Connect with us

Politika

KAKO JE KIKO UŠAO U PALATU PREDSJEDNIKA? Degradiranje institucija Srpske

Snimak izvjesnog Milomira Kike Klincova iz Banjaluke, koji je napravljen u kabinetu Predsjednika Republike Srpske, izazvao je lavinu negativnih reakcija, a ni dva dana od pojavljivanja videa u javnosti iz Palate Republike nema zvaničnog objašnjenja o ovom događaju.
Iako javnost pita kojim povodom je izvjesni Kiko boravio u Palati Republike i zbog čega mu je dopušteno da pravi rijaliti od te institucije, zvaničnog objašnjenja za sada nema.

Kiko se na snimku hvali poznanstvom sa predsjednikom Srpske, Miloradom Dodikom, i direktorom UKC RS, Vladom Đajićem, te poručuje da su oni “tim koji će izvesti ovaj narod na dobar put”, što je u javnosti izazvalo oštru raspravu o tome koju funkciju obavlja navedena osoba i da li je ovim videom degradirana institucija Predsjednika Srpske?

Da bruka bude veća, izvjesni Kiko je u Palatu Republike, što je vidljivo na videu, ušetao u trenerci, sportskoj majici i patikama i sve vrijeme ima tamne sunčane naočare na očima.

Institucije Srpske imaju propisana pravila oblačenja po kojima je, između ostalog, zabranjeno dolaziti u sportskoj odjeći, majicama na bretele, kratkim suknjama ili hlačama, sandalama i slično.


Pojedini novinari su vraćani sa ulaznih vrata pojedinih institucija Republike Srpske čak i zbog patika.

Kako je onda izvjesni Kiko ušao u najvišu instituciju Republike Srpske u sportskoj odjeći i ko mu dozvolio da snima video?

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da su brojna pitanja ostala otvorena nakon ovog skandaloznog videa.

Na pitanje da li je ovim degradirana institucija Predsjednika Srpske, Bubonjić ističe da se o ovom problemu može raspravljati iz više aspekata.
– Možemo postaviti pitanje da li iko više od ovih koji obavljaju funkcije može degradirati institucije Srpske, na način na koji ih obavljaju. Ako to zanemarimo i fokusiramo se samo na ovaj događaj, to je zaista nesvakidašnji incident. Zamislite da je Srpska država, kao što nije, da je normalna država, kao što nije, i da je uporedite sa nekom državom kao što je, na primjer Danska, Irska i slično – kaže Bubonjić.

Zamislite, dodaje on, da se u jednoj takvoj instituciji, kao što je Palata Republike, neka osoba, poput dotičnog Kike, snima i objavljuje video u kojem se obraća građanima u ime predsjednika.

– Šta bi se, recimo, desilo da u Bijelu kuću u Vašingtonu uđe neka osoba u trenerci, snimi se i kaže: „Ja sam u Bajdenovom timu, čuvaćemo Amerikance“. To bi bio skandal neviđenih razmjera – ističe Bubonjić za Srpskainfo.

On kaže da se postavlja pitanje kako je ova osoba uopšte ušla u Palatu Republike tako obučena, šta je u tom momentu radilo obezbeđenje i da li uopšte postoji neki protokol.

Kada se sve to sagleda, kako kaže Bubonjić, i neka prethodna dešavanja, javnost se treba sa razlogom upitati čije su to institucije.

Da li je to, kaže on, privatno vlasništvo ili vlasništvo Republike Srpske i ovog naroda.

Bubonjić pita da li postoji ikakav protokol u ovim institucijama ili je to privatno vlasništvo onih koji trenutno obavljaju određenu funkciju.

On ističe da vjerovatno ima onih kojima je ovaj video bio simpatičan, prije svega članovima SNSD i ljudima bliskih Dodiku, ali da je mnogo veći broj bio onih koji su bili razočarani ovakvim degradiranjem institucija Srpske.

– Ima i onih iz bliskog Dodikovog okruženja kojima smeta takvo ponašanje i koji smatraju da to šteti ugledu, ne samo njemu, već i instituciji koju predstavlja. Na primjer, njegova kćerka Gorica je objavila status na mreži X iz kojeg se može vidjeti da i njoj smeta taj video – navodi Bubonjić.


