Ukoliko niste sigurni da li vam neko prisluškuje telefon, postoje stvari na koje bi trebalo da obratite pažnju kako biste potvrdili ili odagnali sumnje.

Neobjašnjivo pregriajvanje, prisustvo čudnih programa bez ikonica, brzo pražnjenje baterije, nagli porast pozadinskog saobraćaja i spontana aktivacija – sve su to znaci da se telefon možda prisluškuje.

Ovo je za rusku novinsku agenciju “Prajm” rekao Nikita Novikov, šef odjeljenja za analizu, monitoring i reagovanje u kompaniji Angara Security.

“Sve to može ukazivati na pokretanje zlonamjernih procesa, uključujući i one povezane sa prenosom podataka na eksterne servere”, objašnjava on.

Ukoliko želite da provjerite da li vam je uključeno preusmjeravanje poziva, neophodno je da u polje za poziv ukucate (i onda “pozovete”) kod: *#21#.

Dalje, možete da iskoristite kod: ##002# za resetovanje svih preusmjeravanja poziva, ukoliko ih ima.

Takođe, mogu se koristiti antispyware skeneri, ali najefikasnije je čišćenje uređaja do fabričkih podešavanja i potpuna zamjena akreditiva, zaključio je Novikov.

Da li ste sigurni da novčanica u vašem novčaniku nije lažna? Dok svakodnevno prelaze iz ruke u ruku, ne možemo uvijek biti sigurni da je baš svaka novčanica ispravna.

Prepoznavanje falsifikata postao je ozbiljan izazov.

Zamislite da vam prilazi gost na vašoj svadbi, pruža kao poklon novčanicu od 500 evra – i zatraži da mu vratite kusur od 300 evra. To se zaista desilo i to u Srbiji.

Naime, već u prva tri mjeseca ove godine otkrivena je tačno 2.361 lažna novčanica u Srbiji. Od toga 450 komada čine dinari a 1.911 strane valute, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS). Među falsifikatima bilo je najviše evra, zatim dinara i američkih dolara.
Da je pomenuta nesvakidašnja situacija za nekoga bila realnost, potvrdili su upravo iz Narodne banke.

– Lažni novac se najčešće koristi za kupovinu robe ili usluga ili vraćanje dugova, a registrovan je i slučaj puštanja u opticaj falsifikovanog novca u vidu poklona na svadbi gde je falsifikator dao jednu lažnu novčanicu od 500 evra i tražio kusur od 300 evra – naveli su iz Narodne banke Srbije za B92.

Lažni novac najčešće se plasira na mjestima sa većim prometom i slabijim nadzorom, poput pijaca, diskoteka, noćnih klubova ili uličnih prodajnih punktova.

Takođe, iz NBS su upozorili da se falsifikati često koriste za tzv. “kusur strategiju”, kada se kupovina robe ili usluge male vrijednosti obavi lažnim novcem s ciljem da se dobije autentičan novac u kusuru.

Na taj način se bezvrijedan papir mijenja za autentičan novac, pri čemu je kupljena roba ili plaćena usluga za falsifikatora potpuno nebitna.
Srpskacafe

Topliji dani donijeli su Beograđanima muke sa vranama. Osim parkova i zelenih površina, ove ptice “okupirale” su i stambene zone u centru grada.

Tako je juče na meti bila sugrađanka sa bebom, dok je prolazila pored poznatog restorana na Dorćolu. Iako izgledaju strašno u niskom letu, a znaju i kljunom da naprave ranu na glavi, stručnjaci objašnjavaju zapravo štite svoje mlade, prenose Novosti.

Prema riječima Ivane Novčić, stručnog saradnika na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, maj i juni su mjeseci kada mladi ptići napuštaju svoja gnijezda, a roditelji se javljaju kao zaštitnici.
“Vrane napadaju ljude u blizini gnijezda, jer se boje za svoje mladunce. To je uobičajeno ponašanje koje ne izaziva ozbiljnije posljedice ili vrlo rijetko može da dovede do manjih povreda. Iz tog razloga treba biti obazriv i ne ulaziti “u sukob” sa vranama. Najbolji način da se ljudi zaštite, jeste da izbjegavaju mjesta gdje se nalaze gnijezda vrana ili ukoliko se nađu u blizini gnijezda da se što prije udalje iz te zone”, objašnjava Novčićeva.

Pod zaštitom države

U Srbiji je siva vrana zaštićena prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, a takođe je označena kao lovna vrsta.

Razlog masovnog pojavljivanja i pravljenja gnijezda u gradskim jezgrima i urbanim sredinama prilično je složen, ali je to, prije svega, povećanje količine otpada, naročito onog koje je organskog porijekla, što je posljedica povećanja broja ljudi u gradovima.

Vrana se gnijezdi uglavnom na drveću, a sve češće i na stubovima dalekovoda i sličnim objektima. Tokom maja, mladunci vrane dobijaju perje, uče da lete, pa se dešava da ispadaju iz gnijezda i prije nego što su spremni da lete.

“Odrasle ptice tada brane teritoriju i mladunce, pa može doći i do napada ukoliko se prolaznik previše približio mladuncu. Najprije odrasle ptice počinju glasno da šalju znake upozorenja snažnim gakanjem, nakon čega mogu “krenu u napad”. Ovaj period traje dok mladunci ne postanu potpuno spremni za let, poslije čega više nema bojazni od napada”, navodi Novčić.

Iako je siva vrana već domaća u gradovima, većina sugrađana ih ne primećuje dok ne dođe do njihovog agresivnog ponašanja. Dugačke su od 44 do 51 centimetra. Siva vrana koristi raznovrsnu hranu biljnog ili životinjskog porekla, vrlo je prilagodljiva i koristi različite tehnike da bi došla do hrane.