Connect with us

Politika

DODIK: Nisam razočaran odlukom, USTAVNA BIH VIŠE NE POSTOJI

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a rekao je da nije razočaran odlukom Ustavnog suda BiH, koji je potvrdio da je dio plana kojim bi se razgradio Dejtonski mirovni sporazum.

“Juče je bio dan nevezan za Milorada Dodika. Juče su ukinuli Ustav Republike Srpske i rekli nam da nemamo pravo na to”, rekao je Dodik.

On je rekao da se od početka radilo na tome da se razgradi ustavna pozicija Republike Srpske te da su posljednjom odlukom poništili sve svoje prethodne odluke, a da su juče rekli nešto potpuno drugo.

“Ovo nije Ustavni sud, ovo je inkvizicijski sud i ovdje nema ni v ni p od vladavine prava. Od strane Ustavnog suda BIH srušen je ustavni poredak i on više ne postoji. Oni su srušili Dejtonski mirovni sporazum i Republika Srpska nije odgovorna za to”, rekao je Dodik.

On je rekao da ne postoji ustavna BiH te da se radi o svjesnoj namjeri da se napravi odluka koja je greška.

“Pozivam u Republici Srpskoj da malo razmisle. BiH je propala zemlja i nije siguran za Srbe i Srbi moraju vidjeti što prije da pobjegnu iz nje”, rekao je Dodik.

On je rekao da od početka nije imao šanse ali da će nastaviti borbu političkim sredstvima i da će vrijeme koje dolazi biti teško.

“Situacija u BiH što se nas tiče je završena stvar. Okrećemo se Republici Srpskoj i vrijeme je da pričamo o nama. Ne zanima me više šta se priča u Sarajevu i Federaciji i to je za nas inostranstvo”, rekao je Dodik.

Dodik najavio povećanje plata i penzija
Dodik je rekao da će Republika Srpska nastaviti sa povećanjem plata i penzija i da rastu više nego što je inflacija.

“Penzije ćemo uskladiti u januaru ali povećanje plata očekujemo da bude nakon marta i to će biti u rasponu između sedam i deset posto. Naša jedina politika biće politika povećanja standarda i za to imamo kapacitete”, rekao je Dodik dodajući da će Republika Srpska u decembru isplatiti dvije penzije, novembarsku početkom decembra, a decembarsku do nove godine.

Prosječna plata na ljeto 2.000 KM
Dodik je rekao da se može očekivati da na ljeto prosječna plata bude 2.000 KM ili hiljadu evra.

“To je mnogo više nego inflacija. Hvala i poslodavcima”, rekao je Dodik dodajući da je Republika Srpska u ranijim periodima dozvolila svojim privrednicima da stabilizuju svoja preduzeća kroz visoke dobiti.

Politika

OHR PRED ZATVARANJEM? Petnaest godina kasnije otvara se pitanje: Da li je agenda „5+2“ konačno ispunjena?

Još 2008. godine Savjet za provođenje mira (PIC) definisao je čuvenu agendu „5+2“ kao uslov za zatvaranje OHR-a. Iako se danas najčešće govori o državnoj imovini kao posljednjem velikom pitanju, detaljniji pogled pokazuje da ni svi ostali ciljevi i uslovi nisu u potpunosti realizovani. Ipak, promijenjene političke okolnosti mogle bi otvoriti prostor da PIC donese novu odluku i zaključi da je vrijeme za zatvaranje kancelarije visokog predstavnika.

Kada je agenda „5+2“ usvojena, predstavljala je politički okvir za okončanje međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom. Gotovo dvije decenije kasnije, OHR i dalje postoji, a pitanje njegovog zatvaranja ponovo se vraća u fokus.

Nije samo državna imovina ostala neriješena

Pet ciljeva iz agende odnose se na državnu imovinu, vojnu imovinu, fiskalnu održivost, Brčko distrikt i vladavinu zakona.

U javnosti se najčešće može čuti da je državna imovina jedina preostala prepreka, ali situacija je znatno složenija.

Četvrti cilj odnosi se na fiskalnu održivost BiH. Kristijan Šmit je u maju prošle godine, predstavljajući izvještaj Savjetu bezbjednosti UN-a u svojstvu visokog predstavnika, naveo da ni ovaj uslov još nije u potpunosti ispunjen.

„U pogledu fiskalne održivosti, usvojen je Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027. godine, ali još uvijek nije u potpunosti osigurana izvjesnost i adekvatnost finansiranja institucija BiH“, naveo je Šmit.

To praktično znači da ni iz perspektive OHR-a fiskalna održivost još nije zatvoreno pitanje.

Vladavina zakona i vojna imovina i dalje pod znakom pitanja

Slična situacija je i sa petim ciljem – vladavinom zakona.

