Connect with us

Svijet

POPLAVE U LIBIJI BIBLIJSKIH RAZMJERA: Kvartovi sa hiljadama ljudi završili u moru

Više od 5.300 tijela pronađeno je u libijskom gradu Derna, a očekuje se da će se broj poginulih u poplavama značajno povećati, možda čak i udvostručiti, izjavio je Hičem Abu Čkiuat, ministar civilnog vazduhoplovstva u administraciji koja vodi istočnu Libiju.

“More neprestano izbacuje desetine tijela”, rekao je Čkiuat za Reuters, navodeći da će obnova Derne koštati milijarde dolara.

Pretpostavlja se da je više od 10.000 ljudi nestalo nakon što su obilne kiše na istoku Libije dovele do urušavanja dvije brane, zbog čega je još vode stiglo u već poplavljena područja.

Spasioci i dalje tragaju za tijelima poginulih u poplavama, rekao je Tarek al-Haraz, portparol istočne libijske vlade.

Al-Haraz je rekao da su čitavi kvartovi, odnosno da je četvrtina grada uništena ili odnesena u more zajedno sa hiljadama ljudi.

“Cijele porodice su nestale zbog smrtonosne oluje. Mnogi leševi nisu mogli da budu identifikovani i nisu bili sahranjeni”, rekao je Al-Haraz.

Margareta Haris, portparolka Svjetske zdravstvene organizacije, kazala je da su poplave koje su pogodile Libiju epskih razmjera.

“Ovo je katastrofa u svakom smislu te riječi, ogromna tragedija. Nema mjesta za bilo kakvu međunarodnu pomoć – one koje smo izgubili ne možemo da vratimo”, rekao je jedan stanovnik Derne.

Spasioci u Libiji suočavaju se sa logističkim i političkim preprekama u pokušaju da dođu do pogođenih područja. Brojni putevi su uništeni, a morski koridor je još zatvoren.

Međunarodna Organizacija za migracije (IOM) u Libiji saopštila je juče da je najmanje 30.000 osoba raseljeno u Derni, gradu koji je najviše pogođen olujom “Daniel”.

IOM je naveo da je poznato da je 6.085 osoba raseljeno u drugim područjima pogođenim olujom, uključujući Bengazi.

Derna je najteže pogođena poplavama nakon snažne oluje na istoku Libije. Za vrijeme oluje urušile su se dvije brane.

Satelitske fotografije Derne prije i nakon poplava pokazuju štetu i ogromne razmjere poplava koje su pogodile taj istočni lučki grad, tako da je relativno uzak plovni put kroz centar grada sada nekoliko puta širi, a da su sve zgrade koje su se nalazile duž puta srušene, prenio je Reuters.

Fotografije takođe pokazuju da je ogromna šteta pričinjena i u drugim dijelovima grada gdje su srušene zgrade u poplavama.

U Derni se čak 6.000 ljudi i dalje vodi kao nestalo, rekao je Osman Abduldžalil, ministar zdravlja u istočnoj libijskoj Vladi, za libijsku televiziju Almasar.

On je kada je obišao grad situaciju nazvao katastrofalnom. Vjeruje se da je voda odnijela čitave kvartove u gradu, navele su vlasti.

Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, uputio je saučešće libijskim vlastima i porodicama poginulih, objavio je BBC.

Gutereš je rekao da UN rade sa vlastima na procjeni potreba i podršci u naporima za pružanje pomoći.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je više od 1,8 miliona ljudi pogođeno poplavama u Libiji.

Uragan “Daniel” pogodio je istočni dio Libije tokom vikenda i ostavio hiljade ljudi zarobljene u poplavljenim kućama, rekao je šef delegacije Međunarodnog crvenog krsta u Libiji Tamer Ramadan.

Oštećene su bolnice, a pojedine i potpuno uništene. Svuda nedostaju zalihe – od vode, hrane, do medicinske opreme.

Libijska Vlada objavila je trodnevnu žalost u svim pogođenim gradovima, nazivajući ih “oblastima katastrofe”.

Pripadnici Hitne pomoći, ekipe Vlade i stanovnici danonoćno tragaju za preživjelima.

Libija, zemlja bogata gasom i naftom, nalazi se u političkom haosu otkako je Muamer Gadafi zbačen i ubijen 2011. godine. Dvije vlade pretenduju na vlast. Jedna je na istoku, a druga ima sjedište u Tripoliju na zapadu zemlje.

Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Iran, Italija, Katar, Turska i Egipat su među zemljama koje su poslale ili su spremne da pošalju pomoć.

Related Topics:

Svijet

IZBORI U SAD: Šta bi pobjeda demokrata značila za Trampa?

U SAD se u utorak održavaju važni izbori za američki Predstavnički dom i trećinu Senata, a njihov rezultat mogao bi imati posljedice ne samo za tu zemlju već i za cijeli svijet.

Prema procjenama većine analitičara, republikanci bi mogli izgubiti većinu u Predstavničkom domu, odnosno demokrate bi mogle preuzeti kontrolu nad tim domom Kongresa, dok je sudbina Senata i dalje neizvjesna, mada su neka od najnovijih istraživanja povećala izglede demokrata da osvoje većinu i u ovom domu.To bi bio veliki politički udarac za Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i njegov MAGA pokret, ali stručnjaci takođe upozoravaju da to ne bi automatski značilo političku prevlast demokrata.

Naime, unutar Demokratske stranke traje dubok sukob između centrista i lijevo orijentisanih socijaldemokrata, koji imaju značajno različite vizije budućnosti Amerike.Taj sukob trenutno je stavljen u drugi plan jer obje struje imaju Trampa kao zajedničkog političkog protivnika, ali ostaje pitanje kako će se odnosi unutar stranke razvijati nakon eventualne demokratske pobjede na ovim izborima.

Visoki troškovi života kao problem za stranke na vlasti

Visoki životni troškovi i inflacija veliki su teret ne samo za Trampa i republikance u Americi već i za vladajuće stranke širom svijeta. U Evropi u čitavom nizu država traju veliki protesti zbog visokih cijena, a već nekoliko godina stranke na vlasti suočavaju se sa značajnim nezadovoljstvom građana.

Međutim, za razliku od većine evropskih zemalja, gdje su visoke cijene u značajnoj mjeri posljedica skupih energenata i drugih ekonomskih poremećaja uvezenih iz inostranstva, u Americi se može argumentovati da je dio problema posljedica odluka same administracije.

Brojni analitičari i ekonomski stručnjaci ukazuju na to da su rat u Iranu i carine koje je uveo Tramp doprinijeli rastu inflatornih pritisaka u Americi.

Šta bi demokrate uradile s većinom u Kongresu?

U slučaju da demokrate osvoje oba doma američkog Kongresa, pružila bi im se jedinstvena prilika ne samo da pokrenu istrage o velikim korupcionaškim aferama i navodnim zloupotrebama kroz formiranje istražnih odbora i organizovanje saslušanja u Kongresu već i da taj proces iskoriste kao podlogu za definisanje vlastite politike, koja bi im poslužila kao platforma za naredne predsjedničke izbore.

Međutim, ako bi američka istorija poslužila kao osnova za predviđanja, onda bi se moglo reći da ne treba nužno očekivati sistemske promjene, jer političke elite obje stranke često nastavljaju koristiti privilegije i ovlašćenja koja su uspostavile administracije koje su zamijenile.

Na primjer, politolozi i sociolozi ukazuju na to da se Kongres već nekoliko predsjedničkih ciklusa postepeno razvlašćuje, odnosno da predsjednik preuzima sve više izvršne moći.

Iako stranka u opoziciji redovno kritikuje aktuelnu administraciju zbog prevelike koncentracije predsjedničkih ovlašćenja, nakon preuzimanja vlasti često i sama nastavlja sličnu praksu.

Zašto promjena većine ne mora značiti i promjenu sistema?

Osim toga, predstavnici obje stranke kritikuju korupciju i preveliku ulogu novca u političkim kampanjama, ali kroz svaki izborni ciklus i sami koriste slične prakse, dok se malo toga čini da se takav sistem promijeni iz korijena.

Sličan primjer predstavlja i politika prekrajanja izbornih distrikta, poznata kao džerimandering, kojom političke stranke nastoje povećati šanse svojih kandidata da budu izabrani.

Sve u svemu, čak i u slučaju velikog izbornog preokreta i poraza Trampa i njegovog MAGA pokreta, nema garancije da će to značiti i korjenitu promjenu američkog političkog sistema.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA ODLUČILA: Ovu zabranu uvodi do februara 2027. godine

Vlada Ruske Federacije saopštila je da je produžila zabranu proizvođačima dizel goriva izvoz do kraja januara 2027. godine.

„Potpisan je dekret kojim se produžava zabrana izvoza dizel goriva i brodskog goriva, kao i gasnih ulja iz Rusije od strane direktnih proizvođača, do 31. januara 2027. godine, zaključno sa tim danima“, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je cilj ove odluke održavanje stabilnosti domaćeg tržišta goriva.

Zamenik premijera Aleksandar Novak rekao je da Vlada radi na tome da se pojedinačni dobavljači koji isporučuju gorivo na svetsko tržište izuzmu od zabrane u novembru.

Početkom oktobra, Vlada je delimično ukinula zabranu izvoza nakon sporazuma ruskog i američkog predsednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, o isporuci ruskog dizela na svetsko tržište.

Očekuje se da će prvi tankeri stići pre srednjoročnih izbora u SAD 3. novembra.

Novak je procenio da će isporuke ruskog dizela svetskim tržištima dostići 2,15 miliona tona u novembru, u odnosu na 510.000 tona u oktobru.

Nastavi čitati

Svijet

FBI optužio Sjevernu Koreju za rekordnu krađu: MILIJARDE NESTALE ZA 20 MINUTA

Sjeverna Koreja stoji iza jednog od najvećih hakerskih napada u istoriji kriptovaluta, tokom kojeg je sa berze Bajnens ukradeno čak 6,36 milijardi dolara, saopštio je američki Federalni istražni biro (FBI).

Prema navodima američkih istražilaca, hakeri povezani sa Pjongjangom već su počeli da peru ukradeni novac pretvarajući ga u druge kriptovalute.

Napad je izveden za svega 20 minuta, a milijarde dolara prebačene su na deset različitih blokčejn mreža.

Kako planiraju da nadoknade ukradene milijarde?
Iz Bajnensa tvrde da su uspjeli da nadoknade 90 odsto ukradenog iznosa, dok FBI upozorava da bi mogle uslijediti nove faze pranja digitalne imovine.

Kako je naveo FBI, akteri povezani sa Sjevernom Korejom primijećeni su tokom pranja ukradenih sredstava, tako što su ih konvertovali u kriptovalutu ethereum.

Američka agencija očekuje da će uslijediti dodatne faze pranja ukradene digitalne imovine.

Kriptovalutna berza Bajnens saopštila je u subotu da je uspjela da nadoknadi 90 odsto iznosa ukradenog tokom hakerskog napada, u kojem je sa njene platforme nestalo rekordnih 6,36 milijardi dolara.

“Preostalih 10 odsto odnosi se na tokene sa manjom likvidnošću, što znači da će možda biti potrebno više vremena da se obezbijede potrebne količine”, navodi se u saopštenju kompanije.

Bajnens je saopštio da je interno izdvojio oko 6,34 milijarde dolara sopstvenih sredstava kako bi pokrio nastale gubitke, prenio je Rojters.

“Načeta” rezerva
Kompanija je navela da je nadoknada sredstava uključivala i djelimično korišćenje njenog fonda Secure Asset Fund for Users (SAFU), vrijednog milijardu dolara, koji predstavlja rezervu u bitkoinima namijenjenu zaštiti korisnika u slučaju bezbjednosnih incidenata.

Hakeri povezani sa Sjevernom Korejom ukrali su oko 6,36 milijardi dolara sa novčanika kriptovalutne berze Bajnens, u sajber napadu koji se smatra najvećom krađom kriptovaluta do sada, objavila je kompanija za analizu blokčejn transakcija TRM Labs.

Prema analizi TRM Labsa, napad se dogodio u četvrtak, kada su napadači za oko 20 minuta prebacili sredstva sa novčanika Bajnensa na deset različitih blokčejn mreža.

Nastavi čitati

Aktuelno