Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

Kada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

“Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako ‘bjanko’”, naveo je Šehić.

Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

“Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat”, ističe Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

“Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine“.

Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

“Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu”, zaključuje Topićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

“Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima”, ističe Rajićeva.

Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

“Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje”, poručuje Rajićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

Srpska demokratska stranka (SDS) na lokalne izbore u oktobru izlazi pod imenom “SDS-Volja naroda”, odlučio je danas Glavni odbor stranke.

Formiran je i Glavni izborni štab na čijem čelu je Želimir Nešković.

Predsjednik Glavnog odbora Jovica Radulović rekao je da su Predsjedništvo stranke i njen predsjednika ovlašteni da preduzmu sve aktivnosti da bi sve kandidatske liste ispunile uslove pred Centralnom izbornom komisijom (CIK), prenosi Srna.

Jedan od zaključaka je i da se nastavljaju aktivnosti, uključujući i sudski proces pred Ustavnim sudom BiH kako bi SDS “pobio” odluke CIK-a i Apelacionog odjeljenja Suda BiH, jer smatraju da su te odluke uskratile izborno pravo i stranci i biračima.

Predsjednik SDS-a Milan Miličević rekao je da SDS nastavlja pravnu borbu kroz apelaciju Ustavnom sudu što, smatra, ima mnogo širi značaj od pojave stranke na lokalnim izborima.

“Ovaj postupak je mnogo važnije pitanje, čak i od Republike Srpske, jer ukoliko se SDS-u zabrani učešće na izborima, onda se uvodi pravilo u sudskoj praksi gdje CIK ili bilo ko drugi ima mogućnost da kazni određeni politički subjekt koji mu iz nekog razloga nije simpatičan ili politički podoban”, rekao je Miličević.

Kada je riječ o izborima, on je naveo da u svim opštinama na izbore izlaze sa kandidatskim listama i da će u najvećem broju lokalnih zajednica imati kandidate za načelnike i gradonačelnike.

Govoreći o najavama o zatvaranju OHR-a, Miličević je ponovio da je stav SDS-a o ovom pitanju poznat, jer smatraju da je Kristijan Šmit izabran nelegalno i nelegitimno što je ova stranka potvrdila i kroz zaključke Narodne Skupštine Republike Srpske.

Odgovarajući na pitanje da li je tačna izjava ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija da SDS nije tražio da bude skinut sa crne liste Ministarstva finansija SAD, Miličević je rekao da SDS to nije tražio u periodu od 2004. do 2024. godine već “prije nekoliko mjeseci”.

Šef Glavnog izbornog štaba SDS-a Želimir Nešković rekao je da će jedna od prvih aktivnosti biti prikupljanje potpisa za očuvanje 9. januara, a ovom prilikom je pozvao SNSD da pokrene sve mehanizme za smjenu ambasadora BiH pri UN Zlatka Lagumdžije jer čini ogromnu štetu srpskom narodu i interesima Srpske.

Pozivamo direktora Univerzitetakog kliničkog centra Republike Srpske i prvog čovjeka SNSD Banjaluka, Vladu Đajića da do 1. jula uplati sve poreze i doprinose koje ova ustanove duguje kako bi ljekari imali pravo na zdravstveno osiguranje.

Poručili su ovo iz Gradskog odbora PDP Banjaluka.

– Neka doktor Đajić do 1. jula završi prije pet godine započetu klizeću garažu, u koju je potrošeno toliko novca da djeca u cijeloj Republici Srpskoj dobiju subvencije. Pozivamo ga do 1. jula riješi liste čekanja za preglede i operacije na UKC, pa tek onda da se bavi listama čekanja u banjalučkim vrtićima – poručuju iz Gradskog odbora PDP.

Navode da, iako su roditelji zadovoljni novim povećanjem subvencija i planom za potpuno izjednačavanje cijena, doktor Đajić ponovo miješa politiku tamo gdje joj nikako nije mjesto.

– Njegova današnja izjava da gradonačelnik ponižava roditelje sa povećanjem subvencija sa 60 na 150 KM i da do 1. jula izjednači cijene privatnih i državnih vrtića idelana je prilika da pitamo i njega i Vladu Republike Srpske šta se desilo sa najavom Vlade Republike Srpske od 11. septembra 2019. godine kada su zvaničnici Srpske najavili da će predškolsko obrazovanje u Republici Srpskoj biti besplatno? – pitaju iz banjalučkog PDP.

Kaže da je Đajićeva današnja izjava idalan podsjetnik i na to da banjalučki SNSD za više od dvije decenije vladavine u Banjaluci, kada su imali i gradonačelnike i skupštinsku većinu, nije napravio nijedan korak kada je u pitanju subvencionisanje boravka djece u privatnim vrtićima.

– Za razliku od njih, gradonačelnik Draško Stanivuković je tokom svog prvog mantada uveo subvencije, besplatne udžbenike, pomoć porodiljama, besplatne mature, besplatu legalizaciju, besplatne placeve za mlade bračne parove, kao i mnoge mjere koje su znatno olakšale život banjalučkim porodicama – ističe GrO PDP Banjaluka.