Connect with us

Društvo

ZLOUPOTREBE INTERVENTNOG UVOZA: Sumnjivi lijekovi legalno stižu na tržište

Na tržište BiH za dvije godine po hitnim procedurama uvezeni su lijekovi vrijedni oko 57 miliona maraka, a nadležni upozoravaju da je riječ o medikamentima koje niko ne kontroliše, zbog čega se budi sumnja u njihov kvalitet.

U izvještaju o radu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za prošlu godinu navodi se da je u BiH od 2018. godine izražen problem zloupotrebe interventnog uvoza kojim u zemlju stižu neregistrovani lijekovi, a na osnovu dozvola nadležnih entitetskih ministarstava zdravlja i Odjeljenja za zdravstvo Brčko distrikta BiH.

U izvještaju stoji da se Agenciji obraćaju zdravstvene ustanove s molbom da bude spriječen ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji često imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a čijom primjenom se ispoljavaju brojna neželjena dejstva kod pacijenata.

– Neregistrovani lijekovi koji ulaze u BiH putem interventnog uvoza ne podliježu kontroli kvaliteta, osim rizičnih medikamenata, te se radi o potpuno nekontrolisanim lijekovima – piše u izvještaju.

U dokumentu se navodi da je odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan s ciljem rješavanja hitnih potreba za određenim lijekom, ali da se implementacijom tih propisa trenutno vrši redovno snabdijevanje tržišta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed i to za period od šest mjeseci do tri godine.

– U posljednje vrijeme određeni klinički centri, s ciljem dobijanja “kvalitetnijih neregistrovanih” lijekova, sastavljaju tenderske specifikacije koje liče na zakonsku proceduru registracije i zahtjeve, čime se zapravo stvara paralelni sistem registracije van Agencije i tržište se pomjera ka neuređenijem sistemu – navodi se u izvještaju Agencije.

Prema njihovoj analizi, ukupan iznos za lijekove koji su prometovani po osnovu rješenja entitetskih ministarstava za interventni uvoz u 2022. iznosio je 22,46 miliona KM, dok je promet medikamenata koji su bili predmet interventnog uvoza u 2021. godini premašio 34,56 miliona KM.

– Na osnovu dostavljenih izvještaja i izdatih rješenja entitetskih ministarstava zdravlja o realizovanom interventnom uvozu u 2022. godini zaključuje se da oko 60 odsto od ukupno realizovanog hitnog uvoza čini onaj odobren od strane Ministarstva zdravlja FBiH, dok je preostalih 40 odsto realizovano na osnovu odobrenja Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS – stoji u dokumentu koji je objavljen na internet stranici “eKonsultacije”.

U Agenciji za lijekove BiH navode da povećanju količine interventno uvezenih lijekova pogoduju kašnjenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet, a koja su uzrokovana velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih godina iz Agencije.

U dokumentu stoji da je veliki izazov u radu te institucije hroničan nedostatak radnika, ističući da su lani u prosjeku imali 92 zaposlena iako su im budžetom odobrena 103 radna mjesta, kojih po sistematizaciji treba da bude 160.

Korisnici lijekova koji u zemlju stižu interventnim putem su i oboljeli od rijetkih bolesti jer procedure liječenja često zahtijevaju primjenu novih, savremenih terapija koje još nisu registrovane u BiH.

– Niko od naših članova nam nije prijavio da nešto s bilo kojim lijekom koji je stigao interventnim putem nije u redu. Takvi lijekovi se uglavnom podižu u bolničkim apotekama, kada odobre ljekari specijalisti. Za oboljele od rijetkih bolesti interventni uvoz je potpuno opravdan i ponekad jedino rješenje jer kada bi čekali da se registruju, ne bi ga imali dugo, a neophodni su nam – rekla je članica Saveza za rijetke bolesti RS zadužena za pitanja lijekova i medicinskih sredstava Anđelka Stupar.

Opojne droge

U izvještaju Agencije za lijekove BiH navodi se da je tokom 2023. godine za potrebe redovne kontrole kvaliteta uzorkovano 40 lijekova.

– Odrađena su i 743 zahtjeva u postupku izdavanja dozvola za uvoz ili izvoz medikamenata koji sadrže opojne droge, psihotropne supstance i prekursore, kao i 253 zahtjeva za izvoz lijekova za klinička ispitivanja – stoji u dokumentu.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno