Connect with us

Društvo

NAŠA TUŽNA REALNOST! U BiH 12 odsto ukupnog stanovništva nema obrok

U Bosni i Hercegovini više od 12 odsto stanovništva nema obezbijeđen siguran obrok. U 57 javnih kuhinja, hrani se 19.000 ljudi a u 70 opština i gradova, javna kuhinja ne postoji, istrživanje je UNDP-a. Siguran obrok je osnovno ljudsko pravo. Nephodno je prepoznati pravo na prisup hrani u domaćoj legislativi.
Razgovarano je sa predstavnicima javnih kuhinja iz Banjaluke, Prijedora i Sarajeva.

Ovo je siguran obrok za korisnike Javne kuhinje ‘’Obrok ljubavi’’ u Banjaluci, gdje ove žene dnevno pripreme oko 800 obroka radnima danima. Vikendom i do 1.200 obroka.

“Stanje na terenu je jako lose. Ljudi nemaju od čega da žive. Ja sam maloprije bio na doručku, prišle su mi dvije osobe, žele na neki način da dobiju pomoć od javne kuhinje”, s ovim riječima predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” Miroslav Subašić opisuje trenutnu situaciju u “Obroku ljubavi”.

Siromaštvo, divljanje cijena i nedostatak hrane, problem je koji datira decenijama unazad. Javne kuhinje često su u problemu zbog nedostatka hrane.

Porazno zvuči činjenica da se u 57 javnih kuhinja, hrani 19.000 ljudi, podaci su koje je mapirao UNDP na području BIH. Realnost je da su potrebe još veće, prenosi UNA.

“Oko 12 procenata ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine nije sigurno da li će imati naredni obrok obezbijeđen. Imamo jako puno stračkih domaćinstava koja nemaju prisup javnim kuhinjama. U 70 opština i gradova u BIH javna kuhinja ne postoji uopšte, tako da su ti građani lišeni svog prava na topli obrok ako nisu u stanju da ga sami kupe ili naprave”, ističe Amina Omičević iz Razvojnog programa UNDP u BIH.

Prema procjenama godišnje se u BIH baci hrane u vrijednsoti oko 130 miliona maraka. Polovinom šestog mjeseca, usvojeno je ukidanje PDV-a na doniranu hranu.
Što znači, da će brojne komapnije hranu pred istek roka, moći donirati onima kojima je potrebna.

Iz prijedorske Javne kuhinje “Optimist” ističu da su prije dvije godine pokrenuli pitanje saradnje sa velikim trgovinskim centrima ali pozitivnih primjera, kažu, nije bilo. Finansijsku pomoć u vrijednosti od 30.000 KM kao i veliku količinu hrane prošle godine, dobili su od Vlade Republike Srpkse. Na taj način, kažu, radili su bez problema.

“Nismo dobili ni jednu čačkalicu od tih velikih tržnih centra. Trebalo bi da budemo oprezni u ovoj situaciji kako će se to odvijati. Dogovrili smo da sve bude transparentno. Daj Bože da bude toliko hrane, ali slika na terenu će sasvim drugačije”, rekao je Zijad Čanić iz Udruženja građana Narodna kuhinja “Optimist”.

Za razliku od ove javne kuhinje, sarajevsko Udruženje “Pomozi.ba” ima veliku podršku domaćih kompanija.

“Mi već vidimo veliko interesovanje kompanija koje žele da doniraju hranu koja je pred istek roka trajanja, tako da smo sigurni da će broj donacija biti znatno veći, ne samo prema našoj organizaciji nego i prema drugim humanitarnim udruzenjima”, poručila je Maja Arslanagić portparolka Udruženja “Pomozi.ba”.

Iz banjalučkog “Mozika prijateljstva” kažu:

“Ovako siromašna zemlja, toliko hrane se baca, a toliko potrebe za hranom”, mišljenje je Subašića.

Naši sagovornici ističu da je u BIH prisustan problem društvene stigmatizacije.

“Veliki broj njih osjeća nelagodu što uopšte traži neku vrstu pomoći. Mnogo njih se našlo odjenom u situaciji prehrambene nesigurnosti. Svako od nas može vrlo lako naći u toj situaciji, da nije siguran da će imati za idući obrok”, poruka je Amine Omičević iz Razvojnog programa UNDP-a u BIH.

Korisnicima javnih kuhinja nije lako stajati ispred vrata i čekati koricu hljeba. I kao što reče naša prethodna sagovrnica, svako od nas može doći u ovu situaciju. Narodna izreka kaže, sit gladnom ne vjeruje. I baš zato, nemojte zaboraviti na ono ljudsko u nama, empatiju i solidarnost.

Related Topics:

Društvo

AgroLink platftorma predstavlja domaće proizvođače pred 60.000 posjetilaca na sajmu BioCultura u Madridu

AgroLink je nova i jedinstvena platforma u agro sektoru, koja pojednostavljava komunikaciju i stvara održivu mrežu saradnje između poljoprivrednika, kupaca (otkupljivača), distributera i prodavaca mehanizacije i repromaterijala na domaćem i međunarodnom tržištu.

Centralni B2B registar za agrar

AgroLink funkcioniše kao centralni digitalni registar i alat za poslovno umrežavanje. Platforma omogućava – bilo da je u pitanju registrovano poljoprivredno gazdinstvo, zadruga, distributer ili proizvođač – besplatno kreiranje profesionalnog poslovnog profila.

