Connect with us

Društvo

TROŠKOVI RASTU A PLATE NE: Iz Saveza sindikata Srpske zahtjevaju povećanje prosječnih i minimalnih primanja

Savez sindikata traži povećanja minimalnih plata ali i plata kvalifikovanih radnika, istakao je predsjednik Sindikata Republike Srpske Goran Stanković u obraćanju medijima povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.

On je naveo da će u Sindikati insistirati na povećanju prosječne plate, kako bi porastao generalni životni standard radnika.

“Prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.556 maraka a nju prima samo svaki treći radnik. Imali smo najave da je cilj da prosječna plata do 2026. godine bude 2000 maraka, pozdravljamo to ali nam je cilj da većina radnika prima taj iznos”, istkao je Stanković.

Osim prosječne plate, iz Sindikata upozoravaju da je u Srpskoj trenutno najniži minimalac regionu i on za nekvalifilovane radnike iznosi 900 maraka.

“U razgovori sa socijalnim partnerima ćemo iznijeti ove zahtjeve, povećanje minimalca koji nije rastao dvije godine, te povećanje prosječne plate koju će primati većina radnika”, dodaje on.

Upozoravaju da je, za razliku od povećanja plata, ove godine nastavljen talas poskupljenja uz rast inflacije.

“Kilogram kupusa kod poljoprivrednika košta 20 feninga a u marketima je 1,6 maraka”, objasnio je poskupljenja na primjeru osnovnih životnih namirnica i takođe dodao primjere jabuka i brašna.

Zbog ovakvih primjera iz Sindikata poručuju da bi se mogao slijediti primjer Srbije koja je uvela ograničenja marži na određene proizvode, što je ograničilo rast inflacije.

“Samo u 2024. godini trgovački lanci su ostvarili neto dobit od 840 miliona maraka a cijene rastu”, objasnio je Stanković.

Uz rast cijena upozorio je i na računanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Srpskoj.

“Imamo najave o modelu računanja od strane institucija, a podsjećam da mi u Sindikatu vršimo računanje koje se bazira na troškovima za četvoročlanu radničku porodicu. Dok vidimo najave da oni planiraju da te troškove računaju za 2,7 ili 2,8 članova. Kako to, kako nekoga mogu prepoloviti”, upitao je on.

Komentarisao je i optužbe da je sindikalna potrošačka korpa prenapuhana, a naveo je primjer troškova prehrane.

“Prema našim izračunima porodica od 4 člana mjesečno za prehranu ima 1272 marke, kada to podijelite sa brojem dana i obroka po danu, jedan član porodice po obroku u prosjeku ima nešto preko 3 marke, je li to prenapuhano”, upitao je ponovo.

Istakao je i da se ne smije dozvoliti da ovakve stvari postanu standardna mjera tokom računanja korpe.

Rast troškova na primjeru odnosa cijena 2021. I 2025. godine objasnila je i Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja.

“Inflacija iznnosi preko 47 odsto kada je prehrana koja prednjači u poskupljenjima, a generalna inflacija je na nivou od 27 odsto”, poručila je ona.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno