Connect with us

Svijet

IZGUBLJENO NA HILJADE ŽIVOTA! Nedjelju dana nakon poplava Libija i dalje broji mrtve

Nedjelju dana nakon što je bujična poplava veličine cunamija opustošila libijski priobalni grad Dernu, odnijevši hiljade života, međunarodna zajednica ubrzala je pomoć preživjelima.

Timovi za potragu i spasavanje koji nose maske za lice i zaštitna odjela nastavili su sumornu potragu za tijelima i preživjelima u blatom prekrivenoj pustoši.

Pogođenim stanovnicima, od kojih je 30.000 ljudi sada bez krova nad glavom samo u Derni, prijeko su potrebni čista voda, hrana, sklonište i osnovne zalihe usred sve većeg rizika od kolere, dijareje, dehidracije i neuhranjenosti, upozoravaju agencije UN.

“U ovom gradu svaka porodica je pogođena”, rekao je jedan stanovnik Mohamed al-Davali, prenosi “Euronews”.

Drugi, Mohamed al-Zavi (25) ispričao je kako je vidio “veliku planinu vode koja sa sobom nosi automobile, ljude, stvari… i sve izliva u more”. Usred haosa, tačan broj mrtvih ostao je nepoznat.

Ministar zdravlja istočne administracije Osman Abdeljalil rekao je da su 3.283 osobe potvrđene mrtve u Derni nakon što je u nedjelju nađeno još 31 tijelo.

Libijski zvaničnici i humanitarne organizacije upozorili su, međutim, da bi konačni broj žrtava mogao biti mnogo veći, jer se hiljade i dalje vode kao nestale.

Izaslanik UN u Libiji Abdoulaie Batili posjetio je Dernu u subotu i objavio na platformi X, nekadašnjem Twitteru, da je razaranje bilo “srceparajuće”.

“Vidio sam iz prve ruke veličinu katastrofe. Ova kriza je izvan mogućnosti Libije da upravlja, ona prevazilazi politiku i granice”, naveo je Batili.

Timovi za hitne slučajeve i pomoć raspoređeni su iz Francuske, Grčke, Irana, Rusije, Saudijske Arabije, Tunisa, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a na putu je još i iz drugih zemalja.

Napore u pružanju pomoći ometa politička podjela Libije, koja je utonula u godine rata i haosa nakon što je pobuna iz 2011. dovela do svrgavanja i ubistva Moamera Gadafija. Naftom bogata sjevernoafrička zemlja sada je i dalje podijeljena između dvije rivalske vlade – administracije koju podržavaju UN u glavnom gradu Tripoliju i jedne sa sjedištem na istoku pogođenom katastrofom.

Šef Međunarodne organizacije za migracije u Libiji Tauhid-paša objavio je na X da je sada cilj da se kanališu sve vlasti “da rade zajedno, u koordinaciji”.

Džejms Kleverli, britanski ministar spoljnih poslova, rekao je da je “veliki izazov sa Libijom” to što joj nedostaje potpuno funkcionalna vlada sa kojom bi koordinirala.

Ogromne poplave su uslijedile pošto je Libiju 10. septembra zahvatila oluja “Daniel”, koja je ranije donijela smrtonosne poplave Grčkoj, Turskoj i Bugarskoj.

Voda koja se brzo dizala probila je dvije uzvodne brane u Derni, izazvavši kasnonoćni talas koji se obrušio na centar grada sa 100.000 stanovnika, odnijevši čitave stambene blokove u Sredozemno more.

Postavljaju se pitanja da li se katastrofa mogla spriječiti, jer su pukotine na branama prvi put prijavljene 1998. godine.

Nedjelju dana nakon katastrofe, tijela i dalje izlaze na obalu. Hamza Al-Khafifi (45) vojnik iz Bengazija, opisao je AFP-u kako je našao gola tijela “starih, mladih, žena, muškaraca i djece”.

Libijski spasilački tim u čamcu na naduvavanje prijavio je da je vidio “možda 600 tijela” u moru kod regiona Om-al-Briket, oko 20 kilometara istočno od Derne, prema snimku koji je podijeljen na društvenim mrežama.

Ujedinjene nacije su pokrenule apel za pomoć za više od 71 milion dolara.

