Evropska komisija obavijestila je Savjet ministara BiH da će sredstva koja su nam namijenjena u okviru Plana rasta za zapadni Balkan biti umanjena za deset odsto, odnosno za 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije Reformske agende.

To, međutim, nije konačan iznos koji bismo mogli izgubiti, jer curi vrijeme do nove potencijalne kazne, a rok je 30. septembar.

Odluka, koja stiže iz Brisela, znači da će BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda sada raspolagati sa 976,6 miliona evra, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi.

S obzirom na to da do samita u Skoplju 1. jula Evropska komisija nije dobila Reformsku agendu, Komisija navodi da nema drugog izbora osim da počne postepeno umanjenje sredstava.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos u pismu poziva vlasti BiH da bez odlaganja dostave konačnu verziju Reformske agende da bi Komisija, uz mišljenje država članica Evropske unije, mogla pristupiti njenom ocjenjivanju i eventualnom odobravanju. Ukoliko to ne bude učinjeno do 30. septembra ove godine, navodi se u pismu, Komisija će dodatno umanjiti sredstva za još deset odsto.

Novinar Dejan Šajinović kaže da je važno reći da EU neće uskratiti novac zapadnom Balkanu, ali zbog sve većih problema finansiranja svih potreba – kad je u pitanju Ukrajina, potom jačanje odbrambenog sektora, upravljanje granicama i priprema novog budžetskog okvira – novac će biti sve teže dobiti onim zemljama u procesu proširenja koje se zaista ne budu trudile da poštuju rokove i usvajaju reforme.

“Jednostavno, novca u EU će biti sve manje, dijelom i zbog novih carinskih ratova, reindustrijalizacije u Evropi i drugih globalnih izazova, i ako BiH ne bude ozbiljno počela da radi na ispunjavanju uslova, bez ikakve sumnje će ostati i bez ostatka sredstava predviđenih Planom rasta, a novac će biti usmjeren drugima. U to ne treba imati nikakve sumnje, ovo nije neki pokušaj da se BiH ‘preplaši’ pa da joj se ipak dodijeli novac i važno je da to ljudi znaju”, ističe Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, podsjeća da bh. vlasti nisu dostavile usvojenu Reformsku agendu usaglašenu s komentarima Evropske komisije, a ako se ništa ne promijeni, nova smanjenja slijede na jesen.

“Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Brčko distrikta i Vijeća ministara – koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu. Prave žrtve su građani i privreda: ostali su bez reformi koje bi donijele konkretne koristi i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana”, kaže Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ova odluka dio je šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.

“Bez usvojene Reformske agende, BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta – projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog uticaja u regiji. Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga sve češće dolazi pitanje: šta EU danas zapravo može postići u BiH? Sve više odgovora glasi: premalo i presporo”, ističe Ćerimagić.

Kako dodaje, očekivanje EU je da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno – ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.

“Slične situacije viđene su i ranije. Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu dana sustigle ostale. Hoće li se isto desiti i sada – ostaje da se vidi”, kaže Ćerimagić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić rekao je da Brisel više neće gledati kroz prste BiH, što se vidi po smanjenju sredstva namijenjenih BiH u okviru Plana rasta.

“Neshvatljivo je, mi smo bili kooperativan dio ekipe koja je trebala završiti taj posao i da dođemo do pristupa fondovima EU. Nažalost, neki ljudi koji odlučuju o tome opet su se poigrali, računajući da su nam do sada iz Brisela gledali kroz prste i da će opet to uraditi, iako smo imali jasne signale da to neće biti slučaj”, rekao je Nikšić.

Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, najavio je da će Republika Srpska tužiti BiH, te da će tražiti načine da krivično progoni Kristijana Šmita.

Ovo je, između ostalog, rečeno na konferenciji za medije koju su nedugo nakon što je Šmit nametnuo odluke o načinu plaćanja duga “Vijaduktu” i uvođenju novih tehnologija na izborima, organizovali čelni ljudi aktuelne vlasti u Srpskoj.

Reagujući na odluke Kristijana Šmita, koga institucije Srpske, inače, ne priznaju za visokog predstavnika, Milorad Dodik je poručio da će Republika Srpska “nastaviti da radi kako misli da radi”. Takođe, najavio je da će od Narodne skupštine Republike Srpske tražiti da se donese odluka o prestanku rada na nivou BiH.

– Tražiću od MUP RS da istražuje Šmita u periodu od 10 godina. Ukoliko se Šmit drzne da nametne odluku o imovini, Republika Srpska će donijeti odluku o samostalnosti – zaprijetio je Dodik.

Iako nije precizno najavio datum održavanja još jedne u nizu “sudbonosnih” i “istorijskih” posebnih sjednica parlamenta Srpske, na kojoj će, kako je rekao, tražiti da se donese odluka o “prestanku rada na nivou BiH”, poučeni ranijim iskustvom sve ide u prilog tome da bi, na inicijativu predsjednika Srpske, jedna takva sjednica NS RS uskoro mogla da bude zakazana.

Šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, za Srpskainfo kaže da iz prekjučerašnjeg Dodikovog govora na pres konferenciji povodom Šmitovih odluka “nije potpuno jasno da li će on stvarno tražiti posebnu sjednicu Narodne skupštine”.

– Ako je sazove, sigurno je da ćemo biti spremni za raspravu. Javnost treba do kraja da razumije da Dodik i njegov režim koriste Narodnu skupštinu samo kao sredstvo za svoju trgovinu sa strancima i njihovim partnerima u Sarajevu – kaže Crnadak za naš portal.

Dodaje da je navedeno Dodikovo obraćanje javnosti to najbolje pokazalo.

– Na konferenciji za medije, kojoj je prisustvovalo najuže rukovodstvo SNSD, oni su, uz uvrede i prijetnje Šmitu, zapravo, poručili da podržavaju i prihvataju njegove odluke. To ćemo vidjeti i u narednim danima, jer će upravo SNSD-ov ministar finansija BiH morati lično da provede Šmitove odluke i imaće za to podršku i Dodika i Viškovića. Zato bi bilo dobro da imamo jednu takvu sjednicu NS RS, da se sve dobro vidi i raspakuje za javnost – kaže Crnadak.

Lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, ocjenjuje nastup Milorada Dodika, Željke Cvijanović, Radovana Viškovića i Srđana Amidžića, gdje je najavljeno donošenje odluke o “prestanku rada na nivou BiH”, još jednom “lakrdijom”.

– Tuga je šta sve gledamo od političara na vlasti. Toliko se rugaju i poigravaju s Narodnom skupštinom da smo postali predmet podsmijeha u regionu. Godinama unazad donosili smo desetine različitih odluka: Od osnivanja Agencije za lijekove RS, povratka na izvorni Dejton, Izbornog zakona RS… Sve je ostalo mrtvo slovo na papiru – ističe Vukanović.

Podsjeća da je aktuelna vlast u Srpskoj “šest mjeseci pričala o tome kako ne priznaje neustavni Sud BiH”.

– A onda su Dodik, Višković i Stevandić otišli u Sarajevo kao posljednje kukavice i puzili pred sarajevskim kadijama u dogovorenoj predstavi. Ne treba uopšte davati značaj niti komentarisati tragikomične izjave Milorada Dodika, koji uvijek daje neke “teške” izjave u javnosti, želeći da prikrije svoju kapitulaciju, izdaju i nemoć – kaže Vukanović.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini RS, Tomica Stojanović, za Srpskainfo kaže da najnovija prijetnja predsjednika Srpske da će “zaustaviti rad na nivou BiH” predstavlja najbolji povod za pitanje – ko je ovdje lud?

– Da li je to Dodik ili dio naroda koji mu i dalje vjeruje? On (Dodik) je najveći manipulator koji se na ovim prostorima rodio od postanka svijeta! Plus, najveći izdajnik srpskog naroda od njegovog postanka do danas – priča ogorčeni Stojanović.

Još juče je, navodi on, lider SNSD išao na “poklonjenje” u Tužilaštvo i Sud BiH, a danas, kako ističe, taj isti priča kako treba ukinuti navedene institucije.

– Ako ovo nije udar na inteligenciju, ne znam šta jeste!? Takve stvari ne mogu više da slušam, a narod koji mu vjeruje, koji mu ljubi skute i klanja mu se zbog interesa, zbog neke “kinte” ili posla koji im je dao, neka ga sluša i dalje. To su lažovi koji danas pričaju jedno, sutra drugo, a prekosutra treće.

Evo, neka Dodik odmah proglasi samostalnost Republike Srpske i biću najsrećniji, ali on tom pričom zamlaćuje narod već 20 godina. S druge strane, pod maskom lažnog patriotizma sve su pokrali i običan svijet nema hljeba da jede – kaže Stojanović za Srpskainfo.

Na pitanje da li će poslanici SDS prisustvovati eventualnoj novoj posebnoj sjednici parlamenta Srpske, na kojoj bi se razmatrali navedeni prijedlozi predsjednika RS, Stojanović odgovara da je njegovo mišljenje da to ne treba raditi.

– To je moje mišljenje, ali odluku o tome će donijeti rukovodstvo stranke i klub poslanika SDS. Nema kakve sve odluke već nismo usvajali zbog srpskog jedinstva i Republike Srpske. Mi donesemo odluku, a čovjek (Dodik) već sljedećeg dana to pogazi i, da izvine narod i vaši čitaoci, urinira po svima nama.

Kakva je to drskost i bezobrazluk? O kakvim se tu manipulatorima radi? Stvarno se pitam šta je s ovim narodom? Da im neko prodaje maglu ovoliko dugo i da mu i dalje vjeruju, to pokazuje da smo svi za jedno dobro psihijatrijsko ispitivanje i analizu – kaže Stojanović.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković uputio je pismo šefu Delegacije EU u BiH Luiđiju Soreki povodom odluka koje je u četvrtak donio Kristijan Šmit, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju kao visokog predstavnika u BiH.

Šmit je, podsjetimo, nametnuo dvije odluke, od kojih se jedna odnosi na odblokiranje dijela novca iz putarina, za finansiranje presude u slučaju Viaduct, i za integritet izbornog procesa.

Pismo predsjednika Vlade Srpske Radovana Viškovića ambasadoru i šefu Delegacije EU u BiH Luiđiju Soreki prenosimo u cjelosti:

Poštovani ambasadore,
Sa pozicije predsjednika Vlade Republike Srpske, ne mogu da prihvatim Vaš stav i stav Evropske unije koji Vi zastupate i kojim ste dali bezrezervnu podršku nelegalnom Kristijanu Šmitu za koga i Vi znate da je nelegalan, jer nikada nije dobio potvrdu u Savjetu bezbjednosti UN, iako je tražio tu potvrdu, što samo po sebi navodi na zaključak o njegovoj nelegalnosti.

Ono što posebno vrijeđa inteligenciju svakog dobronamjernog čovjeka u Republici Srpskoj je činjenica da Vi podržavate nametanje zakona i odluka koje se tiču finansijskog aspekta u BiH, a sve i da je legalno izabran po Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma apsolutno nema pravo donositi odluke iz finansijske sfere u BiH.

Sve ovo ide u prilog mojoj tvrdnji, kao i činjenica da nijedan prethodni visoki predstavnik, a mnogi su bili legalni, nisu donosili odluke iz finansijske sfere u BiH.

A sada, Vaša ekselencijo, da Vas podsjetim na činjenice koje proizilaze iz tih nelegitimnih, nezakonitih i neustavnih Šmitovih zakona.

