Connect with us

Društvo

SPREMA LI SE SMANJENJE PLATA U JAVNOM SEKTORU? Preporuka MMF/a podrazumjeva ograničenje potrošnje u BIH

Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori su apelovali na vlasti u BiH da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plate u javnom sektoru, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Naveli su da je potrebno bolje usmjeravanje socijalne potrošnje, podsticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda.

Istakli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u podsticanju održivog razvoja.

“Rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za evropsku ekonomiju, što ima posljedice za BiH. Štaviše, očekuje se da će globalno pooštravanje finansijskih uslova opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, koji je BiH dobila u decembru 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha. Ekonomski rast je pao sa 7,4 odsto u 2021. na 3,9 odsto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do nivoa od dva odsto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje. Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 odsto u oktobru 2022. godine i od tada kontinuirano pada, ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnom nivou, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na šest posto u 2023. godini”, navode iz MMF-a.

Dodaje se da su prisutni visoki negativni rizici, koji uključuju moguće naglo ekonomsko usporavanje u Evropi, intenziviranje političkih napetosti na domaćem planu, te realizaciju finansijskih rizika.

“Fiskalna pozicija je poboljšana u 2022. godini i ukupni fiskalni suficit je porastao na 0,9 odsto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. godini. Nagli porast tekuće potrošnje zbog mjera za ublažavanje krize izazvane porastom troškova života popraćen je manjim povećanjem kapitalne potrošnje. Ukupni dug pao je ispod 30 posto BDP-a u 2022. godini takođe zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Sa rashodima koji rastu brže od prihoda, očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za finansiranjem narasle su u 2023. godini zbog velike otplate duga”, pojasnili su iz Međunarodnog monetarnog fonda.

Dalje stoji da su izvršni direktori istakli da je nakon oporavka u 2021. godini rast u Bosni i Hercegovini usporen, dok je inflacija, iako u opadanju, i dalje povišena.

“Uzimajući u obzir kontinuiran visoki rizik i neizvjesnost u vezi ekonomskih izgleda, direktori naglašavaju potrebu za odlučnim politikama i reformskim naporima za jačanje makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta. U tom kontekstu, oni naglašavaju važnost većeg političkog konsenzusa i apeliraju da se kandidatski status za EU iskoristi u svrhu promoviranja neophodnih reformi. Jačanje provedbe preporuka MMF-a uz podršku putem izgradnje kapaciteta takođe će biti važno.

Direktori su potcrtali potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka, uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike, te smanjenja pritiska zbog potreba za finansiranjem. Pozdravili su korake koje su vlasti pravovremeno poduzele da bi ojačale aranžman valutnog odbora, koji je do sada dobro služio zemlji. Oni su savjetovali vlastima da dozvole povećanje kamatnih stopa u odgovoru na uvjete na tržištu, uz istovremeno poduzimanje mjera za očuvanje finansijske stabilnosti.

Takođe, apeluje da se ne prihvataju pozivi Centralnoj banci da finansira entitetske budžete ili da kreditira privatni sektor. Centralna banka bi trebala dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka da bi smanjila razliku u kamatnoj stopi u odnosu na evrozonu i smanjila rizik za odliv kapitala. Direktori su naglasili da Agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere koje narušavaju kamatne stope, te da trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu, uključujući i putem strogog i pravovremenog provođenja svih prudencijalnih i korektivnih mjera.

Naglasili su potrebu za unapređenjem razmjene informacija i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju da bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u izuzetnim slučajevima.

“Direktori su naglasili važnost strukturalnih reformi da bi se ubrzao rast, promovirala zelena i digitalna tranzicija i podigao životni standard. Pozvali su na ubrzanje reformi u upravljanju i apelovali su na vlasti da zatraže MMF-ovu dijagnostičku procjenu upravljanja s ciljem pružanja pomoći u identifikaciji ključnih slabosti i uspostavljanju prioriteta u reformama. Direktori takođe apeluju na vlasti da hitno usvoje novi zakon o sprečavanju pranja novca i da prioritetno implementiraju zakonski okvir za sprečavanje korupcije. Kontinuirani napori u pravcu jačanja transparentnosti i nadzora nad javnim preduzećima i dalje su važni. Po pitanju klimatskih promjena, preporučili su jačanje napora u pravcu dekarbonizacije privrede, povezivanje tržišta električnom energijom sa tržištem EU, i prelazak na obnovljive izvore energije”, zaključuje se u saopštenju MMF-a.

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno