Po prvi put u istoriji Bliskog istoka, međunarodno priznato tijelo za praćenje gladi – Integrisana klasifikacija faza sigurnosti hrane (IPC) – zvanično će proglasiti glad u Gazi.

Kako piše “Telegraph”, odluka će biti objavljena danas, a odnosi se na područje “Gaza Governorate”, koje obuhvata grad Gazu, tri okolna mjesta i nekoliko izbjegličkih kampova. Na tom području živi oko 500.000 ljudi koji, prema nalazima, već sada prolaze kroz uslove obilježene glađu, siromaštvom i smrću.

Ovo je tek peti put otkako je IPC osnovan 2004. godine da se formalno proglašava glad, a prvi put u nekoj zemlji Bliskog istoka. Raniji slučajevi zabilježeni su u podsaharskoj Africi, a posljednji u Sudanu prošle godine.

Prema pravilima IPC-a, da bi glad bila proglašena moraju biti ispunjena tri stroga kriterija: najmanje 20 posto domaćinstava mora biti suočeno s potpunim nedostatkom hrane, najmanje 30 posto djece mora patiti od akutne pothranjenosti, te mora biti zabilježena stopa smrtnosti od dvoje ljudi dnevno na svakih 10.000 stanovnika zbog “direktnog izgladnjivanja”.

Izvještaj IPC-a upozorava da će se glad proširiti i na oblasti Deir Al-Balah i Khan Younis do kraja septembra, ukoliko se stanje ne promijeni. Još 1,07 miliona ljudi u Gazi već sada je na “hitnim” nivoima nesigurnosti hrane, što znači da su na korak do najtežeg stepena. Procjene govore da bi do kraja septembra skoro trećina stanovništva Gaze – njih oko 641.000 – mogla biti u potpuno katastrofalnim uslovima.

Izraelska vlada dosljedno odbacuje tvrdnje o gladi u Gazi. Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je tokom rata u enklavu pušteno “na stotine kamiona pomoći” i da bi, kako je rekao, “da Izrael sprovodi politiku izgladnjivanja, nakon dvije godine rata niko u Gazi ne bi preživio”. Također je ustvrdio da su jedini koji se namjerno izgladnjuju – izraelski taoci u rukama Hamasa.

Istovremeno, izraelske snage nastavljaju ofanzivu na Gazu. Nakon višednevnog bombardovanja, vojska je ušla na rubne dijelove grada, a Palestinci u masama napuštaju svoje domove. Najavljeno je i novo masovno regrutovanje od 60.000 rezervista izraelske vojske radi potpune kopnene operacije u Gazi.

Ministarstvo zdravstva u Gazi saopštilo je da je od posljedica gladi do sada umrlo 271 osoba, među kojima 112 djece. Više od polovine tih smrtnih slučajeva zabilježeno je u posljednje tri sedmice. Ukupan broj poginulih Palestinaca od početka rata iznosi 62.192.

Organizacije poput UNICEF-a, Oxfama i Save the Children, koje su dio mreže IPC-a, upozoravaju da će humanitarna katastrofa u Gazi nastaviti da se pogoršava. Ističu da je ovo historijski trenutak jer je prvi put glad zvanično potvrđena u ovoj regiji, iako su stanovnici Bliskog istoka u prošlosti prolazili kroz različite oblike nestašice hrane.

Sjedinjene Američke Države uskoro dobijaju novu generaciju centara za podatke specijalizovanih za vještačku inteligenciju.

Tajvanski Foxconn i japanski SoftBank udružili su snage u okviru inicijative Stargate, koja će transformisati američku AI infrastrukturu i otvoriti više od 100.000 novih radnih mjesta.

Proizvodnja opreme za centre za podatke odvijaće se u fabrici u Ohaju, koja je nekada pripadala kompaniji Lordstown Motors, proizvođaču električnih vozila. Lokaciju je kupio SoftBank, dok će Foxconn nastaviti da upravlja pogonom kroz zajedničko ulaganje. Vrijednost ranije prodaje fabrike i opreme procjenjuje se na 375 miliona dolara.

Šta je projekat Stargate?

Stargate je zajednički poduhvat kompanija OpenAI, SoftBank, Oracle i MGX, predstavljen početkom 2025. godine pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trampa. Planirano ulaganje iznosi do 500 milijardi dolara u naredne četiri godine, a cilj je da se Sjedinjene Države učvrste kao globalni lider u AI infrastrukturi.