Kada nekoga prima predsjednik, kako ističe Bubonjić, trebao bi da postoji protokol.

– Pod broj 1, ne možete takvi ući u jednu tako ozbiljnu instituciju. Pod broj 2, kada završi sastanak protokol predsjednika ne ostavlja osobu, koja je gost, samu u tim prostorijama. Kada izađe štićena osoba, u ovom slučaju predsjednik Republike Srpske, nepojmljivo je da obezbjeđenje ili protokol ili bilo ko drugi dozvoli toj osobi da ostane u tim prostorijama i još da snima video – kaže Bubonjić.

On ističe da je to vjerovatno bio neki neformalni sastanak Dodika i te osobe, što opet otvara pitanje šta predsjednik Republike radi sa takvom osobom.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ ODGOVORIO DODIKU “PSS neće blokirati srpsko pitanje, utakmica je gotova”

Pokret Sigurna Srpska neće biti priča koja blokira srpsko pitanje, utakmica je završena, hajde da razgovaramo, odgovorio je ovo lider PSS-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, na pitanje o tome da li će prihvatiti poziv predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, na sastanak da zajedno izaberu srpske delegate za novi saziv Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Kako kaže, od razgovora, ne može biti problema.

“Od razgovora, ne može biti problema, mi možemo reći s tim se slažemo ili ne slažemo, mislimo ovako ili onako. Takođe, mi ćemo voditi jasnu srpsku politiku kada su u pitanju državne institucije. Mi nećemo biti priča koja blokira sprsko pitanje, bićemo jedan faktor koji donosi napredak i koji ne blokira na bilo kom nivou. Prema tome, zauzećemo naše politike po tom pitanju, nacionalnom pitanju. Važno nam je partnerstvo sa SDS-om i drugim političkim strankama. Plan je ukrupnjavanje političke scene, a ne da se razgrađujemo u hiljadu paramparčadi, utakmica je završena, hajde da se dogovaramo, mi ćemo biti konstruktivni partneri”, naglasio je Stanivuković.

Osvrnuo se i na rezultate na prethodnim Opštim izborima.

“Naši rezultati su malo povećani, učvrstili smo poziciju na drugom mjestu, imaćemo sjednicu Predsjedništva povodom toga, pa ćemo odlučiti o daljim koracima, rekao je Stanivuković.

Naglasio je važnost razgovora sa opozcijom.

“Nakon što kreiramo naše politike, na Predsjedništvu, razgovaraćemo sa SDS-om i drugim opozicionim poslanicima koji smatraju da se život u RS treba mijenjati”, poručio je Stanivuković.

Euronews

Nastavi čitati

Politika

PETROVIĆ NAJAVLJUJE TEŠKU 2027. GODINU: „Ako ne bude dovoljno novca, moraćemo mijenjati cijenu struje“

