Connect with us

Svijet

NEGDJE JE ZAPELO! Pentagon očitao lekciju Kijevu, pa dao jasne INSTRUKCIJE

Zvaničnici administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena otvoreno su razgovarali sa Kijevom o tome šta vide kao “naučene lekcije” zbog sporog napretka Ukrajine u kontraofanzivi.

Zaključak Bajdenove administracije je: rat će vjerovatno ući u sljedeću godinu, a Sjedinjene Države i njihovi saveznici moraju da ostanu nepokolebljivi u pomaganju Ukrajini, piše Vašington post.

Prema riječima novinara Posta, ovaj sentiment se posljednjih dana čuo na svim nivoima američke vlade. Bilo je to frustrirajuće i razočaravajuće ljeto za Ukrajinu i njene zapadne pokrovitelje.

Ali umjesto da traži brz diplomatski izlaz iz nezgodne situacije, većina visokih američkih zvaničnika i dalje je ubijeđena u potrebu da se čvrsto podrži Kijev. Prema njihovom mišljenju, Sjedinjene Države ne smiju da napuste svog saveznika.

“Ukrajina sistematski oslobađa svoju teritoriju”

– Ne očekujemo zamrznuti sukob. Vidimo Ukrajinu kako nastavlja da metodično i sistematski oslobađa svoju teritoriju – rekao je Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbijednost Džejk Salivan novinarima u srijedu.

Jasna posvećenost kontinuiranoj podršci Kijevu ne znači da američki zvaničnici nemaju kritike na način na koji su ukrajinski komandanti vodili kontraofanzivu. Oni su svojim kolegama pružili detaljna uputstva, istovremeno priznajući da nijedan trenutno aktivni američki oficir nije vodio vrstu nemilosrdne, brutalne borbe u stilu Prvog svjetskog rata sa kojom se Ukrajina sukobljava.

“Ukrajinci neće stići do Azovskog mora prije zime”
Polazna tačka u ovoj procjeni je da je malo vjerovatno da će ukrajinske snage stići do Azovskog mora i presjeći rusku kopnenu rutu do Krima prije nego što nastupi zima, kao što su se nadali.

Američki zvaničnici i dalje smatraju da Ukrajinci ove godine mogu značajno da prodru u ruske položaje, odnosno preko prve i druge utvrđene linije odbrane Rusije. Isto tako, Amerikanci vjeruju da bi kijevske mobilne jedinice tada mogle da se kreću brzo u više pravaca, zbunjući ruske snage.

Ali malo je vjerovatno da će Ukrajina zadati odlučujući udar prije kraja godine. To znači nastavak ovog iscrpljujućeg rata 2024. godine i dalje, ali i nastavak teških gubitaka i emocionalnih trauma za obje strane. Američki zvaničnici vjeruju da strateško strpljenje ostaje najbolje oružje protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Šta savjetuju ukrajinskim kolegama u Pentagonu?
Zvaničnici Pentagona pozvali su svoje ukrajinske kolege da bolje odrede prioritete i koncentrišu svoje snage na potencijalne tačke proboja duž fronta dugog 1.000 kilometara. Ukrajina je u početku podjednako naglašavala tri ose, umjesto da se koncentriše na glavni pravac – jug kroz Zaporožje ka Azovskom moru.

Amerikanci navode i da je Ukrajina konačno pozitivno odgovorila na tu sugestiju i pomjerila dio trupa južno od Bahmuta i drugih oblasti na istoku gdje su, uprkos američkim argumentima, dugo ostale ukopane.

Američki komandanti dugo su vjerovali da Ukrajinci rasipaju artiljerijske metke na napade koji oponašaju sovjetsku taktiku. Prema jednoj američkoj procijeni, Ukrajinci su od početka rata ispalili oko dva miliona metaka kalibra 155 mm, što je skoro iscrpilo zapadne zalihe.

Američki zvaničnici ohrabruju Ukrajinu da umjesto toga usmjere svoju artiljerijsku vatru na najvažnije ciljeve i koristi ih za brzo napredovanje ka svojim ciljevima.

“Manje se oslanjajte na dronove, a više na ljude”
Zvaničnici Pentagona su takođe ohrabrili Ukrajinu da se manje oslanja na dronove kako bi stekla bolju sliku o liniji fronta, a više na izviđačke jedinice, koje mogu bolje da procijene ruske položaje.

