Stotinu miliona maraka. Toliko iznosi gubitak samo šest javnih preduzeća u Republici Srpskoj u prošloj godini. Iako bi trebala biti motor razvoja, preduzeća od posebnog interesa postala su tempirane bombe za budžet. Ministarstvo finansija upalilo je crveni alarm – dugovi nezaustavljivo rastu, a pet strateških giganata stavljeno je pod strog nadzor. Gdje curi javni novac?

Na listi preduzeća koja su za samo godinu dana proizvela gubitak od skoro 100 miliona maraka nalaze se “Željeznice RS”, RiTE “Ugljevik”, Matično preduzeće “Elektroprivreda RS”, “Šume RS”, “Hidroelektrane na Drini” i “Aerodromi RS”.

Poslanik Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tomica Stojanović, uputio je oštre kritike na račun aktuelne vlasti, optužujući Vladu Republike Srpske za katastrofalno finansijsko stanje u javnim preduzećima.

Stojanović je upozorio da ogromni finansijski minusi u poslovanju nisu nastali slučajno, već su direktna posledica lošeg upravljanja i uticaja Vlade i nadležnih rukovodstava.

“To je slika i prilika sadašnje vlasti, slika Republike Srpske gdje cvjeta kriminal i korupcija. U potpunosti sam siguran da je ova Vlada najveći krivac za sve to”, poručio je Stojanović.

Osvrćući se na svakodnevno funkcionisanje ovih sistema, poslanik SDS-a je naglasio da se preduzeća suočavaju sa ogromnim problemima likvidnosti. Prema njegovim rečima, ona trenutno uspevaju da prežive isključivo zahvaljujući neprestanom uzimanju novih kredita i daljem zaduživanju, što dugoročno vodi u još dublju krizu.

Dug 21 javnog preduzeća skočio je za 132,5 miliona KM u odnosu na 2024. godinu. Kako bi održala sistem, Vlada je ovim preduzećima upumpala 65,5 miliona KM, a sada spas traži u nadzornim komisijama, što je za predsjednicu Narodnog fronta Jelenu Trivić – potpuni apsurd.

Trivićeva je poručila da oni koji su “minirali most” ne mogu da ga grade te je oštro kritikovala aktuelnu vlast, slikovito objašnjavajući da oni koji su doveli do urušavanja institucija ne mogu biti ti koji će ih obnavljati i popravljati.

Ističući da su Republici Srpskoj neophodni suštinski, a ne kozmetički rezovi, Trivićeva je apsurdnost trenutne političke situacije opisala kroz primer rušenja i građenja:

„To mi djeluje otprilike kao kad biste čovjeku koji je minirao most dali da on gradi taj most. On, da je mislio da taj most traje, on ga ne bi ni minirao“, izjavila je Trivićeva.

Ona je podvukla da suštinskog oporavka i napretka ne može biti sa istim ljudima koji su kreirali trenutno stanje.

„Ovdje bez promjene političke volje, bez promjene političke konfiguracije sistema vlasti jednostavno nema rješenja“, zaključila je predsjednica Narodnog fronta, naglašavajući da je potpuna promjena sistema jedini izlaz iz trenutne krize.

Da je vlast najodgovornija za propast javnih preduzeća, smatra i poslanik PDP-a Slaviša Marković. Kao primjer, navodi Termoelektranu Ugljevik.

Marković je istakao da je situacija u “Elektroprivredi Republike Srpske” danas takva da ovo preduzeće posluje sa gubicima, što je, prema njegovim rečima, do pre samo pet godina bilo potpuno nezamislivo. Kao jedan od najdrastičnijih primera naveo je Termoelektranu (TE) Ugljevik.

“Došli smo u situaciju da Termoelektrana Ugljevik ne radi i da se najbolji rudarski kopovi daju privatnicima. Sada se to otkupljuje i prave se višemilionski gubici samo na osnovu tog otkupa za koncesiju. Mi smo tu izgubili 240 miliona, a kada se na to doda i gubitak spora u arbitraži sa Slovencima, jasno je da TE Ugljevik više nema nikakvu perspektivu”, upozorio je poslanik PDP-a.

Osvrćući se na najave o pojačanom nadzoru nad radom javnih preduzeća, Marković je ocenio da su takvi potezi apsurdni s obzirom na to ko ih sprovodi.

“Ta preduzeća je upravo uništila ova vlast na čelu sa SNSD-om, i kakav oni nadzor mogu sada da vrše nad njima? Oni sada mogu samo da pokriju one kriminalne radnje koje su njihovi prethodnici radili”, zaključio je Marković.

Dug je spisak preduzeća koja su pod okriljem SNSD-ove vlasti otišla u stečaj, privatizovana ili potpuno ugašena. Od ‘Robnih rezervi’, Rafinerija, ‘Banke Srpske’, ‘Bobar banke’ ‘Farmlanda’ ili ‘RAOP-a’. Tim strmgolavim putem idu i ‘Šume’, ‘Željeznice’ i Elektroprivreda. Sistem ne mogu izvući oni koji su ga i doveli do ivice provalije. Zato su neophodne promjene iz temelja, prije nego što se pod ruševinama ovih giganata nađe cijela Republika Srpska.

(BN)

Kod Časnog krsta u Imljanima, spomen-obilježja posvećenog borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, danas su se okupili ljudi koji čuvaju sjećanje na one koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske.

Organizacioni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić poručio je da ovakva mjesta imaju posebnu vrijednost, jer podsjećaju na cijenu koju je srpski narod platio za slobodu.

„Republika Srpska je vječna dok su joj djeca vjerna. Miroslav Suvajčević okupio nas je danas kod Časnog krsta u Imljanima, spomen-obilježja borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, koje su podigla braća Suvajčević“, rekao je Drinić.

On je istakao da Republika Srpska nije nastala sama od sebe, već da su je stvarali ljudi koji su za nju dali svoje živote.

„Naša je obaveza da njihovu žrtvu pamtimo i poštujemo, ne samo riječima, već konkretnim djelima. A tamo gdje se čuva sjećanje na naše borce, moramo sačuvati i sjećanje na one koji su predvodili njihovu borbu u najtežim vremenima“, naglasio je Drinić.

Kako je naveo, tokom okupljanja postignut je dogovor da predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković i on daju svoj doprinos da na ovom mjestu bude izrađena i postavljena bista generala Ratka Mladića.

„Dogovorili smo da Draško Stanivuković i ja damo svoj doprinos da na ovom mjestu bude urađena i postavljena bista generala Ratka Mladića“, rekao je Drinić.

Poruka sa ovog mjesta, kako je istakao, jeste da se sjećanje na poginule borce i istoriju Republike Srpske mora čuvati i prenositi budućim generacijama.

Banjaluka24

Prema zvaničnim informacijama iz Vlade, Republika Srpska će u sljedeće 3 godine da se zaduži za novih 6,4 milijarde maraka. Dok vlast uvjerava kako zaduženja znače da da se Republici Srpskoj vjeruje na finansijskom tržištu, ekonomisti upozoravaju da vlast probija sve rekorde kada su u pitanju kamate po kojima vlast zadužuje građane Republike Srpske. Upozoravaju da bi buduća zaduženja mogla biti i još skuplja od ovogodišnjih. Godina preskupih zaduženja i rekordno visokih kamata, u kojoj Republika Srpska ne prestaje ubrzano da se zadužuje. Iako vlast tvrdi da su zaduženja dokaz povjerenja kreditora u Republiku Srpsku, uslovi po kojima dobijamo kredite to demantuju.

Krajem marta vlast se u Velikoj Britaniji zadužila za skoro milijardu maraka po kamatnoj stopi od 6,25%. Vlast je Republiku Srpsku krajem aprila na Londonskoj berzi zadužila za skoro pola milijarde maraka po kamatnoj stopi od 6,37%. U julu ove godine je objavljeno da se Vlada zadužila u Americi za 391 milion maraka po kamatnoj stopi koja uz šetstomjesečni EURIBOR iznosi 7,19%.

Bez obzira na visoke kamate, predstavnici vlasti mjesecima tvrde da zaduženja u Americi i Velikoj Britaniji dokazuju da Republika Srpska ima kredibilitet u inostranstvu. To je nekoliko puta ove godine poručila i ministar finansija Zora Vidović.

“Zamislite steći povjerenje na Londonskoj berzi da vam neko kupi papire maloj ekonomiji koja ima milion ljudi i koja nije država i ostvariti kamatu od 6,2”, poručila je Vidovićeva.

Ovakve kamate ne pokazuju nikakav kredibilitet, kaže ekonomista Zoran Pavlović i navodi da ovakvi kreditni uslovi priliče zemljama trećeg svijeta.

“Platiti kamatu preko 7% na međunarodnom tržištu – to je u granici lihvarske kamate. Navešću primjer gdje je Slovenija plasirala obveznice na Pekinškoj berzi i cena je bila 1,98% tako da ako pogledate ta dva raspona ona je jasno da postoji mogućnost, ali da za to morate imati performanse”, kaže Pavlović.

Posebno je pitanje gdje će otići taj novac? Ekonomista Milenko Stanić kaže da je pogubno što preskupa zaduženja na kraju budu usmjerena u tekuću potrošnju i pokrivanja brojnih afera preko leđa građana. Podsjeća da iznosi zaduženja u jednoj godini vrtoglavo rastu.

“Problem je je zaista što mi smo do 2000. na godišnjem nivou se zaduživali ispod 100 miliona KM, pa smo kasnije prešli na iznose od 100 ili 200 miliona maraka. Od 2010. smo prešli na zaduživanja na godišnjem nivou od nekih 500, 600 ili 700 miliona i sad vidimo i ove godine, ali i u planovima koji se prave za naredne 3 ili 4 godine da je nivo godišnjeg zaduženja preko milijardu odnosno 2 milijarde konvertibilnih maraka”, kaže Stanić.

Narodna skupština je u junu ove godine izmijenila odluku o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2026. godinu i limit za ovu vrstu zaduženja sa 1.7 milijardi podigla na skoro 2 i po milijarde maraka.

(BN)