Connect with us

Politika

Poslanici opozicije pitaju Stevandića da li su zaključci još na snazi: Traže hitnu sjednicu

Opozicioni poslanici iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zatražili su od Nenada Stevnadića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), da sazove posebnu sjednicu kako bi raspravili situaciju nastalu kršenjem zaključaka najvišeg zakonodavnog tijela Srpske i zauzeli stav o okolnostima koje su dovele do njihovog kršenja.

U pismu koje je upućeno Stevandiću, opozicioni poslanici navode da su  na 10. sjednici Predstavničkog doma glasovima poslanika SNSD i Srpskog kluba usvojena “tri tzv. zakona iz 14 prioriteta Evropske komsije.”

Dalje podsjećaju da je NSRS 27. juna 2023. godine na Osmoj posebnoj sjednici usvojila zaključak da “Narodna skupština Republike Srpske zahtjeva da se u okviru 14 prioriteta ispostavljenih od strane EU prioritno i hitno treba rješavati pitanje Ustavnog suda odnosno odlaska stranih sudija, i da se u okviru te reforme usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH.”

“Pored pitanja reforme Ustavnog suda BiH prioritet treba da bude i pitanje zatvaranja OHR-a. Narodna skupština Republike Srpske traži od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ova dva ranije navedena prioriteta ne riješe”, naveli su opozicini poslanici podsjećajući na zaključak NSRS.

Takođe, naveli su i da je 21. oktobra 2015. godine usvojen i zaključak kojim se obavezuju imenovana lica sa teritorije Republike Srpske u institucijama BiH da prije usvajanja odluka i zakonskih rješenja obavezno zatraže mišljenje nadležnih odbora NSRS o pitanjima koja su od interesa za Republiku Srpsku.

Isto tako, u pismu Stevandiću, podsjetili su i na zaključak od 30. jula 2021. godine u kojem stoji da “ne postoje uslovi za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, osim u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametunog zakona”. Ovaj zaključ uslijedio je nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametuno izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida.

Dalje, u pismu se navodi i zaključak od 1. februara 2022. godine koji glasi da NSRS smatra da predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu BiH mogu da prisustvuju sjednicama, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke NSRS, Vlade RS i predsjednika Republike Srpske.

“Uvaženi predsjedniče NSRS, molim Vas da nas obavijestite da li su ovi zaključci još uvijek na snazi i da li su se desile neke nove okolnosti zbog koji se oni ne sprovode. Ako su ovi zaključci još na snazi, tražimo da zaštitite dignitet NSRS i sazovete posebnu sjednicu NSRS kako bi raspravili situaciju nastalu kršenjem zaključaka i zauzeli stav o okolnostima koje su dovele do njihovog kršenja”, navedeno je u pismu koje potpisuju Darko Babalj, Mladen Bosić, Branislav Borenović, Mira Pekić i Nenad Grković, a u kojem se naglašava da posebnu sjednicu treba sazvati hitno jer je 30. avgusta najavljena nova sjednica Predstavničkog doma na kojoj bi trebala biti usvojena još tri zakona.

Politika

IPAK NEĆE BITI ŽELJKA! Za vršioca dužnosti predsjednika Srpske biće predložena Ana Trišić-Babić

Ana Trišić-Babić biće predložena za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Kako saznajemo, o ovom prijedlogu sutra bi se trebali izjasniti poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Milorad Dodik je rekao da Željka Cvijanović neće biti predložena za v.d. predsjednika Republike Srpske koji bi trebao da obavlja dužnost predsjednika do prijevremenih izbora.

“Da malo tragate, Željka Cvijanović neće biti v.d., poručio je.

Inače, Trišić-Babić je povjerljiv čovjek Milorada Dodika, zalagala se za ulazak BiH u NATO.

Trenutno se nalazi u kabinetu Željke Cvbijanović, gdje je prešla nakon što je Dodiku oduzet predsjednički mandat.

Neki su tvrdili da je Ana Trišić-Babić zadužena da prati posljednje poteze Željke Cvijanović.