Ovaj profil služi kao “digitalna prezentacija” i omogućavajući kompanijama da detaljno prikažu svoje djelatnosti i aktivnosti. AgroLink je posebno koristan za kompanije koje nemaju svoj veb-sajt, jer svoj profil na platformi mogu jednostvano uređivati prema svojim potrebama. Otkupljivači i drugi poslovni partneri mogu lako pretraživati bazu verifikovanih članova prema lokaciji i kategoriji. Ključna funkcija platforme je mogućnost stupanja u direktan kontakt i iniciranja saradnje bez posrednika.

Prilika za međunarodnu vidljivost domaćih kompanija

Svi registrovani poljoprivredni proizvođači, zadruge, distributeri i proizvođači mehanizacije i repromaterijala koji kreiraju svoje poslovne profile do 5. novembra biće uključeni u zvaničnu promociju na prestižnom sajmu BioCultura Madrid pred više od 60.000 posjetilaca i potencijalnih partnera sa evropskog tržišta.

Digitalni ekosistem koji raste

Trenutna verzija platforme postavlja temelje za digitalni ekosistem koji će se u narednim mjesecima širiti novim alatima, uključujući:

• Direktan chat za brzu B2B komunikaciju,
• Mogućnost da napravite i promovišete katalog proizvoda ili usluga,
• Lokalizovana Agro-prognoza,
• Poslovni kalkulatori za planiranje troškova, sjetve i poslovanja,
• Digitalna berza i katalog mehanizacije i repromaterijala.

Poziv za registraciju

Pozivamo poljoprivredne zadruge, registrovana poljoprivredna gazdinstva, distributere repromaterijala, kao i proizvođače i prodavce mehanizacije da kreiraju svoj poslovni profil na AgroLink platformi i proslijede poziv svojim članovima i partnerima kako bi iskoristili priliku za besplatnu promociju u Madridu.

Aplikacija je dostupna za mobilne uređaje na Google Play i App Store, i možete je besplatno preuzeti OVDJE.

Platforma AgroLink je dio projekta “Promocija domaće poljoprivrede i digitalne platforme za umrežavanje proizvođača AgroLink na sajmu BioCultura, Madrid”, koji sufinansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

OD DANAS OBAVEZNE ZIMSKE GUME! Kazne su paprene ako vozite bez zimske opreme

Vozači u BiH od danas, 1. novembra, moraju imati odgovarajuću zimsku opremu na svojim vozilima

Iako mnogi čekaju prvi snijeg, zakon jasno propisuje period kada je obavezno posjedovati zimske gume, a kazne su sve strože, prenosi Srpska info.

Šta podrazumijeva zimska oprema

Prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja, obavezno je imati:

– četiri zimske gume s minimalnom dubinom šare od 4 milimetra,

– ili ljetne gume s istom dubinom i lancima za snijeg u prtljažniku.

Gume s oznakama M+S i pahuljicom (3PMSF) priznate su kao zimske. Sve ostalo policija može smatrati neispravnim i kažnjivim.

Kazne i posljedice

Vozači koji ne poštuju obavezu zimske opreme rizikuju kaznu od 40 do 500 KM, uz mogućnost isključenja vozila iz saobraćaja, a važno je napomenuti da policija najčešće kontroliše vozila u jutarnjim i večernjim časovima, kada su kolovozi najklizaviji.

Savjeti za sigurnu zimsku vožnju

– Provjerite pritisak u gumama, jer hladnoća smanjuje optimalnu vrijednost.

– Uklonite snijeg i led sa svih stakala i svjetala prije polaska.

– Vozite sporije i bez naglih pokreta, naročito u krivinama.

– Ljetne gume, ma koliku dubinu šare imale, su jako loše na temperaturama ispod 7 stepeni.

Kako čuvati gume van sezone

Zimske gume čuvajte u hladnim, suvim prostorijama, dalje od izvora toplote.

Ako su montirane na felge – mogu se slagati horizontalno; ako nisu – držite ih uspravno, uz povremeno okretanje. Tako se sprečava deformacija i produžava vijek trajanja same gume.

Pravila u zemljama okruženja

Srbija: obavezna zimska oprema od 1. novembra do 1. aprila.

Hrvatska: kazne do 130 evra ako nemate odgovarajuće gume.

Slovenija: period od 15. novembra do 15. marta.

Austrija: kazne i do 5.000 evra u ekstremnim slučajevima.

Nastavi čitati

Društvo

GODIŠNJICA TRAGEDIJE U NOVOM SADU! Danas u Srpskoj Dan žalosti

Vlada Srbije donijela je Odluku kojom se  1. novembar, proglašava Danom žalosti povodom godišnjice smrti i stradanja građana zbog urušavanja konstrukcije Železničke stanice u Novim Sadu. Takođe i u Republici Srpskoj danas će biti Dan žalosti.

Prema odluci Vlade Republike Srpske donesenoj na telefonskoj sjednici, na svim institucijama zastave će biti istaknute na pola koplja u znak saosjećanja sa građanima Novog Sada i Srbije.

Sve planirane kulturne i sportske manifestacije, kao i televizijski i radijski sadržaji, treba da budu prilagođeni Danu žalosti, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose s javnošću.

U saopštenju se podsjeća da se 1. novembra prošle godine urušila metalna nadstrešnica na peronu novosadske Željezničke stanice.

U padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu život je izgubilo 16 osoba među kojima su bila i djeca. Povrijeđeno je više od 40 ljudi.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno