Connect with us

Svijet

IZGUBLJENO NA HILJADE ŽIVOTA! Nedjelju dana nakon poplava Libija i dalje broji mrtve

Nedjelju dana nakon što je bujična poplava veličine cunamija opustošila libijski priobalni grad Dernu, odnijevši hiljade života, međunarodna zajednica ubrzala je pomoć preživjelima.

Timovi za potragu i spasavanje koji nose maske za lice i zaštitna odjela nastavili su sumornu potragu za tijelima i preživjelima u blatom prekrivenoj pustoši.

Pogođenim stanovnicima, od kojih je 30.000 ljudi sada bez krova nad glavom samo u Derni, prijeko su potrebni čista voda, hrana, sklonište i osnovne zalihe usred sve većeg rizika od kolere, dijareje, dehidracije i neuhranjenosti, upozoravaju agencije UN.

“U ovom gradu svaka porodica je pogođena”, rekao je jedan stanovnik Mohamed al-Davali, prenosi “Euronews”.

Drugi, Mohamed al-Zavi (25) ispričao je kako je vidio “veliku planinu vode koja sa sobom nosi automobile, ljude, stvari… i sve izliva u more”. Usred haosa, tačan broj mrtvih ostao je nepoznat.

Ministar zdravlja istočne administracije Osman Abdeljalil rekao je da su 3.283 osobe potvrđene mrtve u Derni nakon što je u nedjelju nađeno još 31 tijelo.

Libijski zvaničnici i humanitarne organizacije upozorili su, međutim, da bi konačni broj žrtava mogao biti mnogo veći, jer se hiljade i dalje vode kao nestale.

Izaslanik UN u Libiji Abdoulaie Batili posjetio je Dernu u subotu i objavio na platformi X, nekadašnjem Twitteru, da je razaranje bilo “srceparajuće”.

“Vidio sam iz prve ruke veličinu katastrofe. Ova kriza je izvan mogućnosti Libije da upravlja, ona prevazilazi politiku i granice”, naveo je Batili.

Timovi za hitne slučajeve i pomoć raspoređeni su iz Francuske, Grčke, Irana, Rusije, Saudijske Arabije, Tunisa, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a na putu je još i iz drugih zemalja.

Napore u pružanju pomoći ometa politička podjela Libije, koja je utonula u godine rata i haosa nakon što je pobuna iz 2011. dovela do svrgavanja i ubistva Moamera Gadafija. Naftom bogata sjevernoafrička zemlja sada je i dalje podijeljena između dvije rivalske vlade – administracije koju podržavaju UN u glavnom gradu Tripoliju i jedne sa sjedištem na istoku pogođenom katastrofom.

Šef Međunarodne organizacije za migracije u Libiji Tauhid-paša objavio je na X da je sada cilj da se kanališu sve vlasti “da rade zajedno, u koordinaciji”.

Džejms Kleverli, britanski ministar spoljnih poslova, rekao je da je “veliki izazov sa Libijom” to što joj nedostaje potpuno funkcionalna vlada sa kojom bi koordinirala.

Ogromne poplave su uslijedile pošto je Libiju 10. septembra zahvatila oluja “Daniel”, koja je ranije donijela smrtonosne poplave Grčkoj, Turskoj i Bugarskoj.

Voda koja se brzo dizala probila je dvije uzvodne brane u Derni, izazvavši kasnonoćni talas koji se obrušio na centar grada sa 100.000 stanovnika, odnijevši čitave stambene blokove u Sredozemno more.

Postavljaju se pitanja da li se katastrofa mogla spriječiti, jer su pukotine na branama prvi put prijavljene 1998. godine.

Nedjelju dana nakon katastrofe, tijela i dalje izlaze na obalu. Hamza Al-Khafifi (45) vojnik iz Bengazija, opisao je AFP-u kako je našao gola tijela “starih, mladih, žena, muškaraca i djece”.

Libijski spasilački tim u čamcu na naduvavanje prijavio je da je vidio “možda 600 tijela” u moru kod regiona Om-al-Briket, oko 20 kilometara istočno od Derne, prema snimku koji je podijeljen na društvenim mrežama.

Ujedinjene nacije su pokrenule apel za pomoć za više od 71 milion dolara.

Pomoć koja se šalje u Libiju uključuje vodu, hranu, šatore, ćebad, higijenske komplete, lijekove i hirurške potrepštine za hitne slučajeve, kao i tešku mašineriju koja pomaže u čišćenju ostataka i još vreća za leševe.

Razmjere razaranja u Derni i okolnim oblastima izazvale su solidarnost širom podijeljene Libije, pošto su volonteri u Tripoliju prikupljali pomoć za žrtve poplava.

Međunarodni komitet Crvenog krsta upozorio je da su neeksplodirane nagazne mine i druga ubojita sredstva iz rata možda dospjela u područja koja su ranije bila bez kontaminacije oružjem.

Svijet

SUDARILA SE DVA BRODA NA DUNAVU! Ima poginulih i nestalih!

Sudarili su se brod hotel i manje plovilo.

Dvije osobe su poginule, a pet se vodi kao nestalo kada su se dva broda sudarila na Dunavu, kod mađarskog grada Veroce, oko 50 kilometara sjeverno od Budimpešte, saopštila je danas policija.

Kako prenosi index.hu, nesreća se dogodila u subotu veče, a nastradali su muškarac i žena.

Prema navodima portala, sudarili su se brod hotel i manje plovilo.

Nastavi čitati

Svijet

UTVRĐENA TAČNA LOKACIJA NESREĆE: Snimak sa mjesta gdje je pao helikopter u kom se nalazio iranski predsjednik

Objavljen je snimak mejsta gdje je pao helikopter u kom je bio iranski predsjednik.

Helikopter sa iranskim predsjednikom Ibrahimom Raisijem srušio se na sjeverozapadu zemlje.

Ubrzo su se sve raspoložive ekipe uputile na mjesto pada.

“Tačna lokacija nesreće je utvrđena, za nekoliko minuta stižemo do posljednjeg GPS signala koji je uputio helikopter”, rekao je jedan od spasilaca Crvenog polumjeseca.

Raisi se vraćao sa ceremonije otvaranja brane na granici Irana i Azerbejdžana i tada se njegov helikopter srušio pri slijetanju u regiji Varzakan, 600 kilometara od Teherana. Ova regiju karakterišu planinski vijenci i nepristupačan teren. Varzakan pripada iranskoj pokrajini Istočni Azerbejdžan.

Na mapi ispod možete videti tačnu lokaciju Varzakana na mapi Irana.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog zalaganja za prava žena u Iranu OSUĐENA NA ROBIJU I BIČEVANJE

Narges Mohamadi, iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir, koja se nalazi na odsluženju 12-godišnje zatvorske kazne objavila je da se suočava s novim suđenjem nakon što je optužila snage bezbjednosti za seksualno zlostavljanje žena.

U poruci iz zatvora Evin u kojem se nalazi, gospođa Mohamadi je rekla da se suđenje odnosi na objavu u kojoj je osudila rat za koji tvrdi da režim u Iranu vodi protiv žena.

Njen advokat, Mostafa Nili, rekao je da će se sud sastati u nedjelju kako bi razmotrio nove optužbe za “širenje propagande protiv Islamske Republike”.

U svojoj poruci, objavljenoj na stranici Fondacije Narges, Mohamadijeva je rekla da je to četvrti put u isto toliko godina da je se suočava s “nepravednim i farsičnim sudovima” zbog ukazivanja napada na žene.

52-godišnja nobelovka je objasnila da joj se ovaj put sudi zbog govora protiv modrica na tijelu i pripovijedanja o napadu na novinarku i studentkinju Dinu Galaibaf. Ghalibafova je navodno privedena nakon što je optužila snage sigurnosti da su joj stavili lisice i seksualno je zlostavljali tokom prethodnog hapšenja na stanici metroa, nakon čega je puštena.

Mohamadi poziva na javno suđenje uz prisustvo nezavisnih novinara, aktivista za ljudska prava, aktivista za ženska prava i njenih advokata.

Njena porodica je rekla da joj, uz 12 godina i tri mjeseca zatvora, kazne uključuju i 154 udarca bičem, dvije godine progonstva i razna društvena i politička ograničenja. Uprkos brojnim prijetnjama i hapšenjima, nastavila je sa radom na kampanji protiv obaveznog nošenja vela.

Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 2023. za svoj rad u borbi protiv ugnjetavanja žena u Iranu.

Vlasti u Islamskoj Republici posljednjih sedmica pojačale su akciju kako bi nametnule strogi islamski kodeks oblačenja za žene i uhapsile one koji nisu poslušali, koristeći video nadzor.

Nastavi čitati

Aktuelno