Porodična firma koju vodi njen suprug Željko Babić, nalazi se pod istragom zbog uvoza respirastora u Republiku Srpsku u vrijeme korona krize, koji se zajedno sa direktorom FZO Dejanom Kusturićem sumnjiči da su ošteteili budžer Republike Srpske za 4 miliona maraka, prenosi BN.

Nastavi čitati

Politika

DODIK SVOJE STARE IDEJE SPROVODI U DJELO! Jedna osoba i u Predsjedništvu BiH i na čelu Srpske!

Nakon što je javnosti objavljeno da će Željka Cvijanović, aktuelni član Predsjedništva BiH, od strane Narodne skupštine Republike Srpske biti ovlaštena da obavlja poslove predsjednika Republike Srpske, stigle su brojne reakcije, međutim ideja da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i predsjednik Republike Srpske budu ista osoba nije nova.Naime, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je CIK oduzeo mandat tu ideju iznio je još 2021. godine.

U intervju za “Nezavisne novine”, Dodik je tada rekao da će predložiti da iz Republike Srpske u jednoj ličnosti treba birati člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske i da predsjednik Republike Srpske po automatizmu bude i član Predsjedništva.

“Mi imamo pravo da kažemo kako ćemo birati našeg člana Predsjedništva i mislimo da predsjednik koji ima dinamiku i upoznat je sa svim detaljima za Republiku Srpske treba da bude član Predsjedništva BiH”, rekao je tada Dodik odgovarajući na pitanje o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske na telefonskoj sjednici odlučio je da posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bude održana sutra sa početkom u 10.30.

Na dnevnom redu ove posebne sjednice naći će se prijedlog odluke o privremenom obavljanju poslova nadležnosti predsjednika Republike Srpske, a prijedlog poslanika skupštine većine je da ih obavlja Željka Cvijanović, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

NOVI PROBLEM PRED BIH: Glavni pregovarač kamen spoticanja, svi bi da ga imenuju

Iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita.

To će vjerovatno dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

O glavnom pregovaraču BiH sa EU priča se već duže od godinu dana i načelno je dogovoreno da to bude Srbin. Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković i direktor Direkcije za evropske integracije Elvira Habota su Bošnjaci, a Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Hrvatica.

Kada se na sastancima političara o tome razgovaralo uopšte se nije postavljalo pitanje ko to treba da uradi.

Pitanje zakomplikovano nakon raspada koalicije
Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH koji treba da imenuje pregovarača. Međutim, nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.

Stranke “trojke”, predvođene SDP-om, sada, i nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, prije nekoliko dana rekla da je prioritet BiH imenovanje glavnog pregovarača, smatraju da to treba da uradi Parlamentarna skupština BiH.

Svoj zahtjev “pravdaju” time da se mjesto “glavnog pregovarača” ne smije dati SNSD-u koji bi zajedno sa HDZ-om dogovorio to imenovanje. Tim povodom stranke “trojke”, kojima su se pridružili PDP, SDS i Lista za pravdu i red, predložili su Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH osnivanje kancelarije za glavnog pregovarača BiH i da upravo parlament BiH imenuje tog pregovarača.

Taj prijedlog na posljednjoj sjednici nije uvršten u dnevni red. Dalje, odmah nakon tog prijedloga “trojke” oglasio se i Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, koji je rekao da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH koje je nadležno za vođenje spoljne politike.

SNSD i HDZ
Za razliku od njih, SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH, a kao što smo već naveli, prije godinu i više dana kada se to dogovaralo niko nije postavljao pitanje da je to posao upravo Savjeta ministara BiH.

“Glavni pregovarač sa Evropskom unijom mora se odrediti u skladu sa Ustavom BiH, a ne u skladu sa kolokvijalnom političkom voljom bilo koje političke stranke ili koalicije. Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić i Edin Forto nemaju nikakva ovlaštenja da učestvuju u procesu izbora glavnog pregovarača. Samo Konaković koji je ministar vanjskih poslova na osnovu procedure propisane zakonom ima određenu ulogu”, rekao je Komšić.

