Connect with us

Politika

KAKO JE KIKO UŠAO U PALATU PREDSJEDNIKA? Degradiranje institucija Srpske

Snimak izvjesnog Milomira Kike Klincova iz Banjaluke, koji je napravljen u kabinetu Predsjednika Republike Srpske, izazvao je lavinu negativnih reakcija, a ni dva dana od pojavljivanja videa u javnosti iz Palate Republike nema zvaničnog objašnjenja o ovom događaju.
Iako javnost pita kojim povodom je izvjesni Kiko boravio u Palati Republike i zbog čega mu je dopušteno da pravi rijaliti od te institucije, zvaničnog objašnjenja za sada nema.

Kiko se na snimku hvali poznanstvom sa predsjednikom Srpske, Miloradom Dodikom, i direktorom UKC RS, Vladom Đajićem, te poručuje da su oni “tim koji će izvesti ovaj narod na dobar put”, što je u javnosti izazvalo oštru raspravu o tome koju funkciju obavlja navedena osoba i da li je ovim videom degradirana institucija Predsjednika Srpske?

Da bruka bude veća, izvjesni Kiko je u Palatu Republike, što je vidljivo na videu, ušetao u trenerci, sportskoj majici i patikama i sve vrijeme ima tamne sunčane naočare na očima.

Institucije Srpske imaju propisana pravila oblačenja po kojima je, između ostalog, zabranjeno dolaziti u sportskoj odjeći, majicama na bretele, kratkim suknjama ili hlačama, sandalama i slično.


Pojedini novinari su vraćani sa ulaznih vrata pojedinih institucija Republike Srpske čak i zbog patika.

Kako je onda izvjesni Kiko ušao u najvišu instituciju Republike Srpske u sportskoj odjeći i ko mu dozvolio da snima video?

Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da su brojna pitanja ostala otvorena nakon ovog skandaloznog videa.

Na pitanje da li je ovim degradirana institucija Predsjednika Srpske, Bubonjić ističe da se o ovom problemu može raspravljati iz više aspekata.
– Možemo postaviti pitanje da li iko više od ovih koji obavljaju funkcije može degradirati institucije Srpske, na način na koji ih obavljaju. Ako to zanemarimo i fokusiramo se samo na ovaj događaj, to je zaista nesvakidašnji incident. Zamislite da je Srpska država, kao što nije, da je normalna država, kao što nije, i da je uporedite sa nekom državom kao što je, na primjer Danska, Irska i slično – kaže Bubonjić.

Zamislite, dodaje on, da se u jednoj takvoj instituciji, kao što je Palata Republike, neka osoba, poput dotičnog Kike, snima i objavljuje video u kojem se obraća građanima u ime predsjednika.

– Šta bi se, recimo, desilo da u Bijelu kuću u Vašingtonu uđe neka osoba u trenerci, snimi se i kaže: „Ja sam u Bajdenovom timu, čuvaćemo Amerikance“. To bi bio skandal neviđenih razmjera – ističe Bubonjić za Srpskainfo.

On kaže da se postavlja pitanje kako je ova osoba uopšte ušla u Palatu Republike tako obučena, šta je u tom momentu radilo obezbeđenje i da li uopšte postoji neki protokol.

Kada se sve to sagleda, kako kaže Bubonjić, i neka prethodna dešavanja, javnost se treba sa razlogom upitati čije su to institucije.

Da li je to, kaže on, privatno vlasništvo ili vlasništvo Republike Srpske i ovog naroda.

Bubonjić pita da li postoji ikakav protokol u ovim institucijama ili je to privatno vlasništvo onih koji trenutno obavljaju određenu funkciju.

On ističe da vjerovatno ima onih kojima je ovaj video bio simpatičan, prije svega članovima SNSD i ljudima bliskih Dodiku, ali da je mnogo veći broj bio onih koji su bili razočarani ovakvim degradiranjem institucija Srpske.

– Ima i onih iz bliskog Dodikovog okruženja kojima smeta takvo ponašanje i koji smatraju da to šteti ugledu, ne samo njemu, već i instituciji koju predstavlja. Na primjer, njegova kćerka Gorica je objavila status na mreži X iz kojeg se može vidjeti da i njoj smeta taj video – navodi Bubonjić.


Kada nekoga prima predsjednik, kako ističe Bubonjić, trebao bi da postoji protokol.

– Pod broj 1, ne možete takvi ući u jednu tako ozbiljnu instituciju. Pod broj 2, kada završi sastanak protokol predsjednika ne ostavlja osobu, koja je gost, samu u tim prostorijama. Kada izađe štićena osoba, u ovom slučaju predsjednik Republike Srpske, nepojmljivo je da obezbjeđenje ili protokol ili bilo ko drugi dozvoli toj osobi da ostane u tim prostorijama i još da snima video – kaže Bubonjić.

On ističe da je to vjerovatno bio neki neformalni sastanak Dodika i te osobe, što opet otvara pitanje šta predsjednik Republike radi sa takvom osobom.

Related Topics:

Politika

OPET NA ČEKANJU: O smjenama Špirića, Košarca i Amidžića tek na kraju sjednice

Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda, zakazao je sjednicu za 24. april, a kao i prethodnih nekoliko puta, tačke koje se odnose na njegovu i smjenu Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, i Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, stavio je kao posljednje.

Ako budu slijedili praksu sa posljednjih nekoliko zasjedanja, delegati koji dolaze iz SNSD-a će, kada na kraju sjednice na dnevni red dođu tačke o smjenama, vrlo vjerovatno napustiti zasjedanje.

U tom slučaju Dom naroda će ostati bez kvoruma, i od smjena, kao ni prethodnih nekoliko puta, neće biti ništa.

Ipak, moguće je da sjednica Doma naroda bude prekinuta i prije toga s obzirom na to da se na dnevnom redu nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje je u proceduru uputio HDZ. Upravo zbog ove tačke dnevnog reda, Klub Bošnjaka na posljednjoj sjednici napustio je salu, i na taj način “srušio” kvorum za rad, a nakon čega je sjednica prekinuta.

Na dnevnom redu sjednice Doma nalazi se čak 56 tačaka dnevnog reda, što je čini jednom od najobimnijih, a osim toga, u okviru jedne tačke nalazi se čak 73 izvještaja raznih institucija na nivou BiH, a koji se uglavnom odnose na 2023. godinu.

Kada je riječ o zakonima, delegati će, ukoliko sjednica ne bude prekinuta na početku, osim Izbornog zakona, razmatrati i izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, zatim izmjene Zakona o službi u oružanim snagama BiH te Zakon o finansiranju političkih stranaka.

Takođe, na dnevnom redu se nalaze i izmjene Zakona o administrativnim taksama te dopune Zakona o PDV-u, ali i izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH.

Delegati Doma naroda će razmatrati i dopune Krivičnog zakona BiH te izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

Nastavi čitati

Politika

AMNEZIJA? Bivši ambasador BiH se NE SJEĆA gdje je nestalo 1,2 miliona evra?!

Najmanje 1,2 miliona evra koje su vlasti Kuvajta donirale Ambasadi BiH u toj zemlji misteriozno je nestalo.

Donirani novac je, prema dokumentaciji u posjedu portala Istraga.ba, nestajao u periodu od jula 2017. do kraja 2023. godine.

U pitanju su sredstva koja je Kuvajt donirao Ambasadi BiH još od 1994. godine. Sve do 2017. novac je stizao preko bankovnog računa, ali je tada, odlukom tadašnjeg ambasadora Mehmeda Halilovića (danas savjetnik ministra Rame Isaka), donacija počela da se prima u gotovini. Od tada se gubi svaki trag novcu.

O svemu ovome postoje zapisnici u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i u Predsjedništvu BiH. Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu. A evo šta je dosad otkrio ovaj portal.

Od septembra 2023. ambasador BiH u Kuvajtu je Nusret Čančar. Prema njegovom izvještaju od 21. marta 2024, Ambasada BiH u Kuvajtu zatečena je u katastrofalnom stanju. Telefoni su bili isključeni zbog neplaćenih računa, a ukupan dug iznosio je oko 4677 evra. Ambasador Čančar je obavijestio Ministarstvo spoljnih poslova BiH o situaciji, ali mu je rečeno da “Ministarstvo neće plaćati te račune jer su zastarjeli i ne postoji potpuna dokumentacija”, prenosi Istraga

“Rečeno mi je da preko Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta uložim žalbu, što sam i učinio. Tek 26. decembra 2023. godine, uz nekoliko pismenih intervencija, dobio sam sastanak kod pomoćnika ministra za konzularna pitanja”, naveo je u svom izvještaju ambasador Čančar.

A onda – šok.

“Službenik MVP Kuvajta mi je rekao “da se čudi što nismo platili te račune kad smo to mogli učiniti više puta iz sredstava koje MVP Kuvajta donira Ambasadi radi pomoći njenom radu”. Bilo mi je neprijatno”, napisao je ambasador Čančar.

Nakon sastanka, Ambasada BiH zvanično traži pregled svih donacija iz posljednjih deset godina. Umjesto odgovora, ambasador dobija poziv iz Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta. Sastanak je zakazan za 5. februar.

“U blagajni Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta me dočekuje nižerangirani službenik po imenu Fuad Al Šamari, sa još jednim kolegom koji se nije predstavio. Poslije kurtoazne dobrodošlice obavještavaju me da su pripremili dvije posljednje tranše pomoći za Ambasadu BiH u iznosu od 30 hiljada kuvajtskih dinara, što je po tadašnjem kursu iznosilo oko 90 hiljada evra. Vidno iznenađen, pitam povodom čega, a oni mi kažu da je to redovna dotacija Ministarstva – 5000 kuvajtskih dinara mjesečno za oktobar, novembar, decembar 2023. i januar, februar, mart 2024”, naveo je ambasador Čančar.

Nakon identifikacije, tražili su da potpiše potvrdu o prijemu. Očekivao je ček.

“Ali jedan od njih donosi kesu s logom MVP Kuvajta i stavlja u nju dva paketa gotovine… Pokazuju mi novčanice bankarski upakovane u apoenima od po 10 kuvajtskih dinara i kažu – to je to”, prepričao je ambasador.

Sa tim novcem Čančar se vraća u ambasadu i polaže doniranih 90 hiljada evra na njen račun. Postoji i dokaz o tome.

Ubrzo potom dolazi do još jedne čudne situacije – prvi sekretar ambasade BiH u Kuvajtu, Bojan Jožanc, iznenada daje otkaz i napušta ambasadu, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Ambasador Čančar tada počinje da pretražuje arhivu. Većina dokumentacije je uništena ili oštećena, ali pronalazi jedan ključni dokument.

“Ambasada BiH upućuje srdačne pozdrave Ministarstvu spoljnih poslova Države Kuvajt i ima čast da vas obavijesti da je prvi sekretar Ambasade BiH, Bojan Jožanc, ovlašten da prima novčana sredstva namijenjena Ambasadi BiH od strane MVP Države Kuvajt”, navedeno je u dopisu koji je 11. jula 2017. godine Ministarstvu spoljnih poslova Kuvajta poslao tadašnji ambasador Mehmed Halilović.

Od jula 2017. do kraja 2023. godine, Ambasada BiH u Kuvajtu je mjesečno primala 15 hiljada evra u kešu. U Ambasadi ne postoji nijedan trag da je taj novac ikada položen na račun ili iskorišćen za potrebe ambasade. U tom periodu ambasadori BiH u Kuvajtu bili su Mehmed Halilović i Sanjin Halimović.

Prije njih, ambasador BiH u Kuvajtu bio je Senahid Bristrić. On je u razgovoru za Istragu potvrdio da je Kuvajt od uspostavljanja ambasade 1994. godine donirao sredstva BiH.

“Taj novac je uvijek bio polagan ili uplaćivan na račun ambasade i korišćen za službene potrebe. Sjećam se da me je, kad je postao ambasador, zvao Mehmed Halilović i pitao šta sam ja radio sa tim novcem. Objasnio sam mu da se koristio za rad ambasade, a on mi je rekao da su mu Kuvajćani rekli kako taj novac pripada ambasadoru. Ne znam s kim je razgovarao, ali znam da je taj novac uvijek pripadao ambasadi”, rekao je Bristrić.

S druge strane, Halilović tvrdi da o novcu nije pričao sa Bristrićem. Na pitanje ko mu je dao odobrenje da potpiše akt kojim se traži da donacije budu primane u kešu, kaže da se – “ne sjeća”.

“Gdje su pare?”, pitamo bivšeg ambasadora Halilovića.

“Ne znam. Nisam ja uzimao. Bio sam tu kratko, nekih 7-8 mjeseci. Ne sjećam se šta se dešavalo”, odgovorio je Halilović.

Kasnije je poslao poruku u kojoj piše: “Poštovani, ne sjećam se da sam bilo šta potpisao”.

Aktuelni ambasador Nusret Čančar o svemu je obavijestio i istražne organe. SIPA je 6. decembra prošle godine dostavila Ambasadi BiH u Kuvajtu obavještenje da ambasador, prilikom dolaska u BiH, da izjavu u vezi s “dugogodišnjim otuđivanjem novca iz Ambasade u Kuvajtu”.

Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova BiH formiralo je tročlanu komisiju koja je otišla u Kuvajt da ispita sve navode. U zapisniku komisije (Đorđe Latinović, Mile Sadžak i Amir Čorbo) stoji da je ambasador Čančar naveo da je Ambasada BiH 11. jula 2017. godine poslala dopis Ministarstvu, kojim se odobrava preuzimanje donacija. U tom trenutku ambasador je bio Mehmed Halilović.

Nastavi čitati

Politika

ŠULIĆ IMA NOVOSTI! Srpska vraća turističke vaučere!

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je danas da će ove godine na raspolaganju biti oko 20.000 vaučera za domaće turiste i oko 10.000 će se rasporediti prema agencijama koje dovode strane goste.

“Radićemo u dvije etape, prva etapa vaučera će biti krajem maja do kraja juna, a druga od 10, 15. septembra do 15. novembra. Na taj način želimo da pomognemo i sektoru turizma koji iz godine u godinu bilježi dobre pokazatelje i rast broja gostiju”, rekao je Šulić novinarima u Gradišci.

Šulić je naveo da će taj dio projekta moći koristiti i građani Federacije BiH, Srbije, Hrvatske, cijele Evrope i svijeta.

Ministar je napomenuo da se danas sastao sa predsjedikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i srpskim članom i predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i da su razgovarali o turističkoj ponudi.

“Predsjednik Dodik je podržao inicijativu da se vrate vaučeri u Republiku Srpsku, ali da se ide sa novim korakom prema agencijama koje dovode strane turiste da i njima omogućimo određene subvencije”, rekao je Šulić.

Nastavi čitati

Aktuelno