Pomoć koja se šalje u Libiju uključuje vodu, hranu, šatore, ćebad, higijenske komplete, lijekove i hirurške potrepštine za hitne slučajeve, kao i tešku mašineriju koja pomaže u čišćenju ostataka i još vreća za leševe.

Razmjere razaranja u Derni i okolnim oblastima izazvale su solidarnost širom podijeljene Libije, pošto su volonteri u Tripoliju prikupljali pomoć za žrtve poplava.

Međunarodni komitet Crvenog krsta upozorio je da su neeksplodirane nagazne mine i druga ubojita sredstva iz rata možda dospjela u područja koja su ranije bila bez kontaminacije oružjem.

Svijet

ŽELE DA PROSLAVE U MIRU! Rusija proglasila primirje za Dan pobjede

Rusija proglasila primirje 8. i 9. maja povodom obilježavanja pobjede sovjetskog naroda u Drugom svjetskom ratu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Rusija, u vezi sa proglašenim primirjem, očekuje da će i Ukrajina slijediti njen primjer, istaknuto je u saopštenju.

Nastavi čitati

Svijet

PUCNJAVA KOD BIJELE KUĆE: Jedna osoba ranjena, Tramp bio unutra

Jedna osoba ranjena je u pucnjavi koja se dogodila juče u blizini Bele kuće gde se američki predsednik Donald Tramp nalazio, saopštila je američka Tajna služba.

“Pripadnici Tajne službe SAD su na mestu pucnjave u kojoj je učestvovao policajac na uglu 15. ulice i Avenije Independens u Vašingtonu. Jedna osoba je upucana od strane organa reda, njeno stanje je trenutno nepoznato”, saopštila je Tajna služba na platformi “Iks”.

Bela kuća je nakratko bila blokirana u ponedeljak popodne.

Tramp bio u Beloj kući u trenutku pucnjave

Policija Distrikta Kolumbija saopštila je da je područje obezbeđeno i da su okolne saobraćajnice zatvorene na nekoliko sati zbog uviđaja, uz apel građanima da izbegavaju taj deo grada.

Predsednik Amerike Donald Tramp bio je u Beloj kući tokom pucnjave, ali njegov raspored nije bio prekinut, te se iz Bele kuće obratio javnosti i govorio o ratu sa Iranom.

Prema navodima vlasti, istraga je u toku, dok su bezbednosne mere u Vašingtonu pojačane u poslednjim danima.

Nastavi čitati

Svijet

INTERNETOM KRUŽI NOVA MAPA! Preko Hrvatske piše 42%, preko Srbije 26, BiH ni nema (FOTO)

Na društvenim mrežama nedavno se pojavila karta Evrope koja je izazvala veliku pažnju.

Ona, naime, prikazuje procenat stanovništva koje je u posljednjih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu. Mapa se pripisuje Eurostatu, ali njena autentičnost i metodologija nisu zvanično potvrđeni.

Posebno je zanimljivo to da na ovoj karti uopšte nisu objavljeni podaci za Bosnu i Hercegovinu.

Region sa slabijim rezultatima

Kada je riječ o zemljama regiona, rezultati pokazuju relativno nizak nivo čitalačkih navika. Srbija i Crna Gora nalaze se pri dnu sa oko 26 odsto stanovništva koje je pročitalo barem jednu knjigu u toku godine.

Hrvatska bilježi 42 odsto, dok se Slovenija izdvaja sa oko 59 odsto i spada među uspješnije u ovom dijelu Evrope.

Zapad i sjever Evrope prednjače

Najveći procenat čitalaca bilježi se u zapadnoj i sjevernoj Evropi. Švajcarska prednjači sa više od 80 odsto, dok visoke rezultate imaju i Luksemburg, Danska, Norveška i Estonija.

Na nivou Evropske unije, prosjek iznosi oko 52,8 odsto stanovništva koje je pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana.

S druge strane,  Rumunija i Turska su sa oko 30 odsto, Kipar sa 33, a Italija s oko 35 odsto stanovništva koje čita.

Oprez pri tumačenju

Iako ovakve mape brzo postaju viralne, njihovo tumačenje treba uzeti sa rezervom. Bez jasnog uvida u metodologiju i definiciju pojma „čitanje knjige“, teško je donijeti pouzdane zaključke, posebno kada podaci za pojedine zemlje – poput Bosne i Hercegovine – uopšte nisu prikazani.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno