Prema preliminarnim rezultatima međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, Demokratska stranka osvojila je većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu. Ovim ishodom opozicija od januara preuzima apsolutnu kontrolu nad zakonodavnom vlašću na Kapitol hilu, čime se otvaraju vrata za bespoštedan nadzor i opsežne istrage protiv administracije predsjednika Donalda Trampa.

„Počinje veliki američki povratak. Američki narod je jasno poručio da mu je dosta ekstremizma i korupcije”, izjavio je lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris, koji je na korak do toga da u januaru uđe u istoriju kao prvi Afroamerikanac na funkciji predsjedavajućeg donjeg doma Kongresa.

Oduševljenje nije krio ni lider demokrata u Senatu Čak Šumer, poručivši biračima da je „olakšanje konačno na putu”.

Istorijski lom u crvenim tvrđavama: Pali Teksas, Ohajo i Kanzas
Pored preuzimanja federalnog parlamenta, izborni rezultati donijeli su tektonske promjene na političkoj mapi Amerike, posebno u državama koje su decenijama važile za neosvojive bastione republikanaca:

Senatski preokreti: Teksas i Kanzas dobili su prve demokratske senatore nakon više decenija — Džejmsa Talarika i Adama Hamiltona. Značajne pobjede za Senat demokrate su uknjižile i u Ohaju, Ajovi, Sjevernoj Karolini i Južnoj Karolini.

Trijumf na guvernerskim izborima: Demokratske kandidatkinje ostvarile su pobjede u ključnim trkama — Đina Hinohosa (Teksas), Kiša Lens Botoms (Džordžija) i Ejmi Akton (Ohajo). Hinohosa i Akton postaće ujedno i prve žene ikada izabrane na čelo svojih saveznih država.

Birači kaznili Bijelu kuću: Tramp na istorijskom minimumu
Izlazne ankete televizije NBC pokazuju razmjere nezadovoljstva javnosti radom aktuelne izvršne vlasti:

Svega 38 odsto Amerikanaca podržava rad Donalda Trampa, dok je čak 62 odsto nezadovoljno.

Više od tri četvrtine ispitanika negativno je ocijenilo dosadašnji rad Kongresa.

Skoro polovina građana naglasila je da je glasanje na ovim izborima iskoristila primarno kao platformu za iskazivanje revolta prema predsjedniku države.

Prema ovim brojkama, Tramp se suočava s potencijalno najnižim rejtingom podrške koji je ijedan američki predsjednik zabilježio tokom međuizbora.

Na vidiku istrage i rovovski rat vetom
Preuzimanjem oba doma Kongresa, demokratski poslanici dobijaju moć da formiraju anketne odbore i izdaju obavezujuće naloge za saslušanja. Već su najavljene detaljne istrage poslovanja i poteza samog Donalda Trampa, članova njegove najuže porodice, kao i ključnih ministara u Bijeloj kući.

Kao posljednja linija odbrane administraciji preostaje predsjednički veto, čije je potezanje Tramp ranije i najavio. Ipak, potpuna zakonodavna blokada i talas novih kongresnih saslušanja garantuju da Trampa od januara očekuje najteži period mandata.

Samo nekoliko sati nakon što su preliminarni rezultati američkih međuizbora potvrdili da Demokratska stranka preuzima kontrolu nad oba doma Kongresa, predsjednik SAD Donald Tramp poslao je jasnu i vizuelno provokativnu poruku novoj parlamentarnoj većini.

Tramp je na društvenim mrežama podijelio fotografiju svog prepoznatljivog crvenog kačketa, ali sa ključnom izmjenom: umjesto čuvenog slogana „MAGA” (Make America Great Again), na prednjoj strani velikim bijelim slovima ispisana je samo jedna riječ — „VETO”.

Saradnja uz prijetnju potpunom blokadom
Ovaj potez uslijedio je kao direktna reakcija na projekcije prema kojima će demokrate od januara voditi i Senat i Predstavnički dom, čime dobijaju moć da pokreću istrage i predlažu zakone koji direktno udaraju na politiku Bijele kuće.

Tokom izborne večeri, Tramp je dao niz oprečnih izjava, oscilirajući između pragmatičnih najava kompromisa i otvorenog političkog prkosa. Iako je naveo da je spreman na razgovore i saradnju sa novim rukovodstvom Kongresa, istovremeno je poručio da neće oklijevati da iskoristi svoja ustavna ovlašćenja kako bi zaustavio bilo koju njihovu zakonodavnu inicijativu.

Predsjednički veto kao posljednja linija odbrane
Fotografija kačketa simbolizuje ključno oružje koje predsjedniku preostaje u trenutku kada izgubi kontrolu nad Kapitol hilom. Prema Ustavu SAD, predsjednički veto onemogućava stupanje na snagu zakona koje izglasa Kongres, osim u slučaju da oba doma ponovo izglasaju isti zakon dvotrećinskom većinom — brojkom koju demokrate trenutno nemaju.

Objavom modifikovanog simbola svog političkog pokreta, Tramp je jasno stavio do znanja pristalicama, ali i političkim rivalima, da prelazak Kongresa u ruke opozicije neće značiti pasivnost Bijele kuće, već otvaranje fronta bespoštedne rovovske borbe predsjedničkim perom.

Prema projekcijama rezultata međuizbora, Demokratska stranka osvojila je većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu, čime će od januara preuzeti punu kontrolu nad oba doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.

Ovakav ishod označava radikalan preokret u odnosima političkih snaga u Vašingtonu i otvara prostor opoziciji za dosad najsnažniji pritisak na Bijelu kuću. Demokrate najavljuju da će novu parlamentarnu većinu primarno iskoristiti za agresivan nadzor nad izvršnom vlašću i pokretanje opsežnih istraga usmjerenih na predsjednika Donalda Trampa, članove njegove porodice i najbliže saradnike.

Džefris: „Danas počinje veliki američki povratak”
Obraćajući se pristalicama nakon objave projekcija, lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris proglasio je pobjedu svoje partije i naglasio raskid sa dosadašnjom praksom.

„Demokrate u Predstavničkom domu povratile su kontrolu nad Kongresom Sjedinjenih Američkih Država. Danas počinje veliki američki povratak. Građani su jasno poručili da im je dosta ekstremizma i korupcije”, poručio je Džefris.

Ukoliko bude izabran za predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Džefris će ući u istoriju kao prvi Afroamerikanac na toj uticajnoj državnoj funkciji. On je najavio da će novi Kongres od januara u fokus staviti interese običnih građana.

Porodica Tramp na meti: Istrage, dosijei Epstin i opoziv
Glavne poluge vlasti sada prelaze u ruke kongresnih odbora koje će voditi demokrate. Kongresmen Robert Garsija, vodeći demokrata u uticajnom Odboru za nadzor i reformu vlade, precizirao je prioritete predstojećih saslušanja.

U fokusu novih istraga naći će se:

Navodna korupcija članova porodice Tramp,

Detaljno rasvjetljavanje veza i dosijea povezanih sa Džefrijem Epstinom,

Bezbijednosna pitanja u vezi sa sukobom u Iranu i napadima na brodove u Karipskom moru.

Pored toga, preuzimanje Predstavničkog doma ponovo otvara pravnu mogućnost pokretanja postupka opoziva (impeachment) protiv Trampa — po treći put u njegovoj političkoj karijeri.

Ko drži stvarnu moć: Bitka vetom i granice većine
Iako gubitak Kongresa drastično sužava manevarski prostor administraciji, Tramp ne gubi izvršna ovlašćenja. Predsjednik SAD zadržava pravo donošenja izvršnih naredbi, kao i ključni mehanizam odbrane — predsjednički veto na sve zakone usvojene na Kapitol hilu.

Tramp je ranije izjavio kako očekuje da bi veto mogao primjenjivati „mjesec ili dva”, nakon čega predviđa postizanje kompromisa s demokratama. Za preglasavanje predsjedničkog veta neophodna je dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, koju opozicija nema.

Ipak, gubitak kontrole nad zakonodavnim tijelom primoraće Bijelu kuću na stalne političke defanzive i pregovore, dok će vođenje kongresnih odbora omogućiti demokratama izdavanje obavezujućih poziva za svjedočenje i blokadu ključnih zakonskih inicijativa predsjednika.