Na ovu izjavu odmah je reagovao Konaković. On je rekao da je upravo to plan DF-a i SNSD-a te da to znači da birati glavnog pregovarača na nivou Predsjedništva BiH znači “kompletnu proceduru povjeriti u ruke Željke Cvijanović” koja bi sa pravom veta kroz SNSD mogla zaustaviti svako imenovanje koje ne odgovara Dodiku i SNSD-u.

“EU nije striktno propisala na kojem se nivou vlasti bira glavni pregovarač i logično je da se bira tamo gdje se bira i Savjet ministara. SNSD u tom slučaju ne može ništa opstruisati, a HDZ može u tom procesu učestvovati ako želi. Ako ne želi, neka se zagrle sa SNSD-om i posmatraju”, rekao je Konaković.

Cilj “trojke”
Cilj “trojke” je da se zaustavi imenovanje glavnog pregovarača koji bi došao iz SNSD-a, a to je djelimično potvrdio i Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je rekao da opozicija iz Republike Srpske treba da ponudi ime.

“Razgovarali smo sa predstavnicima opozicije Republike Srpske i nismo govorili o imenima. Naše mišljenje je da oni, s obzirom na to da pokazuju snažno opredjeljenje ka Evropskoj uniji, zaslužuju da imaju glavnog pregovarača, koji je Srbin i dolazi iz Republike Srpske”, rekao je Kojović.

I pored toga što je imenovanje glavnog pregovarača na dugom štapu, već se spekuliše ko bi to mogao biti. Navodno, plan opozicije, a to su rekli i u SNSD-u, je da zajedno sa strankama “trojke” imenuju Igora Crnatka iz PDP-a za glavnog pregovarača, dok iz stranaka “trojke” dolaze informacije da SNSD na tu poziciju želi da imenuje Anu Trišić Babić, a što je za njih neprihvatljivo jer se radi o jednoj od najbližih saradnica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

“Savjet ministara BiH treba da imenuje glavnog pregovarača”, rekao je Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostujući na FTV-u.

Stav Dragana Čovića
Kao i SNSD, slično misli i HDZ, čiji je lider Čović rekao da u proteklih mjesec dana intenzivno pregovara sa svim predstavnicima stranaka i međunarodnih institucija te da ne vidi nijedan razlog da se ne imenuje glavni pregovarač.

Na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić Babić za glavnu pregovaračicu BiH s EU, Čović je rekao da je to pitanje za srpsku stranu, ali da je za njega prihvatljiva svaka kompetentna osoba koju predlože.

“Što se mene tiče, može. To je do predstavnika srpskog naroda. Krišto je ovih dana završila odluku koja definira podlogu za raspravu u Vijeću ministara”, rekao je Čović za BHRT, pozvavši kolege da se prestanu nadmudrivati i da se imenuje pregovarač.

Pravni stručnjaci
Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača, pravni stručnjaci nemaju dileme. Oni tvrde da je to posao Savjeta ministara BiH jer, tehnički, ne radi se o pregovorima za zaključenje međunarodnog sporazuma već o usklađivanju sa pravnom stečevinom i politikama Evropske unije.

“Također, ovaj dio procesa će se voditi kroz mehanizam koordinacije, pregovaračka struktura je predviđena da bude dio ovog mehanizma, a izmjene/dopune ili donošenje nove odluke na osnovu Odluke o mehanizmu koordinacije evropskih integracija u nadležnosti su Vijeća ministara BiH. Tek nakon uspješnog završetka ovog procesa pristupa se procesu pristupanja tj. zaključenju Sporazuma o pristupanju EU, gdje će pregovarački tim u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih sporazuma, na inicijativu DEI-a, predložiti Vijeće ministara, a imenovati Predsjedništvo BiH. Tada će pregovore voditi direktor DEI-ja ili u čijoj nadležnosti to bude kada taj proces bude priveden kraju. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nema nikakve veze sa pregovaračkom strukturom, glavnim pregovaračem i pregovaračkim timom. Ovo je u isključivoj nadležnosti Vijeća ministara”, napisao je na društvenoj mreži X pravnik Damir Sakić, a čiji stav prenosimo uz njegovu saglasnost.

Nastavi čitati

Aktuelno