Prva lokacija u Teksasu i milionski AI procesori

U prvoj fazi gradi se centar za podatke u Abileneu (Teksas), kapaciteta 1,2 gigavata, koji će moći da smjesti čak 2 miliona AI procesora.U drugoj fazi planirano je proširenje kapaciteta svih centara na 4,5 gigavata, čime bi se obezbijedila neophodna snaga za masovnu obradu podataka. Projekat predviđa i otvaranje više od 100.000 novih radnih mjesta, prenosi Poslovni.

Ohajo kao strateška lokacija

Predsjednik Foxconna Young Liu naglasio je da se o projektu razgovara već više od šest mjeseci i da su ključni faktori energija, lokacija i vremenski okvir.

“Projekat se ne može odlagati. Vjerujemo da je Ohajo izuzetno pogodna lokacija za proizvodnju, a SoftBank deli to mišljenje”, izjavio je Liu.

Strateški značaj za SAD

Projekat Stargate smatra se jednim od najvažnijih poduhvata u globalnoj trci za AI dominaciju. Osim tehnološkog napretka, on donosi i snažan ekonomski uticaj, jer će SAD-u omogućiti da konsoliduje svoju ulogu lidera u razvoju i primjeni vještačke inteligencije, prenosi Telegraf Biznis.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un odao je počast vojnicima koji su poginuli boreći se na strani Rusije u ratu protiv Ukrajine, izjavivši da mu se “srce slama”, što predstavlja rijetko priznanje vojnih gubitaka Pjongjanga, piše CNN.

Kim je svoje komentare iznio na svečanosti u Pjongjangu, gdje se sastao sa komandantima jedinice koja se borila u ruskoj zapadnoj regiji Kursk, izvijestili su sjevernokorejski državni mediji KCNA.

Pohvalio ih je kao “herojsku vojsku”, a fotografije prikazuju kako im pričvršćuje medalje na uniforme. Fotografije koje je objavila KCNA takođe prikazuju Kima kako stavlja značke na uokvirene fotografije poginulih vojnika, čija su imena bila ispisana zlatom ispod slika.

“Srce me boli i gorko mi je dok se suočavam sa stvarnošću da plemenite ličnosti koje su dale svoje dragocjene živote za veliku pobjedu i slavu mogu susresti samo putem fotografija na spomen-zidu”, rekao je Kim u svom govoru. “Dok stojim pred ožalošćenim porodicama palih vojnika, ne znam kako izraziti svoje žaljenje i izvinjenje što nisam uspio zaštititi naše dragocjene sinove.”

Prema objavljenim snimcima, ceremonija je bila izuzetno emotivna. Kim se susreo s ožalošćenim članovima porodica koji su plakali i odavali počast slikama vojnika. Na nekoliko fotografija vidi se kako Kim grli uplakanu djecu i vojnike. Nakon ceremonije, vlasti su organizovale banket u čast povratničke jedinice.

Sjevernokorejci na ruskom ratištu
Sjeverna Koreja počela je slati značajan broj vojnika i opreme kao podršku ruskom ratu prošle godine, nakon sastanaka na visokom nivou između Kima i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako su obje zemlje isprva negirale bilo kakvo raspoređivanje, kasnije su javno priznale učestvovanje snaga iz Pjongjanga.

Kimova vlast dugo je ćutala o izvještajima o teškim gubicima u Kursku, zbog čega ovosedmična ceremonija predstavlja rijetko priznanje razornog uticaja rata na njihove snage.

Ukrajinske i američke obavještajne službe procjenjuju da se u Rusiji nalazi oko 12.000 sjevernokorejskih vojnika, a prvi su stigli u jesen 2024. godine. Od tada je oko 4.000 vojnika ubijeno ili ranjeno. Iako sjevernokorejskim vojnicima nedostaje nedavno borbeno iskustvo, analitičari upozoravaju da ih se ne smije podcijeniti, jer vjerovatno dolaze iz elitnih i visoko indoktrinisanih jedinica.

Ukrajinske specijalne snage opisale su za CNN brutalne i gotovo samoubilačke taktike Sjevernokorejaca, uključujući slučajeve gdje su vojnici aktivirali granate kako bi izbjegli zarobljavanje. I pored teških gubitaka, saradnja se nastavlja.

Novi obavještajni podaci iz jula sugerišu da Pjongjang namjerava utrostručiti broj svojih vojnika u Rusiji, šaljući dodatnih 25.000 do 30.000 vojnika u narednim mjesecima. To je potaknulo strahove o tome što bi Moskva mogla pružiti zauzvrat, poput napredne svemirske, satelitske ili nuklearne tehnologije, prenosi Index.