Društvo
SRĐAN STARČEVIĆ IZ DERVENTE BICIKLOM STIGAO NA HILANDAR! Impresioniran duševnim mirom na Svetoj Gori”

Srđan Starčević, biciklista iz Dervente, ostvario je dugogodišnji san i za sedam dana prešao 1.128 kilometara na biciklu od grada na Ukrini do manastira Hilandar na Svetoj Gori.
Kako kaže u razgovoru za “Nezavisne novine”, glavni motiv ovog poduhvata je bila promocija sporta, zdravog načina života, upoznavanje prirode, ljudi, kao i pomjeranje vlastitih granica.
“Biciklizmom se bavim 12 godina, a želja i ljubav prema ovom sportu javila se od malih nogu, jer sam i kao dijete uvijek bio aktivan, a konačna odluka da se posvetim biciklizmu pojavila se još od prve biciklijade u Derventi. S vremenom sam pomjerao svoje granice, putovanja i distance. Svakom biciklisti je želja da ode biciklom na Ostrog, a kako sam već ostvario tu želju, javila se potreba za još svetijim mjestom i daljim pomjeranjem granica”, objašnjava Starčević.
Kako kaže, dolazak na Svetu Goru ima proceduru koja se mora ispoštovati, jer nije dozvoljen ulaz kopnenim putem.
“Da bi se uopšte dobila dozvola, potrebno je tražiti blagoslov od monaha iz Hilandara. Poslije blagoslova i samog objašnjenja s kojom namjerom dolaziš, monah odobrava broj dana boravka u Hilandaru, a ja sam dobio dva noćenja. Potrebno je javiti tačan datum dolaska, a nakon toga i tačan datum i rezervaciju za trajekt”, rekao je Starčević.
Ističe da je na njega najveći utisak ostavio duševni mir i sam način života na Svetoj Gori, kao i činjenica da je kroz ovo pokloničko putovanje sam sebe bolje upoznao i približio se vjeri.
“Molitva počinje u pet ujutro, a završava u pola osam, doručak i ručak su u osam i 17 časova. Dok monah čita priču, jede se, a kad glavni kucne u čašu tri puta, svi prestajemo sa jelom, ustajemo, slušamo završnu riječ i čekamo monahe da izađu i onda mi izlazimo i nema više jela. Bio je to poseban doživljaj, odmor od telefona, jer gore nema mreže, pa ni samog interneta”, kaže Starčević i dodaje da je, nažalost, proveo samo jednu noć, umjesto dvije, jer je imao problema sa prevozom bicikla.
“Na ovom putovanju i u manastiru Hilandar upoznao sam mnogo divnih ljudi, ali jednoj osobi sam zahvalan do kraja života, a to je Dejan Vranić. On mi je omogućio prevoz od Hilandara do Kragujevca, jer već dogovoreni prevoznik nije želio da se zaustavi kod hotela gdje sam ostavio bicikl. Dejanu veliko hvala za svu pomoć koju mi je pružio, jer ovo su usluge koje se pamte cijelog života”, ističe Starčević.
Kako kaže, nije bilo negativnih događaja na samom putu, već je nezadovoljstvo doživio kada je saznao da mu je odbijen zahtjev grada Dervente da bude jedan od sponzora za ovo pokloničko putovanje.
“Zahtjev sam predao u junu preko prvog otvorenog biciklističkog kluba u Derventi ‘BK Relax’ Derventa. Nakon 52 dana saznao sam da je Odjeljenje za sport razmatralo zahtjev, te donijelo odluku da nemaju para, što je, po mom mišljenju, sramota, s obzirom na to za kakve stvari imaju sredstava. Ja godinama postojim u ovom sportu, te sam kroz biciklizam svoj grad predstavljao na mnoge načine. Ipak, nakon saznanja da me grad neće podržati, spremio sam svoje stvari, obišao sponzore velikog srca i krenuo na put od 1.128 kilometara. Za manje od sedam dana sam kroz BiH, Srbiju i Makedoniju stigao u Grčku”, prisjeća se Starčević.
Dodaje da je prije pokloničkog putovanja imao oko 10.000 kilometara iza sebe i da je znao da pored fizičkih priprema mora i psihički da se spremi za napore.
“Pripreme sam obavio kako treba, pa je i samo putovanje bilo veliki užitak. Krenuo sam od Dervente prema Podnovlju na Bijeljinu, pa na prelaz Rača i u Šabac. Zatim sam prošao kroz Kragujevac, Leskovac, Aleksandrovac, Aranđelovac, Niš, Vranje, Prohor Pčinjski, Kumanovo, Štip, Strumicu, Kilkis, Nea Apolloniu, Uranopolis. Putovanje na biciklu ima posebnu draž, uživao sam u predivnim predjelima, prirodi, zanimljivim ljudima. Mnogi su već čuli i znali za Derventu, a na graničnim prelazima su blagosiljali moj put”, kaže Starčević i uz osmijeh dodaje da se svakako planira vratiti na Svetu Goru, ali ne biciklom, jer planira da granice svoje izdržljivosti pomjera još dalje.
Društvo
VATRENA STIHIJA SE RAZBUKTALA, jak vjetar otežava gašenje

Požar u Ljubuškom, koji su vatrogasci jutros uspjeli da lokalizuju, ponovo se razbuktao usljed jakog vjetra koji otežava gašenje vatre.
Trenutno je prioritet odbrana stambenih i poslovnih objekata od vatrene stihije, a vatrogascima najveći problem predstavlja to što vjetar često mijenja smjer i što se ne može procijeniti na koju će stranu okrenuti, prenijeli su federalni mediji.
Jak vjetar onemogućava da se dronovima sagleda situacija na terenu, kao i za gašenje vatre iz vazduha.
U gašenju požara, koji je izbio oko ponoći, učestvuju i vatrogasne jedinice iz Tihaljina, Čapljine i Čitluka.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, na jugu i vjetrovito, temperatura do 36 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje pretežno sunčano i toplije vrijeme uz umjerenu oblačnost, a na jugu i vjetrovito.
Po podne će doći do prolazne umjerene oblačnosti koja će se premještati sa sjeverozapada ka jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar, na udare u višim predjelima jak, sjevernih smjerova. U Hercegovini jaka do olujna bura.
Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 19, na jugu do 22, a najviša dnevna od 30 do 36, u višim predjelima od 25 stepeni Celzijusovih.
Društvo
TAJKUNI SE OBOGATILI, OPLJAČKANE RADNIKE SPASILI GRAĐANI: Za socijalno zbrinjavanje za 20 godina iz budžeta isplaćeno 220 miliona KM

Uništene fabrike, koje su u socijalizmu, generacijama gradili radnici samoupravljači i na desetine hiljada otkaza: to je bilans privatizacije u Republici Srpskoj, podsjeća potpredsjednik Saveza sindikata RS Danko Ružičić.
Nismo uspjeli da zaustavimo uvu nepravednu, a po nekim i pljačkašku privatizaciju, ali smo se izborili za program socijalnog zbrinjavanja radnika koji su nakon privatizacije ostali bez posla, rekao je Ružičić za Srpskainfo
To je definitivno najveći uspjeh Saveza sindikata RS u borbi za prava radnika – ocijenio je Ružičić.
On podsjeća da je, prema zvaničnim statistikama za posljednjih 20 godina, zbog privatizacije ili stečaja u privatizovanim preduzećima, bez posla ostalo više od 73.000 radnika.
– Da nije programa socijalnog zbrinjavanja, kroz koji su im izmireni dugovi za Fond PIO i doprinosi za slučaj nezaposlenosti, oni bi se našli u užasnoj situaciji. Bili bi na ulici bez nadoknade za nezaposlene i bez mogućnosti da se penzionišu, jer mnogima nije bio povezan radni staž – objašnjava Ružičić.
Za socijalno zbrinjavanje radnika, kako navodi, od 2004. do kraja 2024. godine iz budžeta Srpske je isplaćeno oko 220 miliona maraka.
Zahvaljujući tim uplatama, radnici koji su imali uslova za to su mogli u penziju, ili su se mogli penzionisati naknadno, kada napune propisane godine starosti, a oni koji još nisu bili za penziju primali su naknade sa biroa, neki čak i do 2 godine.
-
Zdravlje15 sati ago
NAJBOLJI NAČINI ZA ZAPOČETI DAN! Ledeno tuširanje, meditacija, doručak i vježbanje
-
Svijet3 dana ago
NETANJAHU TRIJUMFALNO “Izrael je postigao veliku pobjedu!”
-
Hronika2 dana ago
NASILJE U JAVNOSTI! Ženu pretukao pred prodavnicom – završio u LISICAMA!
-
Politika1 dan ago
SKANDAL NA UKC-u: Đajić i Dodik u kliničkom centru dijele dresove fudbalerima!
-
Društvo2 dana ago
MAJKA PRONŠLA SINA NAKON 40 GODINA: Sine moj, da li sanjam? (VIDEO)
-
Banjaluka2 dana ago
DRINIĆ: Sabotiraju vodosnabdijevanje zbog političkih poena – DNO DNA!
-
Politika2 dana ago
OVO SU SVI DETALJI o pomoćnom sastavu policije u Srpskoj
-
Svijet2 dana ago
TEHERAN I JERUSALIM! Svi pobijedili, a niko nije dobio rat