Zvaničnici Srpske osudili podizanje optužnice protiv predsjednika RS Milorada Dodika I Miloša Lukića, v.d. direktora “Službenog glasnika RS”.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić rekao je za Radio-televiziju RS da je potvrđivanje optužnice protiv Dodika “atak na mir i Dejtonski sporazum, ali da će Srpska imati adekvatan, pravno definisan odgovor“.

Stevandić je ocijenio da je optužnica “namjerno potvrđena danas, pred pokušaj (visokog predstavnika u BiH) Kristijana Šmita da uđe u neku od institucija u Republici Srpskoj, što će se pokazati kao neuspješno“.

“To je zajednički desant, napad na institucije RS. Republika Srpska se ne boji optužnice, oni treba da se boje naših odgovora. Ovo je atak na mir, Dejtonski sporazum, pokušaj da se nelegalnim odlukama nelegalnog visokog predstavnika proizvedu zakonske posljedice“, naveo je je Stevandić.

Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan ocijenio je da potvrđivanje optužnice protiv Dodika “nema veze sa pravom i pravdom, već predstavlja direktnu negaciju naroda, države, suvereniteta i svih elemenata državnosti“.

“Njihova želja je razotkrivena u potpunosti bez imalo zadrške – uništiti Republiku Srpsku, njene institucije, oteti joj imovinu i dovesti je do nivoa da od nje ostanu samo ucrtane linije na geografskoj karti“, kazao je on, prenijela je RTRS.

Dodao je da je “pravosuđe ovom optužnicom potvrdilo da je marioneta u rukama dijela međunarodne zajednice, kojoj je cilj eliminisanje rukovodstva RS koje se oštro protivi i demokratskim sredstvima bori protiv tih zlih namjera – odlučno i čvrsto braneći promjenu Ustava, Dejtonskog ustava i ustavne pozicije RS sa svim instrumentima njenog predstavljanja“.

Karan je naglasio da je do ove situacije doveo “niko drugi do njemački državljanin Kristijan Šmit, lažni visoki predstavnik, koji je uzurpirao tu poziciju i ovlaštenja visokog predstavnika i to samim dolaskom u BiH, a da, pritom, nije ispunio osnovni uslov – nema rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o njegovom imenovanju”.

“O kakvom je apsurdu i licemjerstvu riječ govori i to da državljanima BiH o pravu i pravdi priča njemački državljanin, koji bez ikakvog pravnog osnova boravi u njihovoj zemlji kršeći Zakon o strancima, a zatim i ustavni poredak i odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma“, rekao je Karan.

Ministar policije RS je dodao da je Šmit “jedno veliko niko i ništa u BiH“, te “stranac koji je davno trebalo da bude protjeran iz zemlje“.

Predsjednik Socijalističke partije (SP) Petar Đokić izjavio je danas da je više nego očigledno da se udarom na instituciju predsjednika pokušava urušiti Republika Srpska ali da srpski narod neće zaplašiti da se bori za odbranu njene slobode.

Đokić smatra da je potvrđivanje optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Miloša Lukića još jedan u nizu napada na Srpsku i njene institucije, saopšteno je iz SP-a.

“Vidljivo je i da među članicama Savjeta za implementaciju mira /PIK/, izuzevši Rusiju, postoje otuđeni centri moći koji koriste Sud BiH kao sredstvo u obračunu sa Republikom Srpskom, koji svojim djelovanjem pokušavaju da je oslabe i tako podrivaju teško stečenu stabilnost u BiH”, rekao je Đokić.

Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović izjavio je da je predsjednik Republike Milorad Dodik, protiv koga je danas potvrđena optužnica Tužilaštva BiH, postupao u skladu sa Ustavom Srpske, odnosno da je vršio svoju Ustavom propisanu dužnost i obavezu.

Bukejlović je istakao da predsjednika Republike Srpske Ustav kao najviši pravni akt Republike obavezuje da proglašava zakone koje narodni poslanici, kao neposredno izabrani predstavnici naroda, izglasaju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koja je najviše zakonodavno tijelo Srpske.

Prema njegovim riječima, potvrđivanje optužnice od Suda BiH predstavlja formalizam s obzirom na to da je to samo jedna od faza u krivičnom postupku, a praksa je pokazala da u najvećem broju slučajeva sud potvrdi optužnicu, a ako je vrati tužilaštvu na uređenje onda to bude iz formalnih razloga, kao što je bilo i u ovom slučaju.

“Tek nakon potvrđivanja optužnice, i odlučivanja o prethodnim prigovorima o kojima će odlučivati takođe sudija za prethodno saslušanje, počinje faza krivičnog postupka koja je od suštinskog značaja za čitav postupak, imajući u vidu da se tek na glavnom pretresu razmatra postojanje krivične odgovornosti, prije svega postojanje krivičnog djela u konkretnom slučaju, uzimajući u obzirom naročito način na koje je predmetno djelo uneseno, odnosno nije uneseno u krivično zakonodavstvo BiH, zatim osnovanost i zakonitost subjektivnih i materijalnih dokaza, o pitanju postojanja imuniteta kod postupanja predsjednika Srpske, te o drugim procesno pravnim i materijalno pravnim pitanjima značajnim za odlučivanje u krivičnom postupku”, naveo je Bukejlović.

On je rekao da iskreno vjeruje da će postupajući članovi vijeća Suda BiH postupati u skladu sa osnovnim principima koji važe za pravosudne institucije, prije svega u skladu sa načelom nezavisnosti, te da će objektivno i nepristrasno donijeti pravednu i na zakonu zasnovanu odluku, te utvrditi da je predsjednik Srpske postupao ispravno, odnosno isključivo onako kako mu Ustav Republike Srpske nalaže.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je danas optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika RS” Miloša Lukića.

Tužilaštvo BiH je optužnicu podiglo prije mjesec i njome se Dodik i Lukić terete za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju.

Optužnica je uslijedila nakon što je Narodna skupština RS 27. juna usvojila dva sporna zakona, zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neobjavljivanju odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS.

Dodik je kao predsjednik RS potpisao ukaze o proglašenju ova dva zakona, a Lukić ih je objavio u Službenom glasniku RS.

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je 1. jula donio odluku kojom je oba zakona poništio.

Prema izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik, Dodik i Lukić mogu biti kažnjeni od šest mjeseci do pet godina zatvora, uz zabranu obavljanja dužnosti i smjenu sa funkcija.