Connect with us

Zdravlje

MRAČNA STRANA SAVRŠENOG TENA Katarinina borba za život zbog solarijuma!

FOTO: COCOVIC_KATARINA/INSTAGRAM/SCREENSHOT

Prošlo je dvije godine otkako je Katarina Čočović na mrežama objavila kroz kakav je pakao prošla. Objavila je da su joj “povadili organe u ko zna koliko operacija”, a sve zato što je naivno povjerovala da je povremeno sunčanje u solarijumu “korisno kao priprema za more”.

Usvojoj ispovijesti otkriva kako je sve počelo.

– Idi malo u solarijum, bezveze da goriš na suncu, eto po par minuta, samo pripremi kožu – tako su mi preporučivali dok sam radila u kozmetičkom salonu.

– I išla sam tri do četiri puta nedjeljno po par minuta, od svoje 20. do 27. godine – priča Katarina Čočović (37) iz Valjeva.

U to vrijeme dok je u salonu, nakon završene medicinske škole, radila manikir i pedikir, bila je od onih djevojaka koje žude za preplanulim tenom. Nije ni slutila da će joj to donijeti neznani broj hirurških operacija uz odstranjivanje pojedinih organa, doživotnu terapiju jednom mjesečno na Institutu za onkologiju i radiologiju, status invalidskog penzionera u 32. godini života, tri tretmana gama nožem, tronedjeljni svakodnevni odlazak na iks nož.

– Zapravo sam, odlazeći u solarijum i izlažući se štetnim UV zracima od 11 do 16 časova, obezbjedila sebi maligni melanom IV stadijum – priča Katarina i dodaje kako je jedina u familiji sa djagnozom karcinoma.

Na plaži se, kako kaže, nije pržila i okretala satima, ali jeste često bila na suncu u plićaku, provodila vrijeme na bazenu uz ivicu vode. Kaže i da je svjesna da mnogi u solarijum idu i po 20 minuta, ali da je i ovo što je ona radila – mnogo. Sve je počelo kada se prvi put porodila 2014.

– Nekoliko mjeseci poslije porođaja, primjetila sam da mi je porastao mladež koji je otprilike na boku. Nije svrbio, nije promjenio boju, samo je postao još malo ispupčeniji nego što je inače bio. Ipak, pripisala sam to hormonima od trudnoće i kod ljekara sam otišla tek kad je sin imao 10 mjeseci. U zdravstvenom centru u Valjevu su mi uzeli uzorak i poslali na histopatološki nalaz. Dvije nedelje kasnije, u oktobru 2015, stigao je rezultat – maligni melanom III stadijum – priča ona.

Danas od svega iz tog trenutka najviše pamti osjećaj nemoći – šta sad, kako dalje jer nije mnogo znala o melanomu i liječenju te bolesti.

– Iz Valjeva su me brzo proslijedili na Institut za onkologiju i radiologoju u Beogradu i te 2015 sam postala njihov pacijent. Tu su mi dio oko mladeža očistili hirurškom intervencijom. Tada, a ni danas nažalost, nije postojala terapija za pacijente u trećem stadijumu melanoma koja sprječava metastaze. Samo sam išla na kontrole na tri mjeseca. Nažalost, bolest je prodorna i jako opasna, a ja toga nisam bila svjesna tada – nastavlja Katarina svoju priču.

 

Nakon dvije godine redovnih kontrola, Katarina se poslije konsultacija s ljekarom, odlučila za drugu bebu.

– Sve je bilo dobro dok u sedmom mjesecu nisam napipala čvorić ispod pazuha. Operisali su me tada trudnu u sedmom mjesecu. Onda sam u osmom mjesecu napipala još jedan čvorić. I opet su me operisali. U jednom trenutku kad smo prevodili dokumentaciju na engleski jezik, suprug, brat, snaja i ja nismo mogli da prebrojimo sve operacije koje sam imala od početka bolesti – rekla je ona.

Porođaj je, srećom, prošao dobro i Katarina je dobila još jednog zdravog dječaka.

– U januaru 2018. sam uradila kompletnu evaluaciju, sve neophodne skenere. Pokazali su jako malo organa na kojima nije bilo metastaza. Te 2018. sam dobila donaciju jedne farmaceutske kompanije za liječenje koje nije na listi RFZO. To je imalo vrlo malo efekta i ja sam prošla nebrojeno zračenja i operacija u ovih pet godina. U međuvremenu mi je biološka terapija promijenjena u imunoterapiju o trošku RFZO. Ja, eto, jesam na kraju dobila tu terapiju, ali i dalje nam je u Udruženju za borbu protiv melanoma cilj da se ona omogući pacijentima u III stadijumu kao preventiva od metastaza, a ne samo kad se one već pojave – kaže Katarina koja se zalaže za potpunu zabranu solarijuma, ne samo za mlađe od 18 godina.

 

I sada ono najteže pitanje – šta kažu ljekari?

– Ja sam se sa Institutom za onkologiju pozdravila. Poslali su me kući da provedem još par mjeseci sa porodicom jer ne postoji više ništa dostupno u Srbiji za moje liječenje. Ali ja nisam od takvog materijala da odustajem. U konsultaciji sa doktorkom našla sam moguće rješenje u Izraelu. To dosta košta, za početak oko 150.000 evra. Sada pokušavam da preko fondacije ‘Budi human’ prikupim novac. Sutra će sedam dana od početka apela i nadam se da će do kraja vikenda biti prikupljeno dovoljno. Pritom, kad je određena suma već legla na račun, kontaktirali smo ljekare iz Izraela i sada očekujem njihov poziv nakon razmatranja dokumentacije – kaže Katarina koja ima posebnu podršku.

– Moj stariji sin je vidio kako su se njegovi drugari organizovali da pomognu njegovoj mami i onda je pitao mamu kako on može da pomogne. Oćutali smo tad sat vremena. Nisam znala šta da mu kažem. Onda je on s početka raspusta ispred kuće prodavao stari školski pribor i tada sam ja pravila limunadu jer je bila vrućina, pa su djeca počela da je prodaju za mene. Sin je to nastavio sa mojim suprugom i tako se izrodila akcija ‘Limunada za moju mamu’ – kaže Katarina.

Podsjetimo, doktor Predrag Majcan, specijalista dermatovenerologije, objasnio je jednom prilikom kako da prepoznamo melanom jer izgleda kao mladež.

 

– Melanomi izgledaju kao mladeži, ali zavisi od lokalizacije. Ako imate na licu, vratu ili prednjem dijelu tijela, čovjek može da primjeti promjene. Karcinoma koža ima sve više.

Mislimo da UV zračenja, stres i pad imuniteta dovode do poremećaja strukture kože, tako da su maligne promjene sve češće. Savjet je da jedanput godišnje odete kod dermatologa gdje se vizuelno ili aparatom pregleda koža, a nekad se radi biopsija – rekao je dr Majcan.

Promjene koje moraju da se prate:

asimterija

nepravilni oblik

raste

povećava se

izdiže se iznad nivoa kože

svrab

pecaknje

bol

krv

porodična anamneza, piše Nova.

 

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno