Protest zbog rada rudnika na Bukovoj Kosi biće održan 12. septembra na glavnom gradskom trgu u Prijedoru. Organizatori pozivaju građane na okupljanje.

Protest je zakazan za 12 časova na glavnom gradskom trgu, a organizatori pozivaju građane Prijedora i mještane Bukove Kose da se pridruže skupu.

Protest se održava pod nazivom S.E.K.S., što je skraćenica za “Stop Eksploataciji – Korupcija Smrdi”, a organizatori su poziv građanima ispratili i provokativnom porukom: “Dosta su političari u nas penetrirali, pa hajde da to ozvaničimo!” Zbog toga su u pozivu političare ironično pozvali na “grupni seks”.

Kako navode organizatori, u saradnji sa Centrom za životnu sredinu iz Banjaluke preduzeli su pravne korake sa ciljem zabrane rada rudnika na Bukovoj Kosi, te tvrde da su u sudskom postupku dobili odluke u svoju korist.

Međutim, rudnik i dalje radi, dok nadležne institucije, policija i inspekcijski organi ne sprovode sudske odluke.

U pozivu za protest organizatori navode da je “dosta tihe patnje i lažne uloge žrtve”, te pozivaju građane da pokažu da postoji, kako kažu, “kritična masa ljudi koja ne trpi nezakonje, nepravdu i političke laži”.

“Tražimo od građana Prijedora i mještana Bukove Kose da se sami pozovu na ovaj javni skup i da svi zajedno pokažemo da postoji kritična masa ljudi koja ne trpi nezakonje, nepravdu i političke laži”, naveli su organizatori.

Na kraju poziva poručuju: “Hajde da se okupimo i pokažemo kako to izgleda jedna lijepa, zdrava narodna penetracija!”

Direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović poručio je da povećanje cijene električne energije trenutno nije u planu, dok od novih hidro, solarnih i vjetroenergetskih projekata očekuje dodatne količine energije i jačanje izvoznog potencijala Srpske.

Povećanje cijene električne energije za domaćinstva u Republici Srpskoj, prema riječima generalnog direktora Elektroprivrede RS Luke Petrovića, nije u planu.

Petrović je za RTRS rekao da Elektroprivreda u narednom periodu očekuje povećanje proizvodnje, ocjenjujući da će razvoj novih energetskih projekata dugoročno omogućiti Republici Srpskoj da zadrži, kako tvrdi, konkurentnu cijenu električne energije.

„Možda se sporije gradi, ali i ne može brže. Srpska može održavati jeftinu cijenu električne energije“, rekao je Petrović.

„Imaćemo prednost u odnosu na druge“

Petrović smatra da bi takva situacija mogla potrajati i narednih decenija.

„Imaćemo prednost u odnosu na ostale“, naglasio je direktor Elektroprivrede RS.

Energetiku je izdvojio kao jedan od dva najvažnija potencijala Republike Srpske, uz ocjenu da postoje značajni, još uvijek nedovoljno iskorišteni kapaciteti.

„Nismo još maksimalno iskoristili solarnu energiju, hidroenergiju i energiju vjetra“, rekao je Petrović.

Prema njegovim riječima, problem predstavlja činjenica da izgradnja velikih energetskih objekata traje godinama, pa se rezultati novih investicija ne mogu očekivati preko noći.

Hrgud, Trebinje 2 i Trebinje 3

Petrović je govorio i o projektima koji su trenutno u različitim fazama realizacije.

Za Vjetropark „Hrgud“, kako je naveo, trenutno traje tender, nakon čega slijedi niz radova na infrastrukturi.

„Ima tu dosta posla, treba izgraditi puteve i mrežu dalekovoda“, rekao je Petrović.

Najavio je i skoro potpisivanje ugovora za Solarnu elektranu „Trebinje 3“, dok bi nakon toga trebalo da uslijede aktivnosti i na projektu „Trebinje 2“.

Kada je riječ o hidroenergiji, posebno je izdvojio projekat „Gornja Drina“, navodeći da je i on u intenzivnoj fazi razvoja.

Suša ponovo pritiska hidroelektrane

Petrović je podsjetio da su 2024. i 2025. bile izrazito sušne godine, dok ni 2026, prema njegovim riječima, nije donijela idealnu hidrološku situaciju.