Ovo pitanje se redovno pojavljuje i u izvještajima Evropske unije, koja istovremeno godinama ističe da je postojanje OHR-a teško pomiriti sa punim suverenitetom BiH kao države.

Iz Brisela se često šalje poruka da BiH treba da pređe iz „dejtonske“ u „briselsku“ fazu, što podrazumijeva jačanje domaćih institucija i evropski put zemlje, ali se time posredno otvara i pitanje budućnosti međunarodnog nadzora.

Ni vojna imovina nije potpuno riješena, iako se često navodi da je taj cilj praktično završen.

NATO je 2018. godine, pozivajući se na uslove iz Talina u vezi sa vojnom imovinom, ocijenio da je ostvaren značajan napredak, nakon čega je BiH godinu kasnije dobila mogućnost da podnese prvi program u okviru Akcionog plana za članstvo.

Međutim, od ukupno 57 traženih lokacija, nisu sve registrovane kao imovina BiH. Razlog je i dalje nepostojanje saglasnosti između Republike Srpske i Federacije BiH o tome kome ta imovina pripada.

Brčko je jedina potpuno riješena stavka?

Kada se sve sabere, čini se da je od pet ciljeva jedino pitanje Brčko distrikta u potpunosti riješeno.

Republika Srpska je pristala na amandman na Ustav BiH kojim je riješen status Brčkog, čime je entitetska granica kroz distrikt uklonjena.

Podsjećanja radi, pet ciljeva iz agende „5+2“ odnose se na:

državnu imovinu;
vojnu imovinu;
fiskalnu održivost;
Brčko distrikt;
vladavinu zakona.

Pored pet ciljeva, definisana su i dva dodatna uslova.

Ni dva dodatna uslova nisu bez problema

Prvi se odnosi na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, a drugi na pozitivnu ocjenu Upravnog odbora PIC-a o punom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ni ovdje, međutim, situacija nije potpuno jasna.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je još 2008. godine, ali brojne obaveze iz njega ni danas nisu u potpunosti realizovane.

BiH, između ostalog, nema u potpunosti uspostavljen program za usvajanje evropske pravne tekovine, a neriješena su i pitanja državne pomoći, kao i brojna druga pitanja koja proizlaze iz evropskih integracija.

Drugim riječima, čak ni formalno ispunjavanje jednog od dva dodatna uslova nije potpuno bez kontroverzi.

Hoće li politika presuditi o budućnosti OHR-a?

Ipak, pitanje zatvaranja OHR-a ne mora biti isključivo pravno ili tehničko pitanje.

Ako nakon predstojećih izbora dođe do novih političkih dogovora i ako se fokus ponovo snažno usmjeri na rješavanje pitanja državne imovine, moguće je da se pred PIC-om otvori potpuno nova politička računica.

Posebnu težinu mogla bi imati i zainteresovanost stranih investitora za ulaganja u BiH, jer bi rješavanje pitanja državne imovine moglo otključati određene investicione projekte.

U takvom scenariju ne bi bilo potpuno iznenađujuće da PIC, uz snažan uticaj SAD, zaključi da je napravljen dovoljan napredak i da su uslovi za zatvaranje OHR-a ispunjeni.

To bi otvorilo prostor za donošenje zakona kojim bi se riješilo pitanje državne imovine, ali i za početak tranzicije ka konačnom zatvaranju kancelarije visokog predstavnika.

„5+2“ je bila politička odluka – nova odluka može promijeniti sve

Kada je PIC 2008. godine usvojio agendu „5+2“, bila je to prije svega politička odluka koja je odražavala tadašnji međunarodni konsenzus.

Danas je međunarodni politički ambijent drugačiji, a samim tim promijenjeni su i odnosi unutar PIC-a i pogled na budućnost BiH.

Zbog toga je moguće da isto tijelo, ukoliko za to postoji politička saglasnost, donese novi zaključak i ocijeni da je ostvaren dovoljan napredak.

Ukoliko bi se takva odluka donijela, pitanje državne imovine moglo bi postati posljednji veliki potez prije početka procesa koji bi, nakon gotovo dvije decenije, mogao dovesti do konačnog zatvaranja OHR-a u BiH.

Banjaluka 24

Nastavi čitati

Politika

Za povrat PDV-a na prvi stan prijavile se 1.074 osobe, ali novac još niko nije dobio: EVO GDJE JE ZAPELO

U regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje BiH do sada su stigla 1.074 zahtjeva za povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine, ali nijedan podnosilac još nije dobio novac. Početak isplate zavisi od povezivanja UIO sa drugim nadležnim institucijama i razmjene podataka putem elektronskih baza.

Broj zahtjeva iz dana u dan blago raste kako građani prikupljaju potrebnu dokumentaciju, ali u UIO upozoravaju da je značajan dio pristiglih zahtjeva nepotpun.

