Veliki požari rasplamsali su se noćas u Hercegovini, na području Popovog Polja, sela Tulje i Mrkonjići, a nakon što su vatrogasci i mještani od kuća odbili vatru u naseljima Hrupjela i Podglivlju, novi požar prijeti kućama u Popovom Polju.

“Izuzetno teška noć za pripadnike nadležnih službi, ni najstariji vatrogasci ne pamte posljednjih 15, 20 godina da je tako nešto zabilježeno u našem gradu. Herojska borba u naseljima Hrupjela i Podglivlju, gdje su u pitanju porodične kuće, vatrogasne službe zajedno sa dobrovoljnim vatrogasnim društvima i velikim brojem mještanima uspjeli da odbrane”, rekao je za RTRS Stevan Bekan, načelnik Štaba za vanredne situacije Trebinje.

Istakao je da su već jutros od 6 časova ekipe na terenu.

“Vatrogasne jedinice su uspjele da odbrane vatru od kuća, dejstvovaće i helikopter MUP-a Srpske. Očekuje nas izuzetno težak dan”, naveo je Bekan.

U podnožju planine Leotar požar se spustio do magistralnog puta Trebinje-Bileća.

Vatrogasci su na terenu, dežuraju da požar ne pređe put.

Nakon ječma pri kraju je i žetva pšenice, prinosi i kvalitet su iznad svih očekivanja, ali sreću domaćih ratara kvari niska otkupna cijena, koja je višegodišnji razlog neslaganja otkupljivača i proizvođača koji će sutra sjesti za pregovarački sto da bi pokušali da nađu zajednički jezik i prevaziđu nezadovoljstvo.

Zbog aktuelnog stanja u sektoru ratarstva i mlinsko-pekarske industrije Srpske u prostorijama Privredne komore sutra će biti održan sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstva trgovine i turizma RS, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, primarnih poljoprivrednih proizvođača i predstavnika Grupacije mlinsko-pekarska industrija koja djeluje unutar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore RS.

– Osnovni cilj sastanka je detaljna analiza aktuelnog stanja u sektoru uz učešće svih relevantnih subjekata – naveli su iz Privrede komore RS. Pomoćnik ministra poljoprivrede Saša Lalić za “Glas” kaže da ovim sastankom nastoje još jednom posredovati u prevazilaženju problema.

– Svake godine u junu se pravi kriza kada je riječ o otkupu pšenice i iako cijenu određuje tržište, počesto se percepira kao da ministarstvo diktira taj iznos. Cilj sastanka je da se vidi postoji li mogućnost za pregovore i dogovore, da mlinsko-pekarski sektor kaže koje su im sorte pšenice potrebne i interesantne i za koje bi na kraju platili više dabi ih poljoprivrednici imali u asortimanu, bar iduće godine. Da bude skrojen neki dogovor ili ugovorena proizvodnja, što bi bilo najbolje za proizvođače, ali i sve ostale u ovom sektoru – kazao je Lalić.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ići će na sastanak, ali nema prevelika očekivanja. – Čisto sumnjamo da se na tom sastanku može postići bilo kakav dogovor, ali nada da će preovladati zdrav razum i da će konačno neko shvatiti važnost svega što poljoprivrednici rade postoji. Iznijećemo svoje stavove, ali nismo optimistični da će se to završiti išta bolje nego sastanci proteklih godina – rekao je Marinković.

Na sastanak bi trebalo da dođe i direktor Poljoprivredno-proizvodnog preduzeća “Jelena” iz Kozarske Dubice Marko Vlajsević, koji smatra da probleme treba rješavati, ali ne u žetvi, već mnogo ranije.

– Mi smo već izašli sa otkupnom cijenom. Stočnu pšenicu plaćamo 36 feninga, a visokokvalitetne sorte između 39 i 42 feninga. Do sada smo primili 5.000 tona žita na skladištenje, ali samo 1.500 tona je onog kvalitetnog koje ćemo otkupiti i samljeti u brašno. To je generalno najveći problem kada je riječ o domaćoj pšenici, mahom je stočna, oko 85 odsto, dok je svega 15 odsto pogodno za mlinsku proizvodnju. Nastojim bar sa ratarima u Kozarskoj Dubici da to promijenim, da nagnam kooperante da siju kvalitetnu pšenicu, zato i nudim višu cijenu za nju – rekao je Vlajsević.

On smatra da se na republičkom nivou mora težiti ka proizvodnji u omjeru 50 odsto stočna, 50 odsto kvalitetna mlinska pšenica. – U tom slučaju bismo manje uvozili, a ovako se ne možemo osloniti na domaće ratare, jer ako ne uvezemo pšenicu, uvozićemo brašno – smatra Vlajsević.

U Semberiji, kao najvećoj žitnici Srpske, otkupna cijena znatno je niža.

– “Žitopromet” je najavio okvirnu otkupnu cijenu pšenice za ovu sezonu, koja se kreće između 0,34 i 0,36 KM po kilogramu. To je van svake pameti, ali mi nemamo drugog izbora. Većina proizvođača im je već predala rod, jer nema gdje da je skladišti i sada nam je mogu platiti koliko hoće. Ne vjerujem da sastanak može šta promijeniti – istakao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Boško Radić.

PODRŠKA

Saša Lalić kaže da je kvalitet ovogodišnjeg roda odličan te da prinosi u prosjeku dostižu oko šest i po tona po hektaru.

– To je iznad višegodišnjeg prosjeka, s tim da ima proizvođača kod kojih su prinosi po devet i deset tona po hektaru. I iako mi na cijenu otkupa ne možemo uticati direktno, indirektno i te kako utičemo kroz podršku koju pružamo ratarima. Lani smo proizvođačima pšenice isplatili devet miliona KM, a ove godine direktno blizu 12 miliona KM, kao i dva miliona za dizel gorivo – podsjetio je Lalić.

Prema novom paketu usluga koju će biti u upotrebi od početka 2026. godine, banke u Hrvatskoj neće smjeti naplaćivati naknade za otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internet ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, izdavanje i korištenje kreditne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.

Ipak, banke neće tako lako odustati od prihoda koje gube ukidanjem naknada za osnovne usluge, upozorava savjetnik inicijative “Halo, inspektore” Josip Kelemen.

“Što se tiče opasnosti da banke dio svojih prihoda, bez kojih će sada ostati, prebace na druge naknade, to je, nažalost, moguće. Bankari su već najavili da će, ako im se to ukine, morati smisliti druge načine naplate svojih usluga. Možemo očekivati da će izmisliti neku novu naknadu ili će jednostavno povećati postojeće”, ističe Kelemen podsjetivši da su banke do nedavno imale preko 800 različitih naknada koje su naplaćivale, a za većinu je na kraju ustanovljeno da su nepotrebne”, govori Kelemen. Prema njegovim riječima, riječ je o velikim brojkama jer su u pitanju brojni bankomati i učestalo korištenje tih usluga pa je moguće da će banke dio tih prihoda pokušati nadoknaditi kroz povećanje drugih naknada, piše Dnevno.hr.

“Na kraju krajeva to su bankari i najavili, ukoliko im se to ukine, onda će drugim načinima da naplate korištenje svojih usluga, tako da je za očekivati da će izmisliti neku novu naknadu”, kazuje Keleman.

“Apsolutno smatramo da bi banke trebale same automatizmom prepoznati koji je poslovni račun građanina osnovni, jer velik broj ljudi ima više računa i mora se opredijeliti. Vjerojatno je to razlog zašto banke zahtijevaju ličan dolazak u banku, iako se sve to može riješiti putem interneta”, ističe Kelemen. Posebno mu je sporno što se u digitalnom svijetu stvari i dalje moraju obavljati uživo.

“To su apsurdne situacije u kojima nas banke maltretiraju dolascima u poslovnice, iako sve možemo riješiti elektroničkim putem. Danas imamo e-Građane, digitalni potpis i funkcionišemo u digitalnom svijetu”, kaže Kelemen.