Connect with us

Zanimljivosti

IZNENAĐUJUĆI REZULTATI! Testirana četvorodnevna radna sedmica

Veliki međunarodni eksperiment s četvorodnevnom radnom sedmicom pokazao je da se takav koncept rada isplati i poslodavcima i zaposlenima, tako da je velika većina kompanija koje su učestvovale u njemu odlučila da se više neće vraćati na stari sistem.

Štaviše, pokazalo se da su zaposleni koji su radili po tom konceptu u nastavku eksperimenta koji je produžen sa šest mjeseci na godinu dana uspjeli uspješno obaviti sve dodijeljene zadatke uz dodatno skraćenje radnog vremena.

Što je duže eksperiment trajao, to se radno vrijeme više skraćivalo.

Drugim riječima, što su ljudi duže radili na nove, učinkovitije načine, to su im radne sedmice postajali kraći.

Nakon šest mjeseci radnici su izjavili da su manje iscrpljeni, da im se zdravlje poboljšalo te da su zadovoljniji poslom, a pritom su svoje prosječno radno vrijeme smanjili za oko četiri sata, na 34 sata sedmično.

Oni koji su nastavili po istom rasporedu punih 12 mjeseci dodatno su skratili radno vrijeme na oko 33 sata sedmično, tvrde istraživači. U isto vrijeme nastavili su izvještavati o boljem mentalnom i fizičkom zdravlju te ravnoteži između posla i privatnog života.

To su pokazali rezultati eksperimenata sprovedenih tokom proteklih 18 mjeseci u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, a potvrdila su ih i iskustva iz Australije i Novog Zelanda.

U novim eksperimentima učestvovale su različite kompanije iz različitih industrija, od neprofitnih organizacija, preko dizajnerskih agencija, do proizvođača.

100 odsto zadataka u četiri dana za istu platu

Koncept četvorodnevne radne sedmice u kojem zaposleni primaju 100 odsto plate za 80 odsto uobičajnih radnih sati uz održavanje 100 odsto produktivnosti posljednjih godina postaje sve popularniji širom svijeta.

Neprofitna organizacija “4 Day Week Global”, koja sprovodi testiranja ovog koncepta i sarađuje s vladama kako bi im pomogla u oblikovanju odgovarajućih politika, objavila je nedavno četvrtu fazu svojih istraživanja, čiji je fokus bio na dugoročnom uticaju ovih eksperimenata.

Petodnevne radna sedmica je stara konvencija

Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kovoditelj studija Upravljanje ljudskim potencijalima na Univerzitetu u Zagrebu, smatra da je četvorodnevna radna sedmica vjerovatno budućnost rada.

– Trenutni 40-satna radna sedmica je socijalna konvencija koja je nastala prije gotovo sto godina u industrijskoj ekonomiji i pitanje je koliko je primjerena za sadašnju situaciju – kaže Galić.

Nastavio je:

– Primjera radi, zanimljivo je primijetiti da je u zapadnom svijetu od II svjetskog rata produktivnost višestruko porasla, a da je broj radnih sati ostao više-manje konstantan i kreće se oko tih 40 sati ostvarenih u petodnevnoj radnoj sedmici.

Definitivno se nisu ostvarile prognoze poznatog britanskog ekonomista J. M. Kejnsa koji je 1930-ih smatrao da će snažni tehnološki razvoj dovesti do skraćenja radne sedmice na 15 sati, a da ćemo ostatak koristiti za lični rast i razvoj. Sto godina kasnije četvorodnevna radna sedmica mogla bi biti korak u tom smjeru – dodaje Galić.

Prvo istraživanje duže od pola godine

Ovo je prvo istraživanje koje je pratilo takav sistem rada tokom 12 mjeseci umjesto šest mjeseci. Ranija, polugodišnja istraživanja dala su slične rezultate, međutim, postojala je sumnja da su pozitivni efekti bili posljedica činjenice da se radilo o novini, da bi oni s vremenom mogli nestati ili se smanjivati.

Istraživanje je uključilo povratne informacije dobijene od 988 osoba koje su radile u 41 kompaniji u SAD-u i Kanadi koje su prošle godine prešle na četvorodnevnu radnu sedmicu.

