Connect with us

Svijet

IZGUBLJENO NA HILJADE ŽIVOTA! Nedjelju dana nakon poplava Libija i dalje broji mrtve

Nedjelju dana nakon što je bujična poplava veličine cunamija opustošila libijski priobalni grad Dernu, odnijevši hiljade života, međunarodna zajednica ubrzala je pomoć preživjelima.

Timovi za potragu i spasavanje koji nose maske za lice i zaštitna odjela nastavili su sumornu potragu za tijelima i preživjelima u blatom prekrivenoj pustoši.

Pogođenim stanovnicima, od kojih je 30.000 ljudi sada bez krova nad glavom samo u Derni, prijeko su potrebni čista voda, hrana, sklonište i osnovne zalihe usred sve većeg rizika od kolere, dijareje, dehidracije i neuhranjenosti, upozoravaju agencije UN.

“U ovom gradu svaka porodica je pogođena”, rekao je jedan stanovnik Mohamed al-Davali, prenosi “Euronews”.

Drugi, Mohamed al-Zavi (25) ispričao je kako je vidio “veliku planinu vode koja sa sobom nosi automobile, ljude, stvari… i sve izliva u more”. Usred haosa, tačan broj mrtvih ostao je nepoznat.

Ministar zdravlja istočne administracije Osman Abdeljalil rekao je da su 3.283 osobe potvrđene mrtve u Derni nakon što je u nedjelju nađeno još 31 tijelo.

Libijski zvaničnici i humanitarne organizacije upozorili su, međutim, da bi konačni broj žrtava mogao biti mnogo veći, jer se hiljade i dalje vode kao nestale.

Izaslanik UN u Libiji Abdoulaie Batili posjetio je Dernu u subotu i objavio na platformi X, nekadašnjem Twitteru, da je razaranje bilo “srceparajuće”.

“Vidio sam iz prve ruke veličinu katastrofe. Ova kriza je izvan mogućnosti Libije da upravlja, ona prevazilazi politiku i granice”, naveo je Batili.

Timovi za hitne slučajeve i pomoć raspoređeni su iz Francuske, Grčke, Irana, Rusije, Saudijske Arabije, Tunisa, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a na putu je još i iz drugih zemalja.

Napore u pružanju pomoći ometa politička podjela Libije, koja je utonula u godine rata i haosa nakon što je pobuna iz 2011. dovela do svrgavanja i ubistva Moamera Gadafija. Naftom bogata sjevernoafrička zemlja sada je i dalje podijeljena između dvije rivalske vlade – administracije koju podržavaju UN u glavnom gradu Tripoliju i jedne sa sjedištem na istoku pogođenom katastrofom.

Šef Međunarodne organizacije za migracije u Libiji Tauhid-paša objavio je na X da je sada cilj da se kanališu sve vlasti “da rade zajedno, u koordinaciji”.

Džejms Kleverli, britanski ministar spoljnih poslova, rekao je da je “veliki izazov sa Libijom” to što joj nedostaje potpuno funkcionalna vlada sa kojom bi koordinirala.

Ogromne poplave su uslijedile pošto je Libiju 10. septembra zahvatila oluja “Daniel”, koja je ranije donijela smrtonosne poplave Grčkoj, Turskoj i Bugarskoj.

Voda koja se brzo dizala probila je dvije uzvodne brane u Derni, izazvavši kasnonoćni talas koji se obrušio na centar grada sa 100.000 stanovnika, odnijevši čitave stambene blokove u Sredozemno more.

Postavljaju se pitanja da li se katastrofa mogla spriječiti, jer su pukotine na branama prvi put prijavljene 1998. godine.

Nedjelju dana nakon katastrofe, tijela i dalje izlaze na obalu. Hamza Al-Khafifi (45) vojnik iz Bengazija, opisao je AFP-u kako je našao gola tijela “starih, mladih, žena, muškaraca i djece”.

Libijski spasilački tim u čamcu na naduvavanje prijavio je da je vidio “možda 600 tijela” u moru kod regiona Om-al-Briket, oko 20 kilometara istočno od Derne, prema snimku koji je podijeljen na društvenim mrežama.

Ujedinjene nacije su pokrenule apel za pomoć za više od 71 milion dolara.

Pomoć koja se šalje u Libiju uključuje vodu, hranu, šatore, ćebad, higijenske komplete, lijekove i hirurške potrepštine za hitne slučajeve, kao i tešku mašineriju koja pomaže u čišćenju ostataka i još vreća za leševe.

Razmjere razaranja u Derni i okolnim oblastima izazvale su solidarnost širom podijeljene Libije, pošto su volonteri u Tripoliju prikupljali pomoć za žrtve poplava.

Međunarodni komitet Crvenog krsta upozorio je da su neeksplodirane nagazne mine i druga ubojita sredstva iz rata možda dospjela u područja koja su ranije bila bez kontaminacije oružjem.

Svijet

LEONID SLUCKI “Zelenski ne želi mir jer zna da su za njega razgovori KARTA U JEDNOM SMJERU”

Vladimir Zelenski ne želi mir sa Rusijom jer je svjestan da bi razgovori za njega mogli da znače ili presudu ili kartu u jednom smjeru, izjavio je predsjedavajući Odboru za međunarodna pitanja u ruskoj Državnoj dumi Leonid Slucki.

On je za televiziju “Rusija-24” rekao da je Zelenski žrtvovao Ukrajinu i Ukrajince zarad interesa kolektivnog Zapada koji je ranije predvodio bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden, te da odatle potiče njegova opsesivna želja da ostane na vlasti, prenosi Srna.

“Jasno je da bi razgovori za njega mogli značiti kartu u jednom smjeru ili presudu i zato Zelenski ne želi mir, kao ni evropski huškači.

Rat do posljednjeg Ukrajinca je gruba fraza, ali odslikava trenutni pristup Zelenskog”, istakao je Slucki, koji je i lider Liberalne demokratske stranke Rusije.

Prema njegovim riječima, Zelenski je, zapravo, bio potresen kada je shvatio da je predsjednik SAD Donald Tramp izgradio konstruktivan odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da američki lider poziva na mir i naredni krug pregovora u Istanbulu, prenio je TASS.

Slucki je izrazio uvjerenje da je Zelenski svjestan da ga Tramp neće beskonačno ubjeđivati.

“Štaviše, SAD bi mogle da pokušaju da prebace teret vojne podrške kijevskom režimu na Evropu, koja može samo da priča o velikim stvarima.

Evropske zemlje, gdje zamah uzima desničarsko osjećanje, teško da mogu da nose taj teret i smanjenje američke podrške moglo bi da definitivno znači predaju za Zelenskog, bez mogućnosti vraćanja pregovorima koje danas nudimo”, zaključio je Slucki.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

EVROPSKA UNIJA NE ODUSTAJE! Usvojili novi paket sankcija RUSIJI

EU je usvojila novi, 17. paket sankcija Rusiji, saopštila je visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.

Ona je na “Iksu” napisala da su sankcije usmjerene protiv gotovo 200 ruskih brodova.

Prema njenim riječima, nove mjere tiču se i “hibridnih prijetnji” i ljudskih prava.

Kalasova je dodala da su u toku pripreme za nove sankcije Rusiji.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO PORUČIOI DA JE NEOBIČNA SITUACIJA U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA: SAD trenutno imaju “predsjednika mira”

Međunarodni odnosi su danas došli u neobičnu situaciju u kojoj su SAD protiv rata, a Evropa u potpunosti za rat, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

On je tokom govora u centru “DŽon F. Kenedi” naglasio da SAD trenutno imaju “predsjednika mira”.

“Zapravo, jedan od kardinala sa kojima sam se juče sastao pred misu mi je rekao da je za njih veoma neobično što je američki predsjednik neko ko želi mir, dok pojedini Evropljani konstantno pričaju o stvarima koje se tiču rata, tako da se svijet u njihovim glavama, na neki način, okrenuo naopačke. Obično je obrnuta situacija”, rekao je Rubio.

Prema njegovim riječima, predsjednik SAD Donald Tramp je usredsređen na prekid sukoba u raznim dijelovima svijeta i podržava što skorije pronalaženje rješenja za veće oružane sukobe, prenio je TASS.

Rubio je pojasnio da iako SAD sada ulažu ogroman novac u državnu bezbjednost, Vašington ipak želi da obezbijedi situaciju u kojoj taj novac može da bude preusmjeren na javni sektor u polju ekonomije.

Nastavi čitati

Aktuelno