Connect with us

Svijet

POPLAVE U LIBIJI BIBLIJSKIH RAZMJERA: Kvartovi sa hiljadama ljudi završili u moru

Više od 5.300 tijela pronađeno je u libijskom gradu Derna, a očekuje se da će se broj poginulih u poplavama značajno povećati, možda čak i udvostručiti, izjavio je Hičem Abu Čkiuat, ministar civilnog vazduhoplovstva u administraciji koja vodi istočnu Libiju.

“More neprestano izbacuje desetine tijela”, rekao je Čkiuat za Reuters, navodeći da će obnova Derne koštati milijarde dolara.

Pretpostavlja se da je više od 10.000 ljudi nestalo nakon što su obilne kiše na istoku Libije dovele do urušavanja dvije brane, zbog čega je još vode stiglo u već poplavljena područja.

Spasioci i dalje tragaju za tijelima poginulih u poplavama, rekao je Tarek al-Haraz, portparol istočne libijske vlade.

Al-Haraz je rekao da su čitavi kvartovi, odnosno da je četvrtina grada uništena ili odnesena u more zajedno sa hiljadama ljudi.

“Cijele porodice su nestale zbog smrtonosne oluje. Mnogi leševi nisu mogli da budu identifikovani i nisu bili sahranjeni”, rekao je Al-Haraz.

Margareta Haris, portparolka Svjetske zdravstvene organizacije, kazala je da su poplave koje su pogodile Libiju epskih razmjera.

“Ovo je katastrofa u svakom smislu te riječi, ogromna tragedija. Nema mjesta za bilo kakvu međunarodnu pomoć – one koje smo izgubili ne možemo da vratimo”, rekao je jedan stanovnik Derne.

Spasioci u Libiji suočavaju se sa logističkim i političkim preprekama u pokušaju da dođu do pogođenih područja. Brojni putevi su uništeni, a morski koridor je još zatvoren.

Međunarodna Organizacija za migracije (IOM) u Libiji saopštila je juče da je najmanje 30.000 osoba raseljeno u Derni, gradu koji je najviše pogođen olujom “Daniel”.

IOM je naveo da je poznato da je 6.085 osoba raseljeno u drugim područjima pogođenim olujom, uključujući Bengazi.

Derna je najteže pogođena poplavama nakon snažne oluje na istoku Libije. Za vrijeme oluje urušile su se dvije brane.

Satelitske fotografije Derne prije i nakon poplava pokazuju štetu i ogromne razmjere poplava koje su pogodile taj istočni lučki grad, tako da je relativno uzak plovni put kroz centar grada sada nekoliko puta širi, a da su sve zgrade koje su se nalazile duž puta srušene, prenio je Reuters.

Fotografije takođe pokazuju da je ogromna šteta pričinjena i u drugim dijelovima grada gdje su srušene zgrade u poplavama.

U Derni se čak 6.000 ljudi i dalje vodi kao nestalo, rekao je Osman Abduldžalil, ministar zdravlja u istočnoj libijskoj Vladi, za libijsku televiziju Almasar.

On je kada je obišao grad situaciju nazvao katastrofalnom. Vjeruje se da je voda odnijela čitave kvartove u gradu, navele su vlasti.

Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, uputio je saučešće libijskim vlastima i porodicama poginulih, objavio je BBC.

Gutereš je rekao da UN rade sa vlastima na procjeni potreba i podršci u naporima za pružanje pomoći.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je više od 1,8 miliona ljudi pogođeno poplavama u Libiji.

Uragan “Daniel” pogodio je istočni dio Libije tokom vikenda i ostavio hiljade ljudi zarobljene u poplavljenim kućama, rekao je šef delegacije Međunarodnog crvenog krsta u Libiji Tamer Ramadan.

Oštećene su bolnice, a pojedine i potpuno uništene. Svuda nedostaju zalihe – od vode, hrane, do medicinske opreme.

Libijska Vlada objavila je trodnevnu žalost u svim pogođenim gradovima, nazivajući ih “oblastima katastrofe”.

Pripadnici Hitne pomoći, ekipe Vlade i stanovnici danonoćno tragaju za preživjelima.

Libija, zemlja bogata gasom i naftom, nalazi se u političkom haosu otkako je Muamer Gadafi zbačen i ubijen 2011. godine. Dvije vlade pretenduju na vlast. Jedna je na istoku, a druga ima sjedište u Tripoliju na zapadu zemlje.

Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Iran, Italija, Katar, Turska i Egipat su među zemljama koje su poslale ili su spremne da pošalju pomoć.

Related Topics:

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP RUKU POD RUKU SA MAKRONOM: Spreman uvesti strože sankcije Rusiji i obećao vojnu pomoć Ukrajini

Donald Tramp potpisao zajedničku deklaraciju kojom se Ukrajini šalje oružje dugog dometa i uvode nove sankcije na rusku naftu.

Lideri skupine G7, predvođeni američkim predsjednikom Donaldom Trampom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, usvojili su na samitu u Evian-les-Bainsu zajedničku deklaraciju kojom obećavaju masovno povećanje vojne pomoći Ukrajini i žestok udar na rusku ekonomiju.

Ovaj samit donio je neočekivano i strateško približavanje stavova između Trampa i ostalih zapadnih lidera, što je francuski predsjednik Makron opisao kao “trenutak strateškog buđenja” za cijeli zapadni svijet.

Zanimljivo je da se u zvaničnoj deklaraciji Donald Tramp direktno pominje tri puta. Lideri G7 su naglasili da je upravo Trampovo nedavno postizanje istorijskog sporazuma sa Iranom i ponovno otvaranje ključnog Hormuškog moreuza stvorilo idealne geopolitičke uslove za novi ekonomski pritisak na Moskvu.

Zahvaljujući stabilizaciji odnosa sa Teheranom, Zapad sada može uvesti znatno strožije sankcije na ruski naftni i gasni sektor bez straha od kolapsa na globalnom tržištu energenata. U tom kontekstu, Tramp je signalizirao da je Vašington spreman ponovo aktivirati sankcije na rusku naftu, koje su privremeno bile suspendovane. Kao alternativa ruskoj energiji, u dokumentu se ozbiljno računa na velike kapacitete Kanade u narednim godinama.

Zeleno svjetlo za rakete dugog dometa

Kada je riječ o direktnoj vojnoj pomoći Kijevu, G7 je poslao najsnažniju poruku do sada:

  • Odobrena je hitna isporuka naprednih sistema protivvazdušne odbrane i presretača.
  • Ukrajini se obezbjeđuju vojni kapaciteti dugog dometa.
  • Razmatra se proširenje licenci kako bi Ukrajina mogla drastično povećati sopstvenu proizvodnju naoružanja.

“Mi, lideri G7, stojimo ujedinjeni u našoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u odbrani njene slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, navodi se u zajedničkom tekstu deklaracije.

Nastavi čitati

Svijet

TAJNOVITOST U AMERICI: Šta zaista sadrži sporazum s Iranom?

Američki pregovarači rade na brzom objavljivanju teksta sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ali istovremeno umanjuju značaj njegovog sadržaja, tvrdeći da dokument ne odražava najvažnije elemente dogovora između dvije strane.

Prema navodima američkih zvaničnika koje prenosi CNN, memorandum o razumijevanju (MOU) namjerno je formulisan široko i neprecizno kako bi omogućio nastavak tehničkih pregovora koji bi trebalo da počnu nakon formalnog potpisivanja sporazuma u Švajcarskoj.

Jedan od zvaničnika opisao je dokument kao „politički dokument“, navodeći da „ljudi ne bi trebalo da pridaju preveliki značaj jeziku memoranduma“.

„Važnija od samog dokumenta su međusobna razumijevanja koja imamo“, rekao je zvaničnik, dodajući da je cilj bio stvaranje okvira za pregovore o sankcijama, nuklearnom programu i odmrzavanju iranske imovine.

Prema istim izvorima, Vašington vjeruje da je Teheran kroz nezvanične kanale pristao na ustupke koji nisu izričito navedeni u tekstu sporazuma, uključujući američko učešće u uništavanju zaliha visoko obogaćenog uranijuma uz koordinaciju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

Šta piše u sporazumu?

Osoba upoznata sa sadržajem dokumenta rekla je za CNN da sporazum ne sadrži detaljne odredbe o iranskim zalihama obogaćenog uranijuma. Umjesto toga, navodi se da Iran „ponavlja da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje“, što je formulacija slična obavezama koje je Teheran preuzeo i u nuklearnom sporazumu iz 2015. godine.

S druge strane, sporazum detaljnije opisuje potencijalne ekonomske koristi za Iran ukoliko ispuni preuzete obaveze. Među njima je mogućnost pristupa razvojnom fondu vrijednom 300 milijardi dolara, za koji američki zvaničnici tvrde da neće biti finansiran sredstvima SAD.

Tekst takođe predviđa da Iran po potpisivanju memoranduma može nastaviti izvoz nafte i petrohemijskih proizvoda, dok bi SAD izdavale izuzeća od sankcija koja bi omogućila finansijsku korist od te prodaje.

Kada je riječ o odmrzavanju iranske imovine, memorandum navodno predviđa da će sredstva postati „u potpunosti dostupna“ nakon napretka u narednim rundama pregovora, bez preciziranja rokova.

Zašto sporazum izaziva kritike?

Tajnovitost oko sadržaja memoranduma izazvala je kritike i među pojedinim saveznicima predsjednika Donalda Trumpa (Tramp).

Republikanski kongresmeni i drugi konzervativni političari traže objavljivanje kompletnog teksta, izražavajući zabrinutost da je administracija ponudila prevelike ustupke Iranu kako bi okončala sukob koji je izazvao rast cijena energenata i političke pritiske u SAD, ističe The Guardian.

Potpredsjednik JD Vance (Džej Di Vens) izjavio je da Vašington želi da objavi sporazum, ali da posrednici iz Katara i Pakistana traže da se proces objavljivanja odvija postepeno iz diplomatskih razloga.

Prema američkim zvaničnicima, Iran je zatražio da se sa objavljivanjem sačeka do petka, kada je planirano formalno potpisivanje sporazuma u Švajcarskoj.

Šta slijedi?

Prema ranijim saopštenjima američke administracije, memorandum predstavlja okvir za 60-dnevni period tehničkih pregovora tokom kojeg bi se razrađivali detalji o nuklearnom programu, sankcijama i budućem statusu plovidbe kroz Ormuski moreuz, prenosi ABC News.

Američki zvaničnici navode da će taj period poslužiti kao test spremnosti Irana da ispuni preuzete obaveze, uključujući ograničenja nuklearnog programa i saradnju sa međunarodnim inspektorima.

Predsjednik Trump izjavio je u Francuskoj, gdje učestvuje na samitu G7, da očekuje da će naredna faza pregovora biti lakša od dosadašnjih razgovora i da čeka „formalni trenutak“ za objavljivanje sporazuma.

Nastavi čitati

Aktuelno