Ruski spasioci evakuisali su sa planine Elbrus tijela preostalo troje državljana Bosne i Hercegovine koji su poginuli tokom uspona, čime je okončana akcija izvlačenja svih pet stradalih planinara iz Zenice.

Kako je saopštila Glavna uprava Ministarstva za vanredne situacije (MČS) Rusije za Kabardino-Balkariju, spasioci su sa padina Elbrusa evakuisali tijela troje stranih alpinista i tijelo ruskog planinara koji je stradao u odvojenoj nesreći, te ih predali istražno-operativnoj grupil prenosi RIA Novosti.

Prethodno su sa planine već bila spuštena tijela dvoje članova bh. ekspedicije, dok je potraga za preostalo troje bila privremeno obustavljena zbog izuzetno loših vremenskih uslova.

Vrijeme usporilo akciju spasavanja

Ranije tokom dana ruska agencija TASS objavila je da su tijela preostalo troje planinara pronađena i spremna za spuštanje.

Vođa visokogorskog spasilačkog tima Elbrus Abdulah Gulijev rekao je da je lokacija tijela bila poznata, ali da je njihovo izvlačenje bilo moguće tek nakon poboljšanja vremenskih uslova.

Petoro planinara iz Zenice izgubilo je život

Podsjećamo, petoro planinara iz Zenice poginulo je u subotu, 25. jula, tokom uspona na planinu Elbrus u Rusiji.

Živote su izgubili Meliha Čaušević, Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam.

Dvoje stradalih bili su članovi Gorske službe spasavanja Zenica, dok je troje bilo članovi Planinarskog društva „Vedro“.

Nesreću su preživjeli Haris Adilović i Kemal Vidimlić.

Prema navodima ruskih medija, planinari su ostali zarobljeni na nadmorskoj visini od oko 5.100 metara, nakon naglog pogoršanja vremenskih prilika.

Zbog tragedije ruske vlasti pokrenule su krivični postupak radi utvrđivanja svih okolnosti nesreće.

Nezavisne

SAD su privremeno obustavile vazdušne udare na Iran nakon što je vojni vrh upozorio Trampa na smanjene zalihe municije i rizik od eskalacije. Bijela kuća sada daje šansu diplomatiji.

Zabrinutost zbog zaliha municije bila je samo jedna od više tačaka koje su iznesene Trampu na tom sastanku. Još nije poznato da li su upravo ta upozorenja bila odlučujući razlog za privremenu obustavu ili će se napadi uskoro nastaviti.

Sjedinjene Američke Države u petak su, nakon gotovo dve nedelje uzastopnih noćnih vazdušnih udara, privremeno prekinule bombardovanje iranskih ciljeva. Operacije su “na čekanju”, potvrdio je u subotu izvor iz američkog Ministarstva odbrane, izvještava CNN. Ključni razlog za pauzu, prema izvorima upoznatim sa dešavanjima, leži u sastanku koji je u petak održan u Bijeloj kući. Na njemu su potpredsjednik Džuls Dejvid Vens (JD Vance) i načelnik Združenog štaba general Dan Kejn (Dan Caine) direktno iznijeli zabrinutost zbog moguće eskalacije rata sa Iranom. Kejn je posebno upozorio na stanje američkih zaliha municije i šire negativne posljedice koje bi dalji napadi mogli izazvati. Prema riječima jednog od izvora, general je rekao predsjedniku Donaldu Trampu i vojnom vrhu da vojska može uspješno izvesti raspoložive vojne opcije, ali je odmah zatim upozorio na moguće implikacije takvog koraka.

Zabrinutost zbog zaliha municije bila je samo jedna od više tačaka koje su iznesene Trampu na tom sastanku. Još nije poznato da li su upravo ta upozorenja bila odlučujući razlog za privremenu obustavu ili će se napadi uskoro nastaviti. Portparol Bijele kuće Stiven Čung (Steven Cheung) u službenoj izjavi je naglasio da Tramp i dalje daje prednost diplomatskom rješenju, ali zadržava sve opcije ako Iran nastavi sa “terorističkim aktivnostima” u Ormuskom prolazu ili protiv američkih saveznika. “U kombinaciji sa uspješnim sankcijama koje su oštetile iransku privredu i 13 uzastopnih dana udara na vojne ciljeve kao odgovor na njihovu ponovljenu agresiju, bilo bi mudro da Iran radi na pregovaračkom sporazumu. Inače, znaju šta sledi”, poručio je Čung.

CNN je zatražio komentar i od kancelarije potpredsjednika Vensa, ali do objave teksta odgovor nije stigao. Situacija dolazi u trenutku kada su ključne američke zalihe naoružanja i dalje značajno smanjene. CNN je već ranije izveštavao da bi nastavak udara na Iran dodatno opteretio te zalihe. I prije početka rata general Kejn i drugi vojni čelnici upozoravali su Trampa da dugotrajna vojna kampanja može ozbiljno ugroziti američke zalihe oružja. Nakon sastanka sa članovima Kabineta i najbližim savjetnicima, Tramp je novinarima rekao da su američki pregovarači aktivno u kontaktu sa Iranom. Dodao je, međutim, da postoji mogućnost nastavka bombardovanja ili čak “jače doze” udara. Tvrdio je da Iran u pregovorima djeluje “sve ozbiljnije”.

Izvori bliski administraciji kažu da je Tramp još u petak poslije podne razmatrao kako bi eventualna eskalacija izgledala. Zemlje Persijskog zaliva u nedavnim razgovorima sa američkim zvaničnicima pozivale su na uzdržanost, iako priznaju da SAD imaju jedinstvene vojne sposobnosti za pojačavanje pritiska. Čak i nakon što je Tramp tokom nedelje najavljivao mogućnost velikog napada, privatno je uputio svoje pregovarače da nastave da razgovaraju, što pokazuje da balansira između ograničenih vojnih opcija i želje da izbjegne uvođenje američkih kopnenih snaga.

Više izvora navodi da malo ko u Trampovom užem krugu ili unutar Pentagona vjeruje da bi dalja eskalacija donela rezultate koje on traži. Portparol Pentagona Šon Parnel (Sean Parnell) u izjavi za CNN poručio je da je američka vojska „najmoćnija na svijetu i ima sve što joj treba da izvrši zadatke u vrijeme i na mjestu koje odredi predsednik”. Naglasio je da su uspješno sprovedene višestruke operacije u različitim komandama, uz zadržavanje dubokih zaliha sposobnosti za zaštitu američkog naroda i interesa.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je smijenio ministra odbrane Mihaila Fedorova i načelnika Oružanih snaga Oleksandra Sirskog zbog narušenih međusobnih odnosa, ocijenivši da je takav potez bio neophodan “za dobrobit nacije”.

Bivši ministar odbrane Mihailo Fedorov u Ukrajini se smatra zaslužnim za ukrajinske vojne uspjehe i primjenu novih vojnih tehnologija i podršku unapređenju proizvodnje dronova dugog i srednjeg dometa koji pogađaju linije snabdjevanja i rafinerije nafte duboko unutar teritorije Rusije i na Krimu, navodi Skaj njuz.

Fokusiran na odnose sa SAD
Zelenski je u intervjuu za Skaj nju rekao i da je potpuno fokusiran na odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, predsjednikom Donaldom Trampom i drugim savezničkim vladama, kako bi ih podstakao da nastave da isporučuju novac i oružje za odbranu Ukrajine i da nastave sa sprovođenjem sankcija Rusiji, prenosi Tanjug.

“Protivvazdušna odbrana ostaje naš prioritet jer Rusija pojačava upotrebu balističkih raketa za ciljanje većih gradova. Samo prošle nedjelje smo bili svjedoci da je u jednom satu 40 takvih raketa ispaljeno na Kijev. Nemamo dovoljno raketa za odbranu, to je problem”, istakao je Zelenski.

“Putin se sprema da mobiliše stotine hiljada vojnika”
Predsjednik Ukrajine vjeruje, kako kaže, da se ruski predsjednik Vladimir Putin sprema da mobiliše stotine hiljada vojnika i da ih pošalje na front, ocijenivši da bi to predstavljalo značajnu opasnost za Ukrajinu.

Još jednom je podvukao svoje uvjerenje da će Putin prestati da se bori samo ako bude poražen.

“Ono što smo pokušali da uradimo jeste da i mi Rusima nametnemo ratni izazov, da osjete da je rat svuda. Zato smo započeli naše operacije udara projektilima srednjeg i dalekog domet vraćajući rat tamo odakle je došao – u Rusiju”, rekao je Zelenski.