Iako je početkom godine bilo značajnih padavina, Petrović kaže da je ukupna hidrologija i dalje nepovoljna.

„Ove godine imali smo značajne padavine početkom godine, ali i ovo je sušna godina. Oboreni su svi rekordi“, naveo je Petrović.

U takvim okolnostima, Elektroprivreda RS se oslanjala na akumulaciju Bilećkog jezera kako bi održala stabilnost sistema.

Prema Petrovićevim riječima, uprkos nepovoljnim hidrološkim prilikama, sistem je ostao stabilan, a Elektroprivreda je uspjela i da prodaje određene količine električne energije.

„Ostaje da se vidi kakva će biti hidrologija do kraja godine“, rekao je on.

Petrović: „Građani su racionalno trošili struju“

Direktor Elektroprivrede RS zahvalio je građanima na, kako je ocijenio, racionalnoj potrošnji električne energije tokom ljetnih mjeseci.

„Građani su racionalno trošili električnu energiju tokom ljeta i zahvalni smo na tome. Treba tako nastaviti jer imamo najjeftiniju električnu energiju na prostoru bivše SFRJ“, rekao je Petrović.

Dodao je da Republika Srpska, prema podacima kojima raspolaže Elektroprivreda, trenutno ima veći izvoz nego uvoz električne energije.

Posebno je istakao da proizvodnja iz solarnih elektrana raste.

„Preko 10 procenata energije dobijamo od solarnih elektrana iz Srpske i kupujemo kada je loša hidrologija“, naveo je Petrović.

RiTE Ugljevik na mreži, Dabar najavljen za 2028.

Petrović je rekao da Termoelektrana „Ugljevik“ trenutno radi stabilno i da je uključena u elektroenergetski sistem.

Istovremeno, radovi na Hidroelektrani „Dabar“ odvijaju se, prema njegovoj ocjeni, predviđenom dinamikom.

„Što se tiče HE ‘Dabar’, radovi teku dobro. Očekujemo 2028. godine probni rad i da bude na mreži“, rekao je Petrović.

On očekuje da bi nakon puštanja „Dabra“ Republika Srpska mogla dodatno povećati proizvodnju električne energije namijenjene izvozu.

„Imaćemo čisti izvoz električne energije kada bude na mreži“, zaključio je Petrović.

Poruka rukovodstva Elektroprivrede RS jeste da, uprkos problemima sa hidrološkim uslovima i sporijom realizacijom pojedinih velikih projekata, u narednim godinama očekuje povećanje proizvodnih kapaciteta.

Istovremeno, Petrović uvjerava da poskupljenje električne energije za građane trenutno nije planirano, te da bi razvoj solarnih, hidro i vjetroenergetskih kapaciteta trebalo da omogući Republici Srpskoj da dugoročno zadrži relativno niske cijene struje.

Manastir Ostrog mnogi dolaze noseći molitvu, brigu, strah, bolest u porodici ili neku odluku sa kojom više ne znaju šta da rade.

Neko stiže automobilom ili autobusom, neko posljednji dio puta prelazi pješke, a postoje hodočasnici koji do Ostroga hodaju desetinama, pa čak i stotinama kilometara. Cilj im je isti – da se poklone moštima Svetog Vasilija Ostroškog i pomole u jednoj od najvećih pravoslavnih svetinja ovog dijela Balkana.

I zato se među vjernicima često može čuti savet koji ne treba shvatiti kao magijski ritual – ono što vas muči donesite u molitvi Svetom Vasiliju, a iz manastira nemojte otići noseći isti teret na isti način.

Ostrog je uklesan gotovo u samu stijenu

Manastir se nalazi visoko u Ostroškoj gredi, između Nikšića i Podgorice, a čine ga Donji i Gornji manastir.

Najprepoznatljiviji je Gornji Ostrog, smješten uz gotovo vertikalnu stijenu. Upravo tamo nalazi se mala crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u kojoj počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.

Sveti Vasilije živio je u 17. veku, a posljednje godine života proveo je u Ostrogu. Njegov kult vijekovima okuplja vjernike, a pred njegovim moštima mole se ljudi koji dolaze iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i drugih krajeva svijeta.

Za nekoga ko prvi put odlazi u Ostrog upravo je to često najveća nedoumica.

Ne postoji posebna formula koju morate da izgovorite da bi vaša molitva bila “ispravna”. Kada dođete na red da pristupite moštima, najvažniji su poštovanje svetinje i iskrena molitva.

Vjernici se prekrste, poklone i cjelivaju kivot sa moštima Svetog Vasilija. Pošto naročito u vrijeme praznika može biti mnogo ljudi, pred kivotom se ne ostaje dugo.

Zato ono što želite da kažete Svetom Vasiliju ne mora da bude dugačko.

A možete jednostavno u sebi izgovoriti ono zbog čega ste došli.

Nemojte dolaziti sa idejom da morate nešto da “uradite”

Oko Ostroga postoje brojni narodni običaji i priče koje se prenose generacijama, pa se ponekad stvara utisak da posjeta svetinji podrazumijeva čitav niz pravila.

Suština pravoslavnog hodočašća ipak nije u ritualu koji će čoveku garantovati da će mu se želja ostvariti.

Odlazak Svetom Vasiliju je prije svega odlazak na molitvu.

Vjernik može da prisustvuje bogosluženju, zapali svijeću, ostavi imena svojih bližnjih za molitveno pominjanje i pokloni se svetitelju.

Ako želi da se ispovijedi ili pričesti, za to je potrebna odgovarajuća duhovna priprema, pa je najbolje prethodno razgovarati sa svojim sveštenikom.

Svetom Vasiliju ne odlazi se samo kada je čovjeku teško

Možda je najčešća slika Ostroga ona u kojoj čovjek dolazi kada više ne zna kuda će.

Ali hodočašće ne mora da počne nesrećom.

Ljudi dolaze i da zahvale, da se pomole za porodicu dok je sve dobro, da obilježe važan trenutak u životu ili jednostavno zato što osećaju potrebu da provedu vrijeme u molitvi.

Upravo to mijenja i značenje rečenice da pred Svetim Vasilijem treba “ostaviti teret”.

Ne znači da će problem nestati čim izađete iz manastira. Bolest neće automatski prestati, dug neće biti izbrisan, niti će teška životna odluka biti donijeta umjesto vas.

Za vjernika, smisao je drugačiji – da ono što ne može sam da nosi povjeri Bogu i u molitvi zatraži snagu da prođe kroz ono što ga čeka.

Hiljade ljudi svake godine prelaze kilometre da bi stigle do svetinje

Koliko je Ostrog duboko ukorenjen u život pravoslavnih vjernika možda najbolje pokazuje prizor uoči 12. maja, praznika Svetog Vasilija Ostroškog.

Tada prema manastiru kreću čitave grupe hodočasnika. Neki pešače nekoliko desetina kilometara, drugi prelaze i više od stotinu. Pred Gornjim manastirom formiraju se duge kolone ljudi koji čekaju da se poklone svetitelju.

Ali za odlazak u Ostrog nije potreban praznik.

Svetinja je mjesto molitve tokom čitave godine, a mnogima čak više odgovara da dođu van najvećih prazničnih gužvi, kada mogu mirnije da provedu vrijeme u manastiru.

Iz Ostroga ne nosite obećanje da će svaki problem nestati

Priče o pomoći i čudima Svetog Vasilija prenose se generacijama i dio su snažne vjere koju narod vezuje za Ostroškog Čudotvorca.

Ali odlazak u manastir ne treba predstavljati kao zamjenu za ljekara, terapiju ili rešavanje konkretnog životnog problema.

Ono što čovjek iz Ostroga može da ponese jeste nešto drugo – molitva, utjeha, nada i osjećaj da ono što ga pritiska više ne nosi potpuno sam.

Možda zato mnogi ljudi koji su jednom otišli Svetom Vasiliju ponovo dolaze.

Ne uvijek da traže nešto novo.

Neki se vraćaju samo da kažu – hvala.

Zvanični izvori manastira potvrđuju i da se pred moštima Svetog Vasilija u crkvi Vavedenja vjernici poklanjaju i cjelivaju ih, kao i da u vreme velikih praznika kolone poklonika mogu trajati tokom čitavog dana i noći.

Srpska info