Connect with us

Politika

DANAS POSEBNA SJEDNICA NSRS: Vlast potvrđuje da izlazi na izbore za predsjednika Republike Srpske?

U Banjaluci je za danas (srijeda) u 14 časova, zakazana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se, između ostalog, razmatrati odluka CIK BiH da raspiše izbore za predsjednika Republike Srpske.

A kako sada stvari stoje, biće donesena odluka da svi u Srpskoj, prije svih vladajuća većina, izađu na izbore, iako je ta većina u ovom domu 22. avgusta 2025. zaključkom odbacila mogućnost sprovođenja prijevremenih izbora, a nakon što je CIK BiH, 18. avgusta, oduzeo Miloradu Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske zbog presude Suda BiH.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, istakao je da, ma šta ko pričao, okolnosti sada nisu iste kao tada, jer su izbori raspisani.

“Mi smo odlučivali kada prijevremeni izbori nisu bili raspisani. Prinuđeni smo da to analiziramo i vidimo šta je najcjelishodnije pošto je velika odgovornost donositi odluke koje bi mogle da proizvedu podjele, tako i negativne stvari za Srpsku”, poručio je Stevandić.

Ono što ih je nagnalo da se sada vrate u Skupštinu i da ponovo razmatraju ovo pitanje jeste to što je, kako je naveo, predsjednica CIK BiH kazala da postoji vjerovatnoća da se na 48 biračkih mjesta u Federaciji BiH može izabrati predsjednik Republike Srpske.

“Veći poraz ne bismo mogli da doživimo kada bismo ignorisali izbore”, rekao je Stevandić te dodao da su znali da je to moguće, ali da nisu vjerovali da se to može arbitražno koristiti.

“U normalnim okolnostima nikada se ne bi mogli organizovati izbori na 48 mjesta, i zato nikad ne bi dobili legalitet u Ustavnom sudu, ali mi u ovom momentu ne smijemo da se kockamo sa Ustavnim sudom BiH, jer je i ranije donosio odluke da potvrđuje nelegalne odluke ne samo CIK, već i Kristijana Šmita”, dodao je predsjednik NS RS.

Dalje je kazao da mandat predsjednika Republike Srpske pripada SNSD-u, jer je tako odlučio narod, te da se to može mijenjati samo kako je napisano, referendumom ili ostavkom.

“Možete da nas kritikujete koliko hoćete, ali smatramo da je ova odluka daleko iznad poštovanja ili nepoštovanja Šmita i Ustavnog suda BiH i ispravna je”, dodao je Stevandić.

Na pitanje da li se na ovaj način direktno priznaju odluke Ustavnog suda BiH, jer je taj sud nedavno stavio van snage određene zaključke koji su usvojeni na sjednici 22. avgusta, kao i da li su ti zaključci i dalje na snazi, Stevandić je rekao da je Ustavni sud BiH stavio van snage tri zaključka, a potvrdio sve ostale koji su, kako je rekao, “mnogo radikalniji”.

“U zaključcima koje je i Ustavni sud BiH potvrdio govori se da je Kristijan Šmit nelegalan, da je na nepravan način donosio odluke. Zato sam mnogo zadovoljniji onim što Ustavni sud nije stavio van snage, a koje daju snagu Narodnoj skupštini. A one koje je stavio van snage, one su i dalje na snazi dok ih mi ne stavimo van snage, a ne Ustavni sud BiH”, tvrdi on.

Upitan da kao predsjednik Ujedinjene Srpske kaže da li treba da se izađe na izbore, on je kazao da nije pitanje šta im se sviđa ili ne, već da se zaštiti pozicija predsjednika Srpske.

“Citirao bih jednog uglednog muslimanskog sveštenika koji je rekao: ‘Muslimani nikada ne jedu svinjetinu, osim u trenutku kada mogu umrijeti od gladi.’ Dakle, bez obzira na donesene odluke, odgovorni ljudi ne smiju bježati od toga ili ganjati neku ostrašćenu principijelnost koja bi mogla da nanese štetu institucijama Republike Srpske. Mi i dalje pokazujemo da smo ti koji vode igru”, tvrdi Stevandić.

Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, smatra da zahtjevom da održe vanrednu sjednicu, kako bi zauzeli stavove o nečemu što su već ranije odlučili, vladajuća koalicija još jednom pokazuje da je izgubljena u vremenu i prostoru i da nije u stanju da vodi Srpsku.

“Nakon što su predali mjesto predsjednika Republike Srpske HDZ-u i uveli Vladu RS u sivu zonu, gdje svaki dan može biti proglašena neustavnom, koalicija nastavlja da srlja i luta. Republici Srpskoj sada najviše trebaju funkcionalne institucije, koje svi priznaju i uvažavaju, kako bi mogle da nas uvedu u miran period stabilnosti i normalnog života. Umjesto da Narodna skupština jednoglasno zatraži od pravosuđa Republike Srpske da se utvrdi ko je odgovoran za otetih 120 miliona u aferi ‘Vijadukt’, sprema se još jedna predstava praznog patriotizma i dodatnog srozavanja Narodne skupštine”, poručio je Crnadak.

Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika Za pravdu i red, rekao je da vlast želi da napravi izlaznu strategiju kako bi izašla na izbore ukoliko opozicija bude izašla na njih.

“Uvijek se vade na poslanike, valjda im je tako lakše da podijele odgovornost”, naveo je on.

Pored stava o prijevremenim izborima, poslanici će na posebnoj sjednici razmatrati i odluku o razrješenju potpredsjednika NS RS Mirsada Duratovića, te izboru novog potpredsjednika iz reda bošnjačkog naroda. Četvrta tačka je izbor potpredsjednika Vlade RS.

Dodik: Nigdje nisam rekao da će SNSD na izbore

Milorad Dodik, predsjednik RS kojem je CIK oduzela mandat poručio je da