Najviše problema, kako navode, ima sa dokumentacijom članova porodičnog domaćinstva za koje se traži povrat PDV-a za dodatnih 15 kvadratnih metara, neovjerenim kopijama dokumenata, ali i nedostatkom potrebnih potvrda poreskih i institucija nadležnih za imovinsko-pravne odnose.

Građani čekaju, a ključni problem je razmjena podataka

U UIO ističu da je rok za rješavanje zahtjeva šest mjeseci i da će se taj rok striktno primjenjivati, a ne opšti rokovi predviđeni Zakonom o upravnom postupku BiH.

Međutim, prije donošenja prvih rješenja potrebno je završiti niz administrativnih i tehničkih provjera.

Glavna prepreka za početak isplate novca trenutno je povezivanje UIO sa elektronskim bazama drugih institucija.

„U narednim danima očekujemo potpisivanje memoranduma o saradnji i razmjeni podataka sa poreskim upravama i institucijama nadležnim za imovinsko-pravne odnose, što će omogućiti bržu službenu provjeru podataka, brži ispitni postupak, provjeru dokaza i utvrđivanje činjenica, što sve prethodi donošenju rješenja o povratu“, poručili su iz UIO.

Tek nakon sprovedenih provjera i utvrđivanja da su ispunjeni svi uslovi mogu uslijediti rješenja o povratu PDV-a.

Sve više pitanja građana

U UIO, osim rasta broja zahtjeva, bilježe i veliki broj telefonskih poziva, upita putem elektronske pošte, ali i dolazaka građana u regionalne centre.

Zbog toga iz ove institucije apeluju na građane da prije podnošenja zahtjeva provjere sve uslove i potrebnu dokumentaciju sa službenicima UIO ili putem zvanične internet stranice.

Cilj je da se zahtjev odmah preda sa kompletnom dokumentacijom, kako bi se izbjeglo naknadno dopunjavanje i dodatno produžavanje postupka.

Ko ima pravo na povrat PDV-a?

Pravo na povrat odnosi se isključivo na kupovinu novoizgrađenog stana ili kuće na koje je plaćen PDV, pod uslovom da je nekretnina uknjižena na ime kupca nakon 12. aprila 2025. godine, kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona.

Povrat nije moguće ostvariti za nekretnine koje nisu bile predmet oporezivanja PDV-om, odnosno za takozvanu starogradnju.

Takođe, u povrat ne ulaze kuće koje su još u izgradnji.

Zahtjev se podnosi na obrascu ZKPS – Zahtjev kupca prvog stana za povrat PDV-a, a građanima se preporučuje da u zahtjevu navedu kontakt telefon kako bi ih službenici mogli brzo kontaktirati ukoliko bude potrebno dopuniti dokumentaciju.

Koja dokumentacija je potrebna?

Dokumentacija, osim kupoprodajnog ugovora, poreske fakture i potvrde banke o transakcijskom računu, ne smije biti starija od šest mjeseci.

Uz zahtjev je potrebno priložiti:

  • izvod iz matične knjige rođenih i, ako brak nije evidentiran, izvod iz matične knjige vjenčanih;
  • uvjerenje o državljanstvu i potvrdu o prebivalištu;
  • notarski obrađen ili sudski ovjeren kupoprodajni ugovor;
  • poresku fakturu prodavca sa iskazanim PDV-om;
  • dokaz da je kupoprodajna cijena sa PDV-om u cijelosti plaćena;
  • uvjerenje poreskih uprava ili Brčko distrikta da kupac u posljednjih sedam godina nije bio poreski obveznik za nekretnine;
  • uvjerenje nadležnog organa za imovinsko-pravne poslove da kupac nema druge nekretnine u posjedu ili vlasništvu;
  • dokaz da je kupljeni stan evidentiran u službenim evidencijama;
  • ovjerenu izjavu kupca na obrascu IKPS;
  • ovjerenu izjavu, odnosno listu članova porodičnog domaćinstva;
  • potvrdu banke ili ugovor o važećem transakcijskom računu na koji će biti izvršen povrat;
  • uvjerenje za supružnika radi utvrđivanja imovine stečene u braku.

Posebno je važno da građani obezbijede kompletnu dokumentaciju za članove domaćinstva ukoliko žele ostvariti pravo na dodatne kvadrate za koje se takođe traži povrat PDV-a.

Iako je do sada podneseno više od hiljadu zahtjeva, ključni trenutak tek predstoji – kada UIO i druge nadležne institucije uspostave elektronsku razmjenu podataka i budu stvoreni uslovi za donošenje prvih rješenja i početak isplata.

Nastavi čitati

Politika

SNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci

U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Zamjenik predsjednika PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno