Connect with us

Svijet

DRŽAVNI UDARI DRMAJU AFRIKU Od Gabona do Malija, serija državnih udara

Grupa visokih gabonskih vojnih oficira juče ujutro je na nacionalnoj televiziji saopštila da su preuzeli vlast, samo nekoliko minuta nakon što je objavljeno da je predsjednik Ali Bongo Ondimba, čija je porodica na vlasti već 55 godina, osvojio treći mandat.

Dvanaest vojnika je na televizijskom kanalu Gabon 24 izjavilo da predstavljaju sve bezbjednosne i odbrambene snage u ovoj centralnoafričkoj državi, da su izbori poništeni, državne institucije raspuštene, a sve granice zatvorene do daljeg.

“U ime naroda Gabona… odlučili smo da branimo mir tako što ćemo staviti tačku na sadašnji režim…. na neodgovorno, nepredvidivo upravljanje koje rezultira kontinuiranim pogoršanjem društvene kohezije i rizikuje da zemlju odvede u haos”, rekli su u obraćanju. Dodali su da je Ali Bongo u kućnom pritvoru u društvu porodice i doktora. Jedan od predsjednikovih sinova uhapšen je zbog “izdaje”, navodi se u saopštenju.

Državni udar u Gabonu je osmi puč od 2020. u zapadnoj i centralnoj Africi, a ostali su izvedeni u Nigeru, Burkini Faso, Gvineji, Čadu i Maliju.

Niger

U julu 2023. pripadnici predsjedničke garde Nigera priveli su predsjednika Muhameda Bazuma u njegovoj palati i na nacionalnoj televiziji objavili da preuzimaju vlast kako bi okončali “pogoršanje bezbjednosne situacije” i zaustavili “loše upravljanje”.

Nekoliko dana kasnije hunta je proglasila šefa predsjedničke garde Abdurahmana Tianija novim šefom države.

Ovaj državni udar doveo je do zabrinutosti za bezbjednost u regionu u kojem je Niger bio ključni saveznik zapadnih sila, nastojeći da obuzda pobune militanata povezanih sa Al Kaidom i Islamskom državom.

Glavni zapadnoafrički blok EKOWAS pokušava da pregovara sa vođama puča, ali i poručuje da je spreman da pošalje trupe u Niger radi uspostavljanja ustavnog poretka, ako diplomatski napori ne uspiju.

Niger je ovlastio oružane snage Malija i Burkine Faso da intervenišu na njegovoj teritoriji u slučaju napada.

Burkina Faso

U januaru 2022. vojska Burkine Faso zbacila je predsjednika Roša Kaborea, optužujući ga da nije obuzdao islamističke militante.

Vođa puča potpukovnik PolAnri Damiba obećao je da će vratiti bezbjednost, ali su se napadi pogoršali, narušavajući moral među vojnicima i dovodeći do novog državnog udara u septembru 2022, kada je sadašnji vođa hunte Ibrahim Traore preuzeo vlast.

Gvineja

U septembru 2021. komandant specijalnih snaga pukovnik Mamadi Dumbuja zbacio je predsjednika Alfa Kondea.

Godinu dana ranije, Konde je promijenio Ustav kako bi mogao da se kandiduje za treći mandat, što je dovelo do nereda.

Dumbuja je postao privremeni predsjednik i obećao je tranziciju na demokratske izbore u roku od tri godine.

EKOWAS je taj vremenski okvir odbacio i uveo sankcije hunti i njihovim rođacima, uključujući zamrzavanje bankarskih računa.

Vojni režim je predložio 24mjesečnu tranziciju u januaru 2023, ali opozicione stranke tvrde da je malo toga urađeno kada je riječ o uspostavljanju ustavnog poretka.

Čad

U aprilu 2021. vojska je u Čadu preuzela vlast nakon što je predsjednik Idris Debi ubijen na bojnom polju dok je bio u posjeti trupama koje se bore protiv pobunjenika na sjeveru zemlje.

Prema tamošnjem zakonu, predsjednik Parlamenta je trebalo da dobije predsjednička ovlaštenja. Vojni savjet je, međutim, raspustio parlament navodeći da je to učinjeno zbog bezbjednosti.

Debijev sin, general Mahamat Idris Debi, imenovan je za privremenog predsjednika i zadužen da nadgleda 18mjesečnu tranziciju ka izborima. Neustavan prenos vlasti doveo je do nereda u glavnom gradu Ndžamenu, koje je vojska ugušila.

Mali

U avgustu 2020. grupa malijskih pukovnika predvođena Asimijem Gotom zbacila je predsjednika Ibrahima Bubakara Keita. Do puča je došlo nakon antivladinih protesta zbog pogoršanja bezbjednosti, osporenih izbora i korupcije.

Pod pritiskom zapadnoafričkih susjeda, hunta je pristala da ustupi vlast privremenoj vladi koju predvode civili sa zadatkom da nadgleda 18mjesečnu tranziciju ka demokratskim izborima koji bi trebalo da budu održani u februaru 2022.

Međutim, vođe puča su se sukobile sa privremenim predsjednikom, penzionisanim pukovnikom Bahom Ndavom, dovodeći do drugog državnog udara u maju 2021. Gota, koji je bio privremeni potpredsjednik, tada je imenovan za predsjednika, piše RTS.

EKOWAS je ukinuo neke od sankcija Maliju nakon što su vojne vlasti predložile dvogodišnji prelazak na demokratiju i objavile novi izborni zakon. Planirano je da se predsjednički izbori održe u februaru 2024.

Related Topics:

Svijet

Od obične oluje do kategorije 5 za samo 24 sata: El NINJO NAPRAVIO “ČUDOVIŠTE”

Nova studija otkriva kako su klimatske promjene i El Ninjo doprinijeli jačanju uragana Polo, koji je postao najdugotrajnija oluja 5. kategorije na Pacifiku.

Nova studija pokazuje da su klimatske promjene i El Ninjou kombinaciji doprinijeli eksplozivnom jačanju prošlomjesečnog uragana Polo, koji je postao najdugotrajnija oluja 5. kategorije ikada zabilježena na Pacifiku.

Globalno zagrijavanje izazvano sagorijevanjem uglja, nafte i gasa bilo je veći od dva krivca, dodavši skoro 10 km/h njegovoj već zastrašujućoj snazi, navodi se u zajedničkoj studiji koju su 14. oktobra objavili naučnici iz organizacija World Weather Attribution i Climate Central. El Ninjo je doprinio nešto manje, oko 8 km/h, izjavio je koautor studije, piše Euronews.

Klimatske promjene učinile su uslove koji su podstakli uragan 23 puta vjerovatnijim, dok ih je El Ninjo, prirodno i privremeno zagrijavanje dijelova Pacifika, učinio 14 puta vjerovatnijim, pokazalo je istraživanje. Sve to povezano je s temperaturom okeana od 31,2 stepena, što je i do 2 stepena toplije od prosjeka, navodi se u studiji.

Ova godina, sa izuzetno snažnim El Ninjom, oborila je rekorde po jačini i dugotrajnosti pacifičkih oluja. Polo je postavio rekord po vremenu provedenom u 5. kategoriji na Pacifiku – čak dva i po dana.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore”

“I El Ninjo i klimatske promjene učinili su ovaj uragan jačim nego što bi inače bio, ali efekat klimatskih promjena je još veći od uticaja El Ninja”, kaže klimatska naučnica i koautorka studije Friderike Oto.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore. To znači da sada svaki uragan koji se pojavi u istočnom Pacifiku nosi barem ovaj potpis klimatskih promjena koji ga čini jačim. I sve dok nastavimo da sagorijevamo fosilna goriva, taj uticaj će samo rasti”, dodaje Oto.

Istraživači su zaključili da bi i bez klimatskih promjena i El Ninja Polo svakako bio razorna oluja. Međutim, svaki djelić dodatne brzine vjetra može dramatično povećati štetu.

Dešifrovanje naglog jačanja Pola

Iako je uragan Polo na kraju znatno oslabio prije nego što je stigao do slabo naseljenog dijela Meksika, naučnici su i dalje fascinirani činjenicom da je u roku od oko 24 sata od tropske oluje prerastao u uragan maksimalne, 5. kategorije.

Studija stavlja različite atmosferske opasnosti u pravu perspektivu, navodi Kristina Dal (*Kristina Dahl*), klimatska naučnica i potpredsjednica za nauku u neprofitnoj organizaciji Climate Central iz Nju Džersija.

“To je snažan podsjetnik da, iako El Ninjo trenutno premješta opasnosti širom svijeta i mijenja raspored poplava i suša, dominantan faktor iza svega ovoga i dalje ostaju klimatske promjene”, kaže ona.

Istraživanje se bavilo toplom vodom koja hrani oluje, koristeći je kao mjerilo maksimalne snage koju one mogu dostići. Međutim, studija se nije fokusirala na smicanje vjetra na višim nivoima atmosfere, gdje El Ninjo ima ogroman uticaj. El Ninjo obično na Atlantiku pojačava te visinske vjetrove koji razbijaju oluje. Ipak, na Pacifiku, usljed promjena u obrascima strujanja vazduha, El Ninjo zapravo smanjuje vjetrove koji bi inače oslabili oluje.

Dvije grupe istraživača mjerile su uslove na donekle različite načine i koristile različite tehnike, ali su došle do istog opšteg zaključka, što im uliva dodatno povjerenje u rezultate. Ipak, ova brza studija još nije prošla stručnu recenziju, koja predstavlja zlatni standard u nauci.

Kako bi izračunala uticaj klimatskih promjena na Pola, oba tima su koristila naučno prihvaćenu metodu poređenja onoga što se dogodilo u našem toplijem, stvarnom svijetu sa hipotetičkim svijetom koji se nije zagrijao za 1,4 stepena u odnosu na predindustrijski period.

Međusobni uticaj El Ninja i klimatskih promjena

Koautor studije Denijel Gilford, naučnik iz organizacije *Climate Central*, kaže da je proces koji su posmatrali sličan automobilima na putu. Smicanje vjetra izazvano El Ninjom može biti crveno svjetlo, kao na Atlantiku, ili zeleno svjetlo, kao na Pacifiku. Na Pacifiku to zeleno svjetlo daje slobodan prolaz, a voda, zagrijana i klimatskim promjenama i El Ninjom, djeluje poput vozača koji stisne gas do daske.

Atmosferski naučnik sa Univerziteta u Olbaniju Brajan Tang, koji nije učestvovao u studiji, kaže da je u početku bio iznenađen time što je istraživanje pokazalo da su klimatske promjene imale veći uticaj na Pola, “s obzirom na to koliko je ovaj El Ninjo ekstreman; ipak, sa dugoročnog stanovišta, rezultat možda i nije toliko iznenađujući koliko djeluje na prvi pogled”.

Međutim, još trojica nezavisnih naučnika – Džef Masters, Majkl Man i Karl Šrek navode da vjeruju kako studija potcjenjuje udio klimatskih promjena u snazi uragana Polo. Masters ukazuje na Gilfordovu studiju iz 2024. godine koja je utvrdila da su klimatske promjene dodale 30 km/h brzini uragana na Atlantiku u periodu od 2019. do 2023. godine.

Gilford priznaje da bi izvještaj mogao donekle potcijeniti uticaj klimatskih promjena, ali objašnjava da je uzeo u obzir i druge uslove i opredijelio se za konzervativniji pristup u procjenama.

Nastavi čitati

Svijet

NOVE TENZIJE IZMEĐU TRAMPA I ZELENSKOG: Ukrajinski predsjednik prepreka miru

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski prepreka za okončanje sukoba u Ukrajini.

Tramp je za američku medijsku kuću “Njuzmaks” rekao da će mirovni sporazum biti jedino moguć bez Zelenskog koji, kako kaže, “nije dobar momak za pregovore”.

“On ne želi dogovor. Tvrdi da hoće, ali to ne želi. Nisam veliki obožavalac Zelenskog”, istakao je Tramp i izrazio je očekivanje da će sukob u Ukrajini uskoro biti završen.

Njemačka novinska agencija DPA navodi da su se Tramp i Zelenski više puta sporili.
Zelenski je početkom sedmice izrazio žaljenje nakon što je Tramp postigao saglasnost sa Moskvom da Rusija isporuči više od 300.000 tona dizela Americi i na globalno tržište a zauzvrat je ublažio sankcije.

Zelenski je u razgovorima sa britanskim novinarom Pirsom Morganom izrazio žaljenje što Ukrajina “gubi snažnog partnera”.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI PREOKRET U SRCU EVROPE! Fico prekida izolaciju Kremlja, obnavljaju se pregovori s Rusijom!

Slovačka postepeno obnavlja vojne i diplomatske kontakte s Rusijom i priprema se za nastavak zajedničkih sastanaka vlada, obustavljenih nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, prema izvještajima slovačkih medija i istraživanju Politica. Opozicija kritikuje poteze vlade Roberta Fica, upozoravajući na bezbjednosne rizike i ranije slučajeve ruske špijunaže.

Prema navodima slovačkih medija, dva slovačka vojna predstavnika već rade u Moskvi. Rusija je, istovremeno, akreditovala iskusnog oficira za službu u Bratislavi, ali on još nije stigao u Slovačku.

Zašto opozicija kritikuje obnavljanje kontakata?

Kritičari upozoravaju da će slovački predstavnici u Moskvi biti pod strogim nadzorom i smatraju da će Rusija imati najveću korist od ponovnog uspostavljanja vojnih kontakata.

Tomaš Valašek, stručnjak za bezbjednost iz opozicione stranke Progresivna Slovačka, ocijenio je da je premijer Robert Fico popustio pod ruskim pritiskom.

“Imamo gorko iskustvo s ruskom špijunažom. Prethodni vojni ataše u Bratislavi zloupotrijebio je diplomatsko pokriće kako bi vrbovao Slovake koji su imali zadatak da Rusiji dostavljaju tajne”, rekao je Valašek.

Na koji raniji slučaj špijunaže upozoravaju?

U izvještaju se navodi da je ruski obavještajac 2021. godine uhvaćen kako predaje novac saradniku jednog prokremljovskog dezinformacionog sajta.

Tadašnja proevropska vlada protjerala je desetine zaposlenih u ruskoj ambasadi u Bratislavi.

Opozicija se na to iskustvo poziva kao na razlog za oprez pri obnavljanju kontakata s ruskim vojnim predstavnicima.

Kako ministar odbrane opravdava odluku?

Aktuelni slovački ministar odbrane obnavljanje vojnih kontakata obrazložio je time da i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska imaju oficire stacionirane u Rusiji.

Prema tom obrazloženju, prisustvo vojnih predstavnika u Moskvi nije praksa ograničena na Slovačku.

Njegov prethodnik, međutim, upozorio je da bi obnova kontakata mogla donijeti šire bezbjednosne posljedice, navodi Novinite.

Kakve rizike pominje bivši ministar?

Bivši ministar odbrane upozorio je da bi Moskva mogla koristiti Slovačku kao bazu za podršku radikalnim strankama i internet platformama širom Evrope koje podrivaju povjerenje u Evropsku uniju i NATO.

Prema njegovoj ocjeni, Slovačka bi mogla postati i uporište za hibridne operacije.

Riječ je o upozorenjima o mogućim rizicima, dok dostavljeni izvještaj ne navodi da su takve aktivnosti povezane s obnovljenim kontaktima već utvrđene.

Nastavi čitati

Aktuelno