Hrvatski državljanin, koji je prije više od tri decenije nestao u Njemačkoj i proglašen mrtvim, pronađen je u Francuskoj, gdje živi sa promijenjenim identitetom i drugom porodicom.

Hrvatski državljanin Boris C. iz njemačke savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija pronađen je živ zahvaljujući emisiji “Aktencaihen XY,” poznata po rješavanju starih i neriješenih slučajeva.

Boris je nestao još 1994. godine, kada je imao 37 godina. Njegov slučaj tada je izgledao kao ozbiljno krivično djelo – njegov automobil pronađen je u Diseldorfu, a u njemu tragovi krvi za koje se kasnije potvrdilo da pripadaju upravo njemu. Istražitelji su odmah pretpostavili da je ubijen, a porodica ga je 1997. godine službeno proglasila mrtvim.

Ipak, nakon više od 30 godina, došlo je do nevjerovatnog obrta. Vlasti su otkrile da Boris nije ubijen, već je svoj nestanak unaprijed isplanirao.

Prema podacima koje prenosi Fenix Magazin, priznao je da je tada bio u velikim dugovima i da je strahovao za bezbjednost sebe i svojih najbližih. Zato je odlučio da nestane fingirajući nasilni zločin, namjerno se povrijedivši da bi ostavio krvave tragove u automobilu i uverio policiju da je ubijen.

Upravo zahvaljujući pomenutoj njemačkoj emisiji, istraga je pokrenuta ponovo i dovela do nevjerovatnog otkrića: Boris je živ, ima novu porodicu, a život je nastavio u Francuskoj.

Još nema dogovora oko najnovijeg 18. paketa sankcija protiv Rusije.

Članice Evropske unije složili su se da produže sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci, do januara 2026. godine.

Krajnji rok za produženje sektorskih sankcija je 31. jul, a ovaj dogovor je nastupio mjesec dana pre roka što je bilo prilično iznenađujuće, čime je izbegnuta nova drama s Mađarskom, koja konstantno preti da će blokirati ovu odluku.

Sankcije EU moraju da se obnavljaju svakih šest mjeseci. Postoje dvije grupe sankcija, sektorskih poput zabrane izvoza raznih proizvoda u Rusiju, kao i spisak pojedinaca i preduzeća kojima je zabranjen ulazak i zamrznuta imovina.

Sankcije se obnavljaju u januaru i julu, a popis osoba i preduzeća u martu i septembru.

S druge strane, još nema dogovora oko najnovijeg, 18. prijedloga sankcija protiv Rusije, kojem se protive Slovačka i Mađarska. Te dvije zemlje traže da im se omogući da i dalje kupuju ruski gas i naftu.

Komisija je nedavno predložila da se EU definitivno reši zavisnosti od ruskih fosilnih goriva do kraja 2027.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je tokom nedavnog dvanaestodnevnog oružanog sukoba sa Iranom Izrael pokušao da eliminiše iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, ali da se operativna prilika za to nije ukazala.

“Da je bio na našem nišanu, eliminisali bismo ga”, rekao je Kac u intervjuu za izraelski Kanal 13, navodeći da je Izrael intenzivno tragao za Hamneijem, ali bezuspješno, prenio je Tajms of Izrael.

Prema njegovim rečima, Hamnei se sklonio “duboko pod zemlju” i prekinuo komunikaciju sa vojnim komandantima. Kac je potvrdio da je Hamnei bio meta, ali da je situacija postala neizvodljiva.

“Na kraju to jednostavno nije bilo realno”, rekao je ministar i za javni servis Kan.

Upitan da li je Izrael tražio američko odobrenje za operaciju, Kac je odgovorio:

“Ne treba nam dozvola za ove stvari”, prenose Novosti.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp takođe je javno zaprijetio Hamneiju, rekavši 17. juna na društvenim mrežama da SAD “tačno znaju gdje se krije takozvani ‘Vrhovni vođa'”, dodajući da “neće biti eliminisan – barem ne za sada”.

Nekoliko dana kasnije, Tramp je promijenio stav i rekao da smjena režima nije poželjna.

Kac je u intervjuima naglasio da Izrael neće nastaviti da cilja Hamneija nakon prekida vatre, koji je stupio na snagu dva dana ranije, ali mu je poslao upozorenje. Uporedio ga je sa vođom Hezbolaha Hasanom Nasralahom, koga je Izrael, prema tvrdnjama izraelskih zvaničnika, eliminisao prošle godine.

“Ne bih mu preporučio da se opusti. Trebalo bi da uči od pokojnog Nasralaha, dugo je sjedio duboko u bunkeru. Preporučujem mu da uradi isto”, rekao je Kac.

Kac je Hamneija nazvao “modernim Hitlerom” koji “ne može više da postoji”.

Rekao je da cilj Izraela nije promjkena režima, već “uznemiravanje režima usred operacije i vršenje pritiska na Irance”.

On je potvrdio da Izrael održava vazdušnu nadmoć nad Iranom i da je spreman da ponovo djeluje ukoliko Teheran obnovi svoj nuklearni ili raketni program.

“Nećemo dozvoliti Iranu da razvije nuklearno oružje i rakete dugog dometa”, rekao je za Kanal 12.

Kac je dodao da je politika izraelske vlade da se prema Iranu postupa s mjerama prinude, po uzoru na strategiju primjenjenu u Libanu, ali “pomnoženo sa sto”.

Govoreći o početku sukoba 13. juna, Kac je priznao da izraelska vlada nije znala da li će se Sjedinjene Države uključiti u ofanzivu, ali da je postojalo uvjerenje da će SAD pomoći u odbrani Izraela.

“U odbrani smo znali da su oni uz nas – i uradili su nevjerovatan posao”, rekao je on.

Kac je dodao da je Tramp preuzeo politički rizik podržavajući izraelske operacije, uprkos protivljenju dijela svoje baze, ali da je to učinio nakon što je vidio uspjehe izraelske vojske u ranoj fazi sukoba.

Takođe je priznao da Izrael ne zna gdje se nalaze sve zalihe obogaćenog iranskog uranijuma, ali tvrdi da su izraelski udari ozbiljno oštetili Teheranove kapacitete za obogaćivanje.

“Sam materijal nije trebalo da bude uklonjen”, rekao je on za Kanal 12.

Dok neke procjene govore da je iranski nuklearni program unazađen za samo nekoliko mjeseci, izraelski i američki zvaničnici, uključujući Kaca, procjenjuju da će Teheranu trebati godine da se oporavi.

“Trebaće im mnogo godina, ali nećemo dozvoliti da se to desi”, istakao je on.

Komentarišući situaciju u Gazi, Kac je rekao da Izrael neće dozvoliti da sukob preraste u “rat iscrpljivanja”, ali da rat mora da bude okončan demontažom vojnih i upravnih struktura Hamasa i povratkom preostalih 50 talaca.