Pored toga, izvršili su pritisak na Kijev da mlađim oficirima da više slobode da iskoristi prilike na ogromnom frontu. Na sve ove tačke, američki zvaničnici vjeruju da Ukrajinci reaguju pozitivno. Ali debata je bila žestoka posljednjih nedjelja.

Dok zvaničnici Bajdenove administracije procjenjuju vjerovatnoću da će se rat prebaciti u sljedeću godinu, a možda i duže, oni razmatraju nekoliko važnih novih pojačanja podrške Zapada.

Podrška za raketne kasetne bombe raste
Podrška u Vašingtonu raste za slanje raketnih kasetnih bombi, koje bi mogle da pogode dublje od artiljerijskih verzija, koje su Sjedinjene Države počele da isporučuju prošlog mjeseca.

Sjedinjene Države takođe užurbano planiraju ukrajinsku “snagu budućnosti” koja bi mogla da odvrati nastavak ruske agresije. Borbeni avioni F-16 koji će početi da stižu za nekoliko mjeseci biće dio toga, ali američki zvaničnici rade sa saveznicima na mnogim drugim sistemima naoružanja i obuka.

Ukrajina i njeni podržavaoci nastavljaju da traže rakete dugog dometa (poznate kao ATACMS), koje bi moglo da pogode duboko iz ruskih linija. Ali Pentagon nastavlja da se opire, uglavnom zato što je zvaničnici plaše da Sjedinjene Države nemaju dovoljno ATACMS-a da snabdijevaju Ukrajinu bez potkopavanja sopstvene snage za bilo kakav budući sukob sa Kinom.

Amerika ne podržava napade na rusku teritoriju, ali ih očekuje
S obzirom na to da su ukrajinske snage u velikoj mjeri zaustavljene u napredovanju, američki zvaničnici vjeruju da će predsjednik Volodimir Zelenski sve više prebacivati borbu na rusku teritoriju i okupirani Krim. Posljednji ukrajinski napadi – sa 42 bespilotne letjelice lansirane na Krim i raketom usmjerenom na Moskvu, prema ruskim izvještajima – su nagovještaj stvari koje dolaze.

Stav Bajdenove administracije je da ona ne podstiče i ne omogućava ukrajinske napade na rusku teritoriju, ali zvaničnici očekuju više njih.

Američka revolucija je možda, piše Post, najbolji istorijski primjer dugotrajne krvave borbe protiv jake sile koja se završila konačnom pobjedom. Na tom putu bilo je mnogo perioda demoralizacije, međusobnih optužbi, pritužbi na nedovoljnu podršku spolja i, povremeno, očaja. Ali pobunjenici su ostali na bojnom polju, a Britanci su se na kraju povukli.

Ukrajina je ušla u sezonu nezadovoljstva, sa optužbama sa svih strana, zbog tromog kontranapada. Ali ovaj rat je daleko od kraja, zaključuje Vašington Post, prenosi Index.hr.

Related Topics:

Svijet

PUTIN NAGLASIO “Zapad protiv Rusije zbog GEOPOLITIČKIH interesa”

Protivrečnosti između Rusije i Zapada zasnovane su na geopolitici, a ne na ideologiji SSSR-a, kako se ranije činilo, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin za televiziju Rusija 1.

– Mnogi ljudi smatraju, i ja sam, koliko god čudno bilo, vjerovao, da su glavne protivrječnosti ideološke – primijetio je Putin.

Međutim, čak i nakon raspada SSSR-a, “nije bilo nikakvog komunističkog režima, ali je ostao nemaran odnost prema državnim strateškim interesima Ruske Federacije”, dodao je on. – To je bilo povezano sa jasnom željom da se ostvare neke geopolitičke prednosti. Štaviše, kada sam postao predsjednik, takođe nisam odmah sve shvatio – objasnio je predsjednik.

Prema riječima ruskog predsjednika, uprkos svim pokušajima da se prenese stav Rusije, Zapad je ostao ravnodušan prema njenim interesima i brigama.

– Postalo mi je očigledno da je ideologija vjerovatno imala neki značaj, ali ipak, u osnovi ovih protivrječnosti stoje geopolitički interesi. To je glavno i osnovno – ocijenio je Putin.

Poslije raspada SSSR-a, Zapad je odlučio da “živi po pravilima koje je izmislio sam za sebe”, ignorišući interese Rusije, rekao je ruski predsjednik.

Imajući u vidu da je Sovjetski Savez počinio autodafe, sam sebe likvidirao – mislim da o tome nikada nisam razgovarao sa svojim prethodnicima – oni su polazili od toga da će Rusija postati deo takozvanog civilizovanog svijeta.

Ne, Zapad je odlučio: nema Sovjetskog Saveza, zašto bismo se pridržavali pravila u odnosu sa Rusijom koja nema takvu potencijalnu moć koju je imao Sovjetski Savez. Pa, sada ćemo mi sami za sebe nešto iskrojiti kako hoćemo i živjećemo po pravilima koja smo sami za sebe izmislili, ignorišući naše interese – rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, samo interesi suverene Rusije koja brani svoju budućnost biće uzeti u obzir u svijetu, posebno od strane Zapada.
Kako je naveo, nakon svih neprijateljskih koraka Zapada prema Rusiji, već sa raspadom SSSR-a postalo je jasno: Sve dok ne postanemo nezavisna, suverena sila, sposobna da brani svoju budućnost, neće nas uzimati u obzir.

Ruski predsjednik takođe se prisjetio slučaja koji se dogodio dok je bio na mjestu gradonačelnika Sankt Peterburga 1990-ih godina, kada je odbio da razgovara sa američkom delegacijom koja se loše ponašala prema ruskom graničaru.

– Desio se takav slučaj, iskreno govoreći, beznačajan. Neka delegacija je došla u Sankt Peterburg, i jedan od članova te delegacije se veoma grubo ponašao prema graničaru. Smatrao sam da je to apsolutno neprihvatljivo. Naravno, nismo odbili da primimo ovu delegaciju, radili smo sa njima kako je red, kako je bilo predviđeno protokolom. Ali ja jednostavno nisam sa njima komunicirao – ispričao je Putin.

Predsjednik je objasnio svoju oštru reakciju o tom slučaju.

– Čovjek u uniformi – kada obavlja svoju službenu dužnost, on predstavlja državu. I odnositi se tako prema njemu – znači sa prezirom se odnositi prema našoj državi – zaključio je Putin.

Nastavi čitati

Svijet

IZRAEL NE PRESTAJE SA NAPADIMA! U bombardovanju poginulo najmanje 20 ljudi

Najmanje 20 ljudi poginulo je u napadima Izraela u Pojasu Gaze, rekli su palestinski medicinski izvori.

Palestinska novinska agencija VAFA prenijela je da je poginulo 27 ljudi, ali ta informacija nije potvrđena.

Deset osoba nastradalo je u bombardovanju porodične kuće u Nuseiratu, u centralnom dijelu Pojasa Gaze, navodi se u agencijskom izvještaju.
Bolnica “El avda”, na sjeveru enklave, izvijestila je o vazdušnom napadu Izraela na mjesto za distribuciju vode u Nuseiratu u kojem je poginulo osam ljudi, uključujući šest maloljetnika. Povrijeđeno je najmanje 16 osoba.

Izraelska vojska je saopštila da provjerava ove izvještaje, prenijela je agencija DPA.

Vojska je više puta naglasila da su njeni napadi usmjereni na palestinsku ekstremističku organizaciju Hamas i druge terorističke grupe u Gazi i tvrdi da preduzima mjere za zaštitu civila.

Nastavi čitati

Svijet

FICO “SLOVAČKA TRAŽI GARANCIJE prije podrške sankcijama RUSIJI

– Slovačka će u naredna 48 sata pokušati da postigne dogovor sa evropskim zvaničnicima o garancijama koje bi ublažile štetne posledice planiranog obustavljanja isporuke ruskog gasa Evropskoj uniji, počev od januara 2028. godine, izjavio je sinoć slovački premijer Robert Fico. Ako takav sporazum bude postignut, Slovačka je spremna da u utorak glasa za 18. paket sankcija protiv Rusije, rekao je Fico na konferenciji za novinare, prenosi TASR.

Slovačka nema primedbi na sadržaj sankcija, ali koristi potrebu za jednoglasnošću u ovom slučaju kako bi izvršila pritisak za ustupke u vezi sa predlozima Evropske komisije koji inače zahtevaju samo kvalifikovanu većinu, izjavio je Fico i dodao da se pregovori nastavljaju tokom vikenda.

U tom kontekstu, slovački premijer razgovarao je u petak sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom, a juče ujutro sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

Fico je rekao da je razgovor sa Mercom bio izuzetno težak, ali je odbio da iznese detalje.

Očekuje se da Slovačka dostavi aktuelne predloge u vezi sa traženim garancijama kako bi se omogućilo dalje pregovaranje.

Ti predlozi mogli bi da obuhvate pitanja kao što su buduće tranzitne takse za uvoz gasa, navodi agencija.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno