanja u društveno odgovornim aktivnostima, itd). Navedena projekcija i plan trošenja sredstava ove godine, kao niti prethodnih godina, nije urađena”, upozorili su revizori.

Naveli su i da su sredstva namijenjena za učestvovanje u društveno odgovornim aktivnostima prebačena na račune fizičkih osoba, iako je internim procedurama propisano kako se sredstva mogu usmjeriti samo na račun političke stranke.

Neizmireni doprinosi
Parlamentarna skupština još nije evidentirala niti izmirila obaveze koje se tiču doprinosa na lična primanja iz ranijeg razdoblja u slučaju imenovanih osoba iz Republike Srpske u upravne i nadzorne odbore, iako je i u izvještajima o obavljenoj reviziji prethodnih godina ukazivano na navedeni nedostatak.

Revizori pojašnjavaju da je Parlamentarna skupština BiH za članove Odbora za žalbe građana na rad policijskih službenika za razdoblje od 2009. do 2012. godine evidentirala i izmirivala samo obaveze za porez za ostvarenu naknadu.

Nakon pribavljenih mišljenja Ministarstva finansija RS i Poreske uprave RS utvrđeno je kako naknade isplaćene imenovanoj osobi imaju karakter ličnih primanja.

Na osnovu toga, Parlamentarna skupština BiH je dužna da, pored poreza na dohodak, obračuna i uplati i obvezne doprinose. Revizori ističu da je Parlamentarna skupština tokom 2021. godine evidentirala i izmirila samo dio ovih obaveza, pravdajući to nedostatkom raspoloživih sredstava.

“U Parlamentarnoj skupštini ne postoje posebne evidencije niti obračun preostalog iznosa obaveza po ovom osnovu, a prema procjenama službi Parlamentarne skupštine ove obaveze iznose oko 24.000 KM”, ističe se u izvještaju.

(Srpskainfo)

Related Topics:

Politika

“NAPUŠTA DUŽNOST”: Kristijan Šmit odlazi iz BiH?

Kristijan Šmit završio je karijeru u BiH, navodi portal Politčki.ba.

Kako je potvrđeno za Politcki.ba, on će napustiti ovu dužnost.

– Neće se to desiti odmah, da ne bi bilo očigledno, ali Šmit je prošlost – kaže jedan od diplomatskih izvora ovog portala.

Drugi precizira da se odlazak očekuje u prvoj polovini naredne godine.

Sagovornici Politcki.ba navode i da to ne znači gašenje Kancelarije visokog predstavnika, kao ni Bonskih ovlašćenja. One ostaju, ali kao krajnje sredstvo.

U međuvremenu, biće izabran novi visoki predstavnik, koji mora imati odobrenje Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koje Šmit nema,zbog čega ga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika. I to je – za sada – plan Vašingtona, navode izvori portala.

Planu se, za sada, posebno protive Njemačka i Velika Britanija.

– Zvanični London, a naročito Berlin, upozoravaju da bi sprovođenje tog “dila” bilo katastrofalno po dosadašnju politiku međunarodne zajednice. I to ne samo u BiH. Smatraju da novi visoki predstavnik, po mjeri Milorada Dodika, ne bi imao nikakav autoritet – navode izvori.

Veliko je i pitanje šta će se dešavati sa brojnim odlukama visokih predstavnika.

Šmit je u BiH došao 1. avgusta 2022. godine, prenosi Politički.ba.

Nastavi čitati

Politika

CIK-u stigla žalba! POMJERAJU LI SE PRIJEVREMENI IZBORI?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala je nekoliko javnih poziva za nabavku, a žalba je upućena na onaj koji se odnosi na uslugu transporta, potvrđeno je za „Glas Srpske“ u toj instituciji na nivou BiH.

– Na jednoj od prethodnih sjednica je donesena odluka o izboru najboljeg ponuđača. Na tu odluku je bilo moguće uložiti žalbu u roku od deset dana. To se i desilo i sada je odluka na nadležnom organu za žalbe – rečeno je kratko za „Glas“ u CIK-u, uz opasku da su spremili ugovore za uslugu štampanja i pakovanja izbornog materijala.

– Tu se ne misli na glasačke listiće, nego pakovanje konačnih biračkih spiskova, koverata, oznaka za biračka mjesta, obrazaca i tako dalje. Sve to je već spremno i čekamo mišljenje Pravobranilaštva – kazali su u CIK-u.

Kada je riječ o štampanju glasačkih listića, nije bilo potrebno ulaziti u postupak javne nabavke jer je, kako su pojasnili, na snazi Okvirni sporazum sa kompanijom koja je taj posao radila na lokalnim izborima 2024. godine.

Novonastala situacija u vezi sa jednom od nabavki mogla bi tako da dovede i do prolongiranja izbora koji su raspisani za 23. novembar.

CIK planira da za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske potroši oko 6,4 miliona KM, a oni su posljedica pravosnažne presude koja se odnosi na Milorada Dodika koji je, u svojstvu predsjednika Republike, osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika te propratne odluke CIK-a kojom mu je zbog toga utvrđen prestanak mandata na toj poziciji.

(Glas Srpske) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

DODIK “Neće meni karijeru određivati ni BRISEL, NI MOSKVA, NI BEOGRAD”

Milorad Dodik rekao je da je njegovu karijeru neće određivati niti američka niti briselska administracija, niti Moskva, niti Beograd, niti bilo ko drugi, već on sam i narod koji ga je birao. – Ja odlučujem o tome i zato imam 63 odsto podrške, a SNSD 38 odsto. Imamo dominantnu većinu i u Vladi i u Narodnoj skupštini sa koalicionim partnerima i nastavljamo da se borimo za Republiku Srpsku – rekao je Dodik. On je istakao da je ustavni predsjednik i da će tek kada se završi proces u Sudu za ljudska prava u Strazburu moći da se govori o njegovom statusu. Dodik je naveo da se ne bori za nešto što nije, da proces nije završen, da postoje vanredni pravni lijekovi i da to jeste politička borba.

– Ana Trišić-Babić je vršilac dužnosti predsjednika Repubike Srpske i potpisuje ukaze, a ja nastavljam da se ponašam u skladu sa Ustavom – rekao je Dodik za “Evronjuz”.

On je istakao da je posljednja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske

ne predstavlja zaokret, već normalnu političku dinamiku i pragmatizam. Dodik je naveo da je po Ustavu izabrani predsjednik, ali da je pragmatičan s obzirom na to da se uz korištenje snage međunarodnog faktora, prije svega Bajdenove administracije u liku Majkla Marfija, Kristijana Šmita, došlo u situaciju da je sve zloupotrebljeno i da se sada pokušava izgurati sila.

– Ana Trišić Babić je moj saradnik i ona je imenovana da ne bih došao u poziciju da moram da potppisujem dokumenta zbog čega bi me ponovo vratili u sud i doveli u poziciju da me ponovo osude. Nisam ni naivan ni glup da bi preko toga tek tako prešao – rekao je Dodik i dodao da je ponosan zato što je izabrani predsjednik Srpske.

On je istakao da neće odustati od politike, niti otići sa političke scene zato što to neko hoće, već kad narod ne bude izabrao njega i njegov tim. Dodik je rekao da ima intenzivne i korektne kontakte sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

– Odnosi između Srbije i Srpske su na najvišem nivou – poručio je Dodik.

On je naveo da sarađuje sa Sjedinjenim Državama, jer je to sada druga Amerika.

Dodik je napomenuo da su Srbi ranije u poimanju Amerike bili “inkarnacija zla” i da Srpska mora da izgradi sasvim novi odnos sa SAD, te da trenutno radi sa ljudima iz nove američke administracije i gradi te nove odnose.

On je naglasio da Amerika ostaje jedna od najvažnijih zemalja. “Pored Rusije, ovdje nema rješenja bez Amerike”, dodao je Dodik.

Dodik je rekao da ima svoj pravac i cilj, a to je Republika Srpska koja je što bolje etablirana.

Dodik: Očekujem drugačiju atmosferu na sjednici Savjeta bezbjednosti

Predsjednik Milorad Dodik rekao je da ne očekuje da će na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, kao i

On smatra da neće biti ugrožena podrška misiji Altea u BiH.

– Naši ruski prijatelji neće staviti veto, zato što smo procijenili da to treba dati, ali mislim da će se razgovarati o tome da se to oroči, da se kaže može još godinu-dvije – naveo je Dodik.

Dodik je rekao da su strah o ugrožavanju mira sijali muslimani, Denis Bećirović i Željko Komšić.

– Oni misle da će te međunarodne snage ratovati za njih. Oni su totalni politički kreteni – dodao je Dodik.

On je podsjetio na nedavnu izjavu Kristijana Šmita da je dolazio u Sarajevo 1991. godine kao posmatrač na referendumu na koji Srbi nisu izašli i da je rekao da je sve u redu.

– I sada da Srbi takve uvažavaju, to zaista nije fer ni ljudski, ni logički, nikako nije fer. Mi ćemo njega ganjati politički, sudski, pokušaćemo da ga tužimo u Njemačkoj, neće ostati miran do kraja života – ići će na sudove, ganjaće ga tužioci – rekao je Dodik za “Euronjuz”.

Dodik je izrazio nadu da će se doći u poziciju da se u nekim zemljama za Šmitom raspiše potjernica

Nastavi čitati

Aktuelno