Više od 11.000 polovnih automobila uvezeno je u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani, a iz auto-salona ističu da je i kod njih došlo do porasta prodaje polovnjaka u odnosu na prošlu godinu.
U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH rekli su da je vrijednost uvezenih automobila do kraja avgusta iznosila 683.747.717,43 KM.

Do kraja avgusta ove godine uvezena su 46.954 automobila, dok ih je u istom periodu 2022. godine uvezeno 34.313.

“U prvih osam mjeseci ove godine uvezeno je 40.299 polovnih automobila i 6.655 novih, dok je u istom periodu lani uvezeno 28.467 polovnih i 5.846 novih automobila”, istakli su u Upravi.

Polovni automobili koji će tek poskupjeti
Kako su naveli, najskuplji četvorotočkaš koji je uvezen u BiH u prvih osam mjeseci ove godine vrijedio je 504.329,15 KM, dok su dažbine za taj automobil iznosile 85.768,26 KM, a riječ je mercedesu benz maybach s 680 4 matic.

Prema podacima kojima raspolaže UIO, vrijednost i broj uvezenih automobila su varirali iz godine u godinu pa je tako najviše automobila uvezeno 2018. godine – 76.357, a najmanje 2020. godine – 40.963.

Haris Muratović, brand manager MOON (Porsche BH), kazao je da povećan uvoz automobila govori da ih je neko naručio, a samim tim i kupio.

“Dostupniji su automobili nego prošle godine i samim tim došlo je do povećanog uvoza novih auta. A kada je u pitanju tržište polovnih vozila povećan je uvoz zbog nedostatka novih automobila u prethodnim godinama jer je bilo zastoja u proizvodnji, ljudi su više kupovali vozila u inostranstvu”, rekao je Muratović.

Ističe da sigurno i sama turistička sezona, kao i sam rast bruto dohotka, podiže standard u BiH, što se, kako kaže Muratović, reflektuje na želju potencijalnih klijenata da lakše dođu do svog automobila.
Iz Auto-salona “KIA centar” Sarajevo kažu da je prodaja automobila u ovom salonu značajno porasla.

“Kod nas je prodaja porasla u odnosu na prošlu godinu. Čini mi se da se u BiH iz godine u godinu uvozi sve više automobila”, kazali su iz ovog salona i dodali da su njihovi klijenti uglavnom stalni kupci.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da ga ne čudi podatakda je veći rast uvoza polovnih vozila u odnosu na nova.

“Razvijenije zemlje prelaze na električna vozila i polovni automobili s tradicionalnim motorima se sve teže tamo mogu uopšte prodati, a domaći kupci su slabije platežne moći i nova vozila su im manje dostupna”, kazao je Gavran.

Pojasnio je da je ipak došlo i do rasta prodaje novih vozila, što bi se dijelom moglo objasniti nižim kamatnim stopama u BiH u odnosu na stopu inflacije u prethodnom periodu.

“Ali i zbog relativno povoljnijih uslova nabavke. Ipak, teško je dati potpuno objašnjenje bez strukture i tipova vozila, odnosno razumijevanja ima li i koliko među njima privrednih u odnosu na isključivo privatna”, zaključio je Gavran.

(Nezavisne novine/Mondo)

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je Srni da je znatno proširena lista privrednih subjekata koji učestvuju u kampanji “Društveno odgovorni”, kao i spisak proizvoda koji će pojeftiniti.

Šulić je najavio da će javnosti sutra biti dostupne detaljnije informacije o kampanji u koju su se u prvom koraku uključili trgovci iz svih krajeva Republike Srpske.

“Prateći inflatorna kretanja, odlučili smo se za proširenje kampanje na proizvođače i dobavljače, te su pokrenute aktivnosti na kreiranju liste proizvoda koji će biti obuhvaćeni kampanjom, a koji će građanima biti dostupni uz znatno nižu maržu, pa čak i maržu od nula odsto koje će se odreći svi učesnici u lancu snabdijevanja – od proizvođača, preko distributera do krajnjih trgovaca”, rekao je Šulić.

Prema njegovim riječima, resorno ministarstvo je u junu pokrenulo kampanju “Društveno odgovorni” u kojoj će, u svjetlu globalnih ekonomskih prilika, inflacije i rasta cijena koji pogađaju domaće tržište, trgovci pokazati gest solidarnosti i potrošačima ponuditi niz proizvoda po sniženim cijenama, odričući se dijela marže.

U pojedinim marketima i trgovinama u Banjaluci od jutros su istaknuti proizvodi koje građani mogu kupiti u okviru kampanje “Društveno odgovorni”.

Na policama se mogu naći različiti suhomesnati proizvodi po sniženim cijenama.

Resorni ministar ranije je izjavio da odgovorni proizvođači u Srpskoj snižavaju cijene prehrambenih i hemijskih proizvoda koji će biti jeftiniji i do gotovo četiri KM nego sada.

Izvor: Nezavisne novine

Izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je za osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine više nego uduplan, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Naime, tokom osam mjeseci ove godine je izvezeno uglja za 109.352.528 KM, dok je u osam mjeseci prošle godine iz BiH otišlo uglja za 54.026.344 KM.

Kako se može vidjeti u ovim podacima, skoro sav izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je otišao u Srbiju, te se može zaključiti da su velike potrebe Srbije dovele do dosta većeg izvoza ovih sirovina.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su “Nezavisnim novinama” ustupili podatke u kojima se vidi da je od 109.352.528 KM, koliko je izvezeno uglja, za 107.056.525 KM otišlo u Srbiju.

U Hrvatsku je uglja za osam mjeseci otišlo za 1.537.777 KM, dok se za zanemariv iznos novca ugalj izvozio i u Sjevernu Makedoniju, Francusku, Mađarsku, Slovačku, Crnu Goru, Albaniju, Austriju, Italiju i Njemačku.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i ministar u Vladi Kantona Sarajevo, rekao je za “Nezavisne novine” da je opšte poznato da su potrebe Srbije za ugljem dosta velike.

“Rudnici rade ono što bi svaki menadžer radio. Ovako veliki izvoz je dobra stvar jer je očigledno da rudari, ali i uprave rudnika rade dobar posao. Prihodi su veliki i to je takođe dobra stvar. Ipak, s druge strane, vidjećemo da li će zbog toga biti problema za lokalno stanovništvo kao prošle godine. Znamo da je prošle godine bio duplo manji izvoz uglja, a ipak je pred sezonu grijanja bilo dosta problema za stanovništvo kako nabaviti ugalj”, istakao je Bečarević.

Ekonomista Igor Gavran smatra da zavisi da li je ovako veliki izvoz uglja dobar za BiH.

“Ako su osigurane dovoljne zalihe za potrebe Bosne i Hercegovine, cijene su bile visoke i riječ je samo o uglju koji se ne može koristiti za proizvodnju električne energije u domaćim termoelektranama, onda bi se ovaj izvoz mogao pozdraviti kao poslovni uspjeh i priliv novca u našu ekonomiju. Međutim, ako je riječ o tome da su se u Srbiji ranije počeli pripremati za zimu i stvarati svoje zalihe po nižim cijenama, a da će domaći kupci kod nas sada biti suočeni ili s nestašicama ili s višim cijenama, onda bi ovakvi rezultati ukupno gledano bili loši za BiH”, kaže Gavran.

Dodaje da je opšte poznato da je izvoz ruda i osnovnih sirovina iz bilo koje zemlje najgore rješenje, jer je zarada uvijek niža nego da te sirovine iskoristite u proizvodnji i preradi i onda izvezete gotov proizvod.

“Ipak, ako je riječ o uglju čija je isključiva namjena ogrev, onda je prije svega bitno osigurati domaće tržište po povoljnim cijenama, a višak izvesti po višim i tako balansirati javni interes i interes kompanije”, pojasnio je Gavran.