Elektroprivredu Republike Srpske naredne godine očekuju ozbiljni izazovi, od manjka električne energije i loše hidrologije do problema u RiTE Ugljevik, dok pitanje mogućeg poskupljenja struje ostaje otvoreno. Generalni direktor ERS Luka Petrović poručuje da će odluka zavisiti od bilansa proizvodnje, kupovine i prodaje električne energije.
Petrović je ocijenio da je „Elektroprivreda Republike Srpske“ jedan od najstabilnijih stubova privrede Republike Srpske i BiH, te istakao da građani Srpske i dalje plaćaju jednu od najnižih cijena električne energije u regionu.
Međutim, iza niskih cijena za domaćinstva kriju se sve veći problemi u proizvodnji i potreba da se električna energija kupuje na tržištu po znatno višim cijenama.
2027. godina biće teška, a poskupljenje struje nije isključeno
Petrović je otvoreno upozorio da će 2027. godina biti teška za ERS, posebno zbog posljedica nepovoljne hidrologije i nedostatka proizvodnje.
Prema njegovim riječima, cijene električne energije na evropskom tržištu posljednjih godina dostizale su čak 800 evra po megavat-času, dok su se tokom prethodne dvije decenije uglavnom kretale između 50 i 80 evra. Trenutno, kako je naveo, cijene idu do 300 evra.
ERS bi, tvrdi Petrović, ostvarila znatno veći prihod kada bi električnu energiju prodavala po cijenama koje imaju druge zemlje.
Da su cijene kao u Sloveniji, ERS bi, prema njegovoj računici, imala oko 500 miliona KM više, dok bi primjena cijena iz Srbije donijela oko 250 miliona KM dodatnih prihoda. Cijene kakve postoje u Federaciji BiH donijele bi oko 120 miliona KM više.
Petrović je, govoreći o mogućem poskupljenju, naglasio da odluku ne donosi direktor ERS.
„Ako ne može da pokrije, mijenjaćemo cijene. To nije hir, nego zbir podataka koji se desi sa kupovinom energije“, rekao je Petrović.
Dodao je da je posljednjih nekoliko godina ERS-u nedostajala velika količina električne energije zbog loše hidrologije.
Građani plaćaju jeftinu struju, ali ERS skupo kupuje ono što joj nedostaje
Petrović je naveo da čak 86 odsto građana Republike Srpske plaća račune za električnu energiju manje od 80 KM.
Upravo zbog niske cijene za domaćinstva, poslovanje ERS-a sve više zavisi od toga koliko energije može proizvesti iz vlastitih hidro i termoelektrana, ali i koliko mora kupiti na tržištu.
Prema Petrovićevim riječima, procedura eventualnog povećanja cijene je jasno definisana, a podaci o proizvodnji, kupovini i prodaji dostavljaju se Regulatornoj komisiji za energetiku.
O mogućem povećanju cijene, kako je rekao, „glavnu polugu“ ima Vlada Republike Srpske, koja može odlučiti da pokrije dio minusa nastalog zbog razlike između cijene po kojoj ERS kupuje i cijene po kojoj prodaje električnu energiju.
RiTE Ugljevik radi sve kraće, problem je i kako doći do uglja
Poseban problem predstavlja Rudnik i Termoelektrana Ugljevik, čiji je radni vijek pri kraju.
Petrović tvrdi da je Vlada Republike Srpske do sada mnogo uložila u stabilizaciju ovog sistema, ali da proizvodnju otežavaju problemi sa rudnikom i obezbjeđivanjem dovoljnih količina kvalitetnog uglja.
„Mi smo do danas podijelili devet plata uredno u Ugljeviku, a rudnik i termoelektrana je radila manje od tri mjeseca“, rekao je Petrović.
Zanimljivo je da, prema njegovim riječima, uglja ima, ali se do njega ne može dovoljno brzo doći zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
Za izmjene rudarskih projekata i eksproprijaciju, kako tvrdi, potrebne su procedure koje mogu trajati i godinu dana.
ERS računa na Bistricu i Dabar
Kao izlaz iz problema Petrović vidi u povećanju proizvodnih kapaciteta i kombinovanju hidro, solarne i energije vjetra.
U toku su aktivnosti na hidroelektranama Bistrica i Dabar, raspisan je tender za solarnu elektranu Trebinje 3, kao i za izgradnju vjetroparka Hrgud kod Berkovića.
Petrović očekuje da bi jedna od hidroelektrana na Bistrici mogla biti puštena u rad u drugoj polovini 2027. godine, dok se izlazak hidroelektrane Dabar na mrežu očekuje tokom 2028.
„Kombinacijom solarne energije, vjetra i vode možemo doći u situaciju da tokom određenih dana u godini energiju ne kupujemo, već prodajemo“, rekao je Petrović.
Ipak, za realizaciju ovih projekata biće potrebno još nekoliko godina.
Do tada, ERS ostaje između dvije suprotstavljene potrebe – da građanima zadrži nisku cijenu struje i da istovremeno pronađe način da pokrije sve veće troškove proizvodnje i kupovine električne energije.

Nastavi čitati

Politika

ZA GRAĐANE BORBA ZA OPSTANAK, ZA POLITIČARE LUKSUZ: Novi mandat donosi i do 8.500 KM mjesečno i brojne privilegije!

Nakon završenih izbora slijedi konstituisanje novih saziva zakonodavnih tijela, a poslanike i delegate u naredne četiri godine očekuju primanja znatno iznad životnog standarda prosječnog građanina. U zavisnosti od nivoa vlasti, njihove mjesečne zarade, zajedno s pripadajućim naknadama, kreću se od 3.500 do čak 8.500 KM.

Razlika između primanja političkih zvaničnika i većine zaposlenih u BiH otvara pitanje opravdanosti tolikih privilegija, posebno kada se uzmu u obzir rezultati njihovog rada i odgovornost prema građanima koji su ih izabrali.

Novinar Milkica Milojević smatra da visina političkih plata sama po sebi nije najveći problem, već motivi zbog kojih pojedinci odlučuju da se bave politikom.

“Moj stav je da nije problem kolike su njima plate. Problem je što oni zbog tih plata se i upuštaju u politiku, što njih baš briga što će da žive s naših leđa godinama, neki i decenijama i da pritom ne rade svoj posao”, rekla je Milojević.

Dok političari primaju hiljade maraka, građani rade i dodatne poslove

S druge strane, više od dvije trećine zaposlenih u Bosni i Hercegovini zarađuje manje od prosječne plate, koja iznosi približno 1.300 KM.

Koliko je finansijska situacija radnika teška, pokazuje i nedavno istraživanje Saveza sindikata o dostojanstvenoj plati. Prema njegovim rezultatima, čak 40 posto zaposlenih prinuđeno je da, uz redovni posao, obavljat dodatne poslove kako bi osiguralo egzistenciju svojim porodicama.

Sindikalni predstavnici upozoravaju i na izraženu neravnotežu između primanja radnika i dobiti koju ostvaruju poslodavci.

Darko Ružičić iz Saveza sindikata Republike Srpske ističe da radnici, uprkos teškim životnim okolnostima, nemaju pretjerana očekivanja kada je riječ o visini primanja.

“Koliko su radnici skromni i dostojanstveni pokazuje i to da su ovi ispitanici rekli da bi dostojanstvena plata trebala da iznosi između 2.000 i 2.500 KM, njih 35%”, rekao je Ružičić.

Politika kao put do finansijske sigurnosti

Velike razlike u primanjima između političkih funkcionera i ostatka stanovništva dodatno podstiču percepciju da bavljenje politikom predstavlja jedan od najjednostavnijih načina za osiguravanje finansijske stabilnosti.

Umjesto da političke funkcije prvenstveno podrazumijevaju odgovornost i rad u interesu javnosti, analitičari upozoravaju da ih pojedinci sve češće doživljavaju kao priliku za ostvarivanje ličnih koristi.

Sociolozi smatrajhu da takva praksa nije nova, već da je prisutna gotovo od samog uspostavljanja višestranačkog političkog sistema u Bosni i Hercegovini.

Politika je, prema njihovom mišljenu, postala interesna politika kojoj je cilj briga o svojim ljudima, kadrovima i njihovom uhljebljenju, a da je prestala da bude on0 što treba da bude, jedna odgovorna, moralno javna djelatnost.

Sličnog je mišljenja i komunikolog Mladen Bubonjić, koji ukazuje na razloge zbog kojih se sve veći broj mladih odlučuje za politički angažman.

“Zašto se toliko mladih uopšte ljudi opredjeljuje za nekakvo bavljenje politikom? Zato što prosto vidi kao jedini izlaz, međutim taj izlaz nije osnovni egzistencijalni izlaz, to je nešto više od toga”, naveo je Bubonjić za BHRT.

Hiljade kandidata u trci za političke funkcije

Prema ocjenama analitičara, politički angažman u Bosni i Hercegovini za mnoge je postao način ostvarivanja ličnih interesa, dok su odgovornost prema biračima i javno dobro često u drugom planu.

O velikom interesovanju za ulazak u politiku svjedoči i broj učesnika na izborima. Na posljednjim opštim izborima u BiH učestvovalo je približno 7.000 kandidata iz 75 političkih stranaka.

Takvi podaci dodatno otvaraju pitanje koliko je političko djelovanje motivisano željom za društvenim promjenama, a koliko mogućnošću ostvarivanja visokih primanja, sigurnih pozicija i privilegija koje dolaze s javnim funkcijama.

Nastavi čitati

Aktuelno