Connect with us

Uncategorized

ČIME ĆE SE BAVITI NOVA AGENCIJA U RS? Sprečavanje odliva informatičara i prenosa nadležnosti, NADZOR i BEZBJEDNOST

Pred poslanicima Narodne skupštine na Petoj redovnoj sjednici koja počinje u utorak 26. septembra naći će se i Prijedlog zakona Agenciji za informaciono-komunikacione tehnologije i to po hitnom postupku.

U obrazloženju prijedloga zakona o osnivanju agencije stoji da je osnovni cilj obezbjeđenje sistematičnog razvoja i primjene informaciono-komunikacionih tehnologija i elektronske uprave u Republici Srpskoj, razvoj informaciono-komunikacione djelatnosti, kao i standardizacija i uspostavljanje nadzora u ovoj oblasti.

Nova agencija će biti nadležna, između ostalog, da na strateškom i operativnom nivou sprovodi koncept informacione bezbjednosti u RS, kao i da vrši stručni nadzor i kontrolu sprovođenja informacione bezbjednosti, kao i nadzor putem informaciono-komunikacionih tehnologija u ovoj oblasti.

Biće zadužena da upravlja i stara se o funkcionisanju republičkog CERT-a – posebne organizacione jedinice za djelovanje u hitnim slučajevima (engl. Computer Emergency Response Team) i “Operativnim centrom za informacionu bezbjednost”, odnosno da vrši koordinaciju prevencije i zaštite od računarsko-bezbjednosnih incidenata na internetu i drugih rizika bezbjednosti informacionih sistema republičkih organa uprave i drugih fizičkih i pravnih lica.

Sprečavanje prenosa nadležnosti
U dijelu obrazloženja za osnovanje agencije piše da Republika Srpska kasni u stvaranju uslova za izradu elektronskih certifikata, a da bi ispunjavanjem preuzetih obaveza u usklađivnju sa EU moglo doći do “prenosa nadležnosti” u ovoj oblasti.

Navodi se da je u oblasti usluga povjerenja Republika Srpska uspostavila zakonodavni okvir, infrastrukturu javnog ključa, kao i Certifikaciono tijelo Ministarstva (MNRVOID).

Međutim, u ovom trenutku, u Vladi RS smatraju da je potrebno hitno omogućiti masovnu produkciju kvalifikovanih elektronskih certifikata ovog certifikacionog tijela kako bi se odgovorilo na trenutne razvojne potrebe sistema elektronske uprave, finansijskog sektora, ali i privrede RS

“Hitnost djelovanja proizlazi iz činjenice da su institucije BiH, kroz uspostavljanje kvalifikovanih certifikacionih tijela Uprave za indirektno oporezivanje i Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka, uz podršku međunarodnih donatora, ovaj posao već završile. Pored toga, kroz različita dokumenta tijela Evropske unije, utvrđuju se obaveze BiH u kontekstu usklađivanja pravnih akata Evropske unije sa zakonodavstvom u BiH. Ispunjavanje ovih obaveza u BiH, bez uspostavljanja funkcionalnog i operativnog certifikacionog tijela RS, značilo bi prenos nadležnosti sa Srpske na BiH, te stvaranje trajne zavisnosti organa uprave i privrede RS od kvalifikovanih pružaoca usluga povjerenja sa nivoa BiH”.

S obzirom na to da funkcionisanje certifikacionog tijela, u skladu s utvrđenim pravilima ЕU, zahtijevaju uspostavljanje nezavisnog, samostalnog tijela i tijela sa zasebnim pravnim subjektivitetom, objašnjava predlagač u obrazloženju zakona, uspostavljanjem Agencije omogućiće se sistematična osnova za ispunjenje standarda EU.

Odliv kadrova
Takođe, u obrazloženju se navodi da su Privredna komora i Unija udruženja poslodavaca RS u prethodnom periodu iznijele niz prijedloga u svrhu unapređenja i boljeg iskorištavanja razvoja informaciono-komunikacione (IK) industrije RS, po uzoru na zemlje u okruženju, gdje razvoj IK industrije bilježi eksponencijalne stope rasta.

“Republika Srpska se suočava sa odlivom ovih kadrova u svim privrednim sektorima, usljed sporijeg rasta primanja zaposlenih u ovoj oblasti u RS u odnosu na zemlje u okruženju i zemlje Evropske unije, prouzrokovano nedovoljnim stepenom razvijenosti domaće IK industrije”, priznaje se u obrazloženju.

Smatraju da će ubrzani razvoj domaće IK industrije doprinijeti efikasnijem zadržavanju mladih u Srpskoj obzirom da im ova privredna grana može omogućiti lični i profesionalni razvoj, te visoka i konkurentna lična primanja.

“Osnivanjem Agencije na preloženi način, direktno će se doprinijeti zadržavanju i kontinuiranom napredovanju ljudskih resursa u oblasti IK tehnologija, kroz utvrđivanje konkurentnih plata zaposlenih u Agenciji. Pored toga, objedinjavanjem IK usluga u Agenciji, doprinijeće se rasterećenju svih organa uprava u planiranju, razvoju i održavanju IK infrastrukture, kao i u upravljanju ljudskim resursima u ovoj oblasti.”

Ako i kada zakon bude usvojen Republika Srpska će ponovo dobiti posebnu agenciju koja će se baviti informacionom tehnologijama. Slična agencija je postojala, ali je prije pet godina ugašena, odnosno, ušla je u sastav Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo.

Uncategorized

“ŠALJU POGREŠAN SIGNAL”: Njemačke građevinske firme se razljutile, imaju OZBILJAN PROBLEM sa radnicima sa Balkana

Buduća njemačka vlada Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) planira da u narednim godinama uloži 500 milijardi evra u obnovu dotrajale infrastrukture: pruga, puteva i mostova.

Istovremeno namjerava da se pozabavi i drugim gorućim problemom, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.

Međutim, za te planove biće potrebno, osim novca, i mnogo radne snage – kako kvalifikovane, tako i one bez kvalifikacija. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016. godine, proteklih godina zadovoljavalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od drugih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije zahtijevalo kvalifikacije, već samo ugovor o radu sa njemačkim poslodavcem. To je posebno građevinskoj industriji omogućavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele.

Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, povećala godišnju kvotu u okviru Pravila o Zapadnom Balkanu sa 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Međutim, nova vlada je u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje ponovo smanjila tu kvotu na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za takvu odluku.

– Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji – kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks. Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovu mišljenju, pogrešna.

Sličnog mišljenja je i Tim‑Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je takođe za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.

– Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom – kaže Miler.

Zašto smanjivati kvote?
Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).

Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima – ističe on.

Zanatlije svih smjerova potrebne su građevinarstvu
Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).

– Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile – kaže Danenbring, također za Štutgarter cajtung i zaključuje:

– Ako u oblasti stanogradnje želimo nešto da promijenimo, biće nam potreban svaki čovjek – kaže on.

Negativni komentari i nedostatak razumijevanja odluci buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam:

– 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska zaposleni i uredno plaćaju doprinose – zaključuje Briker.

Nastavi čitati

Uncategorized

SJAJNA ZABAVA! Danas u Banjaluci spektakularno otvaranje manifestacije!

Banjalučko proljeće stiže u naš grad i sa sobom donosi mnoštvo zanimljivih dešavanja za sve generacije.

Ovogodišnja započeće tradicionalnim proljećnim druženjem uz muziku, ples i sjajnu zabavu, koja vas danaa, 12. aprila očekuje u srcu našeg grada.

Već od 11.00 časova pridružite se proljećnoj zabavi u „Parkiću“ i ispred Gradske uprave uz grupu „Baba Djex Tribe“ i Dječiji hor “Vrapčići”.

Nakon proljećnog defilea koji će krenuti ispred Gradske uprave, program će biti nastavljen u Parku knjige gdje vas od 12.00 časova očekuje sjajna atmosfera uz nastupe di-džejeva i plesnih animatora.

Nakon velikog otvaranja priređenog u čast proljeća naše sugrađane i sve posjetioce očekuje prava proljećna bajka uz bogat program koji će trajati sve do polovine juna.

Podsjećamo, sjajni koncerti, vaskršnje aktivnosti, obilježavanje Dana grada, Festival uličnih zabavljača „TrotoArt“ samo su neki od događaja koji će zasigurno donijeti fenomenalnu atmosferu u grad na Vrbasu i zato ne propustite priliku da budete dio jedinstvene proljećne priče.

Nastavi čitati

Uncategorized

Кukolj: Građani Prijedora više vjeruju u Djeda Mraza nego u Dodikova obećanja!

“Dodik je danas u Prijedoru, po ko zna koji put, glumio Djeda Mraza i obećao 220 miliona КM za iste stare, nikad realizovane projekte.

Umorni od laži i praznih priča, građani Prijedora više vjeruju u Djeda Mraza nego u njegova obećanja”. Izjavio je ovo odbornik PDP-a u Skupštini Prijedora, Predrag Кukolj.

“Gospodin Dodik je, u maniru Djeda Mraza, ponovo došao u Prijedor i obećao milione za uvijek ista obećanja koja daje. Ali čini mi se da u ovoj sali više ljudi vjeruje u Djeda Mraza nego u ono što on priča. Ono što je Prijedoru obećano prethodnih godina povodom poplava, po količini novca i finansija, mi smo mogli napraviti novi Кineski zid — i to sam više puta isticao. Dosta je više krpljenja malih sitnica koje ni izbliza nisu dovoljne da riješe suštinski problem. Cijeli projekat mora biti sagledan ozbiljno i rješavan u potpunosti”, rekao je Кukolj.

Prije četiri godine, podsjeća Кukolj, obećano je Dodik 15 miliona КM za zaštitu Prijedora od visokih voda.

“Svi mi to znamo. Postavljam javno pitanje: da li je tih 15 miliona stiglo u Prijedor? Ako nije — zašto nije? Ako jeste — gdje su ta sredstva? Negdje u sebi sam i dalje vjerovao da postoji neko političko dostojanstvo, da će vodeći ljudi u gradu, iz moralnih razloga, podnijeti ostavke. Nažalost, to se nije desilo”, zaključio je Кukolj.

Nastavi čitati

Aktuelno