– Ispitivanja su pozitivna u svim aspektima s ovim novim dokazima koji pomažu opovrgnuti zabrinutosti da su prethodni uspjesi bili rezultat novosti i da se dugoročno ne bi mogli održavati – pišu autori u izvještaju.

Nakon 12 mjeseci dodatno skratili radno vrijeme

Štaviše, istraživanje je utvrdilo da je produženjem rada po novom sistemu došlo do daljeg poboljšanja tjelesnog i mentalnog blagostanja zaposlenih te istovremenog povećanja produktivnosti.

– Uvidi nakon 12 mjeseci izuzetno su pozitivni i doprinose izgradnji snažnih dokaza koji pokazuju trajne pozitivne učinke smanjenog radnog vremena – rekli su u izvještaju osnivači “4 Day Week Global”, Šerlot Lokhart i Endrju Barns.

– Ovi rezultati pokazuju dalje pozitivne trendove u poslovnim koristima, dobiti za zdravlje i za osjećaj blagostanja, kao i u uticajima na okolinu, te pružaju čvrst temelj za široko usvaorodnevne radne sedmice – dodali su.

Istraživanje je utvrdilo da su početna smanjenja iscrpljenosti, koja su se primijetila nakon uvođenja četvorodnevne radne sedmice, uveliko ostala održana nakon 12 mjeseci, dok su se samoprocijenjeni rezultati fizičkog i mentalnog zdravlja tokom godine nastavili poboljšavati, navodi “Index”.

Velika većina zaposlenih želi nastaviti tako raditi

Od učesnika studije njih 95 odsto željelo je nastaviti s konceptom, gotovo 70 odsto doživjelo je smanjenje iscrpljenosti, 40 procenata se osjećalo manje pod stresom, a anksioznost se smanjila za 39 odsto ispitanika.

Index

Related Topics:

Zanimljivosti

SVEŠTENIK TUŽIO OPENAI: ChatGPT mu davao opasne savjete

Kada je jedan sveštenik osjetio ozbiljne zdravstvene tegobe, umjesto da ode u bolnicu, obratio se vještačkoj inteligenciji – a odgovor koji je dobio mogao je da ga košta života

Jedan sveštenik je tužio kompaniju OpenAI tvrdeći da mu je softver dao “izuzetno opasne medicinske preporuke”, navodi se u izvještaju lista The New York Times. To je navodno dovelo do odlaganja liječenja niza plućnih embolija, jer je ChatGPTnavodno rekao Skotu Vintersu da simptomi koje je opisao “nisu ništa opasno”.

Izvještava se da se čak pozivao i na njegova vjerska uverenja, govoreći mu da “Bog nije stvorio tvoje tijelo da neprestano otkazuje”.

U tužbi se OpenAI i generalni direktor Sem Altman optužuju za nemar i “neovlašćeno bavljenje medicinom”. Ukazuje se na više slučajeva u kojima je četbot nudio sopstvene dijagnoze i planove liječenja. Četbot je takođe navodno rekao Vintersu da ignoriše molbe prijatelja i porodice da potraži pravu medicinsku pomoć.

“On se ubacuje kao klin između korisnika i njegovog okruženja u stvarnom životu”, rekla je za The New York TimesMitali Džain, koadvokat i izvršna direktorka organizacije Tech Justice Law.

S tim u vezi, Vinters navodi da je rekao četbotu da “ljudi u mojoj crkvi misle da sam lud što ne idem u bolnicu”. U tužbi se navodi da je četbot odgovorio riječima: “Većina ljudi (uključujući i dobronamjerne članove crkve) jednostavno ne razumije”.

On traži novčanu odštetu od kompanije OpenAI, ali takođe traži od suda da obustavi rad platforme ChatGPT Health dok nezavisni procjenitelji ne utvrde da je bezbjedna za upotrebu. Riječ je o platformi koja podstiče korisnike da na četbot otpremaju zdravstvenu dokumentaciju.

Na kraju, u tužbi se zahtijevaju čvršće zaštitne mjere kako bi se ChatGPT spriječio da odgovara na pitanja o specifičnim medicinskim tretmanima i dijagnozama. ChatGPT bi već trebalo da ima uspostavljene zaštitne mjere za ovakve stvari, ali u tužbi se navodi da one u ovom slučaju nisu funkcionisale pouzdano.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAUČNICI ZBUNJENI: Ova pečurka izaziva halucinacije patuljaka

Delikatesna pečurka iz kineske provincije Junan krije neobičnu tajnu – nakon konzumacije kod pojedinih ljudi izaziva višednevne halucinacije u kojima vide mnoštvo sićušnih patuljaka, a naučnici još ne znaju koja supstanca stoji iza ovog fenomena.

Kako navodi “Gardijan”, ova gljiva raste u simbiozi s borovima i veoma je cijenjena zbog ukusa, ali njena konzumacija može da dovede do višednevnih halucinacija u kojima se pojavljuju prikazi patuljastih osoba u jarkoj odjeći koje skaču, trče, penju se i igraju u inače sasvim uobičajenom okruženju.

Naučnici navode da su takve vizije specifične upravo za ovu pečurku i da se razlikuju od halucinacija koje izazivaju psilocibinske, odnosno takozvane “magične pečurke”, čije dejstvo potiče od psihoaktivne supstance psilocibina.

Iako Lanmaoa asiatica nije srodna psilocibinskim pečurkama, supstanca odgovorna za halucinacije još nije identifikovana.

Prema dosadašnjim saznanjima, halucinacije izazvane ovom pečurkom gotovo uvijek uključuju prikaze sitnih ljudi i mogu da traju nekoliko dana.

Istraživanja pokazuju i da se supstanca koja izaziva halucinacije uništava ukoliko se pečurka kuva najmanje 15 minuta prije konzumiranja.

Osim u kineskoj provinciji Junan, Lanmaoa asiatica do sada je zabilježena samo na Filipinima.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“ZVIJER” OD 770 KILOGRAMA SE VRATILA IZ DUBINA: Uhvaćena najveća bijela ajkule ikada

Poslije nekoliko mjeseci bez ikakvog signala, najveća bijela ajkula ikada zabilježena u Atlantskom okeanu ponovo je uočena, a stručnjaci vjeruju da se kreće ka sjeveru u potrazi za hranom.

Najveća bela ajkula ikada registrovana u Atlantskom okeanu, “Contender”, ponovo je zabilježena nakon višemjesečnog nestanka sa sistema satelitskog praćenja.

Ajkula, duga više od četiri metra i teška oko 770 kilograma, posljednji put je registrovana u aprilu u blizini zaliva Pamliko Saund u američkoj saveznoj državi Severna Karolina, nakon čega je nestala sa radara jer je zaronila u velike dubine.

Signal je ponovo uhvaćen, ali lokacija nije poznata
Istraživački tim OCEARCH, koji prati kretanje velikih bijelih ajkula, saopštio je da je prošle srijede uređaj za praćenje ponovo poslao signal.

Međutim, radilo se o slabom satelitskom signalu, poznatom kao “Z-ping”, što znači da peraje ajkule nije bilo dovoljno dugo iznad površine vode kako bi uređaj poslao precizne podatke o njenoj lokaciji.

Zbog toga istraživači trenutno ne mogu sa sigurnošću da utvrde gdje se ajkula nalazi.

Kreće se ka oblastima bogatim plijenom
Na osnovu dosadašnjih istraživanja i migracionih obrazaca velikih belih ajkula, stručnjaci smatraju da bi “Contender” mogao da pliva ka Kejp Kodu u američkoj saveznoj državi Masačusets ili ka obalama Atlantske Kanade.

Kako navode iz organizacije OCEARCH, velike bijele ajkule u zapadnom dijelu Sjevernog Atlantika tokom leta i početkom jeseni redovno migriraju ka severu u potrazi za hranom.

“Kejp Kod i Atlantska Kanada nude odgovarajuću temperaturu mora i obilje plijena, prije svega foka i velikih vrsta riba”, saopštili su iz OCEARCH-a.

Prešao više od 11.000 kilometara
Ajkula “Contender” obeležena je satelitskim uređajem u januaru 2025. godine u severnom Atlantiku, nedaleko od obala američkih saveznih država Džordžija i Florida.

Od tada je, prema podacima istraživača, prešla više od 7.000 milja (oko 11.300 kilometara) duž istočne obale Sjeverne Amerike, što je čini jednom od najpraćenijih velikih bijelih ajkula na svijetu.

Nastavi čitati

Aktuelno