Gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je kako su materijali za narednu sjednicu Skupštine Grada dostavljeni rukovodstvu.

– Među njima su: rebalans budžeta u iznosu od 352 miliona KM, inicijativa za uvođenje dodatnih taksi za kladionice i kockarnice, s ciljem smanjenja negativnih posljedica kockanja i zaštite građana. Uz to, predali smo i inicijativu za uvođenje neradne nedjelje, kako bi naši sugrađani imali više vremena za porodicu i odmor. Pred odbornicima će se naći Prijedlog dodjele još 60 besplatnih placeva mladim bračnim parovima, uz raspisivanje novog javnog poziva, pored prethodno dodijeljenih gotovo 200 besplatnih placeva – kazao je gradonačelnik.

Istakao je i to kako se u materijalima nalaze još mnoge druge važne tačke koje se tiču razvoja našeg grada.

-Očekujem od odbornika da prepoznaju značaj ovih prijedloga i podrže odluke koje su u interesu Banje Luke i svih njenih građana – poručio je Szanivuković.

(BN)

Iz sjećanja na 52 nevino ubijena učenika i želje da njihova imena i tragična sudbina nikada ne padnu u zaborav, nastala je inicijativa “Jedna cigla, jedna marka” kako bi na mjestu stradanja bio izgrađen spomen-park, prostor u kojem će nove generacije učiti o prošlosti i čuvati istinu.

Predsjednik Savjeta roditelja Osnovne škole “Ćura Jakšić” Nada Ponjević za “Glas Srpske” kazala je da je ideja srednjoškolaca prerasla u inicijativu koja poziva sve škole da zajedno grade mjesto sjećanja na stradalu djecu.

– Ideja da se pokrene akcija “Djeca djeci – jedna cigla, jedna marka”, s ciljem prikupljanja sredstava za izgradnju spomen-parka u Šargovcu, nastala je među učenicima Ugostiteljsko-turističko-trgovinske škole. Generacija koja je završila školovanje u 2025/26. godini, od prvog do četvrtog razreda, svakog 7. februara posjećivala je mjesto stradanja šargovačke djece. Tokom tih posjeta saznali su da je 7. februara 1942. godine u Drakuliću, Šargovcu i Motikama, te u rudniku Rakovac, ubijeno 2.315 Srba, među kojima 551 dijete. U Osnovnoj školi u Šargovcu ubijena su 52 srpska učenika – pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, već prilikom prve posjete učenici su poželjeli da se nešto promijeni i da to mjesto dobije dostojan spomenik.

– Svoju ideju pretočili su u pisma gradonačelniku. Njihova posvećenost nije ostala samo na tome. Zajedno sa svojim profesorima, učenici Ugostiteljske škole svake godine učestvuju u Danima sjećanja, koje je pokrenuo Republički pedagoški zavod i u restoranu škole organizuju prigodne programe posvećene nevinoj djeci, ubijenoj samo zato što su bila srpske nacionalnosti – kazala je Ponjevićeva.

PODRŽALI I RODITELjI

Ovu ideju je podržao i Savjet roditelja OŠ “Đura Jakšić” iz Šargovca.

– Stradanje djece duboko je urezano u pamćenje mještana, a pitanje stradanja srpske djece bilo je obavezna tačka dnevnog reda na svakom sastanku. Tako je nastala inicijativa koju su pokrenuli Savjet roditelja šargovačke škole i predstavnici šest savjeta učenika banjalučke regije, Ugostiteljsko-turističko-trgovinske, Ekonomske, Građevinske, Poljoprivredne i Tehničke škole, te Osnovne škole “Đura Jakšić”, s ciljem da se u akciju uključe sve osnovne i srednje škole Republike Srpske – navela je ona.

Ističe da je cilj da svako dijete, roditelj i stanovnik čuje za tragičnu sudbinu đaka, te da dobije priliku da simbolično ugradi jednu ciglu u budući spomen-park.

– Ne želimo još jedan spomenik na koji će se jednom godišnje polagati cvijeće. Želimo živi spomen-prostor, mjesto učenja, susretanja i pamćenja koje će tokom cijele godine okupljati djecu i mlade. Pored spomen-obilježja, zamišljeni prostor obuhvatao bi otvoreni amfiteatar i zatvoreni kulturno-obrazovni prostor za radionice, predavanja, izložbe i druge programe – poručila je Ponjevićeva.

Istakla je da posebna vrijednost ovog projekta jeste što bi mjesto stradanja postao prostor namijenjen novim generacijama.

– Želimo da Šargovac postane svjetionik kulture sjećanja i mjesto sa kojeg će se širiti istina o stradanju srpske djece na svim stratištima. Poslije više od osam decenija, vrijeme je da na mjestu stradanja stvorimo prostor koji će trajno svjedočiti o ubijenoj djeci. Pozivamo sve osnovne i srednje škole, učenike, roditelje, institucije i ljude dobre volje da podrže akciju. Šargovačka djeca zaslužuju da ih pamti cijela zemlja – kazala je Ponjevićeva.

SVAKA IDEJA DOBRODOŠLA

Direktor OŠ “Đura Jakšić” Darko Tomić smatra da je obaveza grada da ubrza realizaciju projekta izgradnje spomen-parka, te da je svaka inicijativa koja doprinosi njegovom završetku dobrodošla.

– Ovu inicijativu vidim kao podsticaj gradu da prepozna da je ovo pitanje aktuelno i da se što prije pristupi realizaciji projekta. Naš cilj kao škole jeste da stvorimo uslove da i učenici drugih škola saznaju za žrtve i da se njeguje sjećanje na njih. Svaka pomoć u ostvarenju tog cilja je dobrodošla, a najvažnije nam je da se spomen-park završi što prije – poručio je direktor.

Gradonačelnik Draško Stanivuković naveo je da je ovu plemenitu inicijativu grad podržao ustupanjem žiro-računa za prikupljanje simboličnih donacija za izgradnju memorijalnog parka.

– Grad je već napravio konkretne korake kada je riječ o izgradnji memorijalnog parka, finansirali smo stručnu komisiju i međunarodni konkurs, na kojem je izabrano idejno rješenje memorijala – istakao je gradonačelnik i dodao da je u toku izrada urbanističko-tehničkih uslova i glavnog projekta. S obzirom na to da je riječ o projektu od republičkog i nacionalnog značaja, pozivao je Vladu Republike Srpske da se aktivno uključi u realizaciju projekta.

ŽIRO-RAČUN

Nada Ponjević istakla je da je za sve koji žele da podrže izgradnju spomen-parka u Šargovcu i daju svoj doprinos ovoj inicijativi, otvoren račun posebnih namjena grada Banjaluke za prikupljanje dobrovoljnih priloga.

Broj računa: 555-007-11034888-44

Prilikom uplate, u polju “svrha doznake” potrebno je navesti: “Djeca djeci – jedna cigla za izgradnju spomen-parka u Šargovcu”.

Više od 9.500 legalizovanih objekata i blizu 500 besplatnih građevinskih dozvola potvrđuju opredijeljenost Grada Banjaluke da kroz konkretne mjere podrške pomogne građanima da riješe stambeno pitanje, ostvare pravo na svojinu i lakše dođu do vlastitog doma.

Rješavanje stambenog pitanja predstavlja jedno od najvažnijih životnih pitanja svake porodice, a Grad Banjaluka sprovodi mjere kojima nastoji da građanima olakša izgradnju, legalizaciju i uknjižbu njihovih porodičnih domova.

Kroz program besplatne legalizacije omogućeno je da sugrađani besplatno riješe status svojih objekata i steknu pravnu sigurnost nad imovinom koju su gradili i stvarali.

Prema podacima Odjeljenja za prostorno uređenje prosječni troškovi legalizacije za građane po jednom objektu iznose oko 10.000 KM.

-Kroz program besplatne legalizaicje građanima smo omogućili da na jednostavniji i finansijski pristupačniji način riješe imovinsko-pravne i administrativne prepreke u vezi sa svojim porodičnim objektima. Posebno nam je važno da građani koji su godinama ulagali u izgradnju svojih domova dobiju priliku da riješe svoju imovinu – kazao je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje Vuk Višekruna.

Kako je kazao – do danas je legalizovano preko 9.500 objekata, a na ovaj način – sugrađani su uštedjeli oko 100 miliona KM.

Istovremeno se sprovodi i realizacija mjere izdavanja besplatnih građevinskih dozvola.

-Prvi smo grad koji je uveo mjeru besplatnog izdavanja građevinskih dozvola za individualne stambene objekte do 200 m² kao podršku porodicama koje tek započinju izgradnju vlastitog doma. Od početka primjene ove mjere izadali smo oko 500 građevisnkih dozvola. Na ovaj način sugrađani takođe ostvaruju značajne uštede, od 5.000 do 20.000 KM po zahtjevu, a sredstva koja bi inače izdvojili za ove naknade mogu usmjeriti u izgradnju i opremanje svog porodičnog doma – kazao je Višekruna.

Uz ove mjere, od nedavno je uvedena i kao mjera podrške dodjela besplatnih placeva mladim bračnim parovima, višečlanim porodicama i samohranim roditeljima, a porodice u Banjaluci imaju i besplatne priključke na vodovodnu i kanalizacionu mrežu.

-Naš cilj je da nastavimo sa sprovođenjem ovih mjera, da građanima olakšamo procedure i omogućimo što većem broju porodica da riješe status svojih domova, ali i sagrade nove i žive u svom gradu – zaključio je Višekruna.