Kao prvo, problem, koji samo Vi i gospodin Šmit smatrate da je problem i navodno od Republike Srpske štitite zajedničke institucije BiH je apsolutna laž. Republika Srpska nikada nije bježala od svoje obaveze plaćanja arbitražnog spora, a to potvrđuje i sporazum između Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara BiH.

Napomene radi, takav sporazum nikada nije potpisala Vlada FBiH sa Savjetom ministara, što dovoljno govori da je Vlada Republike Srpske spremna da izvršava sve svoje obaveze.

Da li ste upoznati sa stavom Pravobranilaštva BiH koje je za Vašu informaciju pravni zastupnik za BiH, a koje je bilo i učesnik arbitražnog spora, da BiH ne može i ne smije uplatiti novac po osnovu arbitraže „Vijaduktu“ na nepoznatu ofšor kompaniju, koja se nalazi na Kanalskim ostrvima.

Jasno su upozorili institucije BiH, pa kako je onda moguće da gospodin Šmit, a i Vi ignorišete mišljenje Pravobranilaštva BiH, pa se postavlja logično pitanje zbog čega to radite i čije interese štitite, očito ne interese građana Republike Srpske.

Tražimo od Vas, da u što kraćem roku zbog ljudi koji žive u Republici Srpskoj i zbog ogromnog interesovanja javnosti i medija u čitavoj BiH date odgovore na sljedeća pitanja:

– Zašto novac „Vijaduktu“ nije uplaćen u Sloveniju odakle su i vlasnici i kompnija?

– Ko je i za koji novac otkupio potraživanja „Vijadukta“ u sporu sa BiH, gdje je sjedište tog fonda, koji je otkupio potraživanja, i ko su vlasnici tog fonda i iz kojih zemalja dolaze?

– Zašto se novac uplaćuje ofšor kompaniji na Kanalska ostrva, kako bi se spriječio uvid u tokove novca?

Uvaženi ambasadore, sve ovo navodi na moguće nečasne radnje, pa čak i kriminalne radnje i kako je moguće da EU i Vi lično ovo podržavate.

Drugo pitanje odnosi se na dobit Centralne banke BiH, i ističem da su Republika Srpska i Federacija BiH suvlasnici Centralne banke BiH, tako da jedini imamo legalno pravo da polažemo pravo na raspodjelu dobiti te iste banke.

Podsjećam Vas da je Republika Srpska predlagala da se obaveza prema „Vijaduktu“ isplati iz dobiti Centralne banke BiH, koja na osnovu vlasničke strukture pripada Republici Srpskoj, ali smo imali samo jedan uslov da znamo kome plaćamo taj dug, na koji račun i ko stoji iza toga.

Gospodine ambasadore, za građane BiH zadnji je prioritet nabavka opreme i tehnologije za provođenje izbornog procesa u BiH.

BiH u ovom momentu ima puno prečih prioriteta od nabavke te opreme.

Podsjećanja radi, tu istu opremu su koristile neke od evropskih zemalja i brzo su je izbacili iz upotrebe.

Postavlja se logično pitanje da li neko želi da BiH proda upravo tu opremu, i kako je moguće da se unaprijed zna da ta oprema košta 120 miliona maraka.

Takođe, želim da podsjetim, da je oprema na prošlim lokalnim izborima korištena u Republici Srpskoj i to u dva grada Zvorniku i Doboju i ništa se spektakularno nije desilo i promijenilo.

Ovo navodi na jednu ozbiljnu sumnju da se putem ove opreme u narednom periodu želi kontrolisati izborni proces u BiH, kao i da se uz korišćenje ove opreme utiče na rezultate samih izbora.

Najljubaznije Vas molim da mi odgovorite na ova pitanja kako bismo u budućem periodu izbjegli sve navode koji u ovom momentu ukazuju na nečasne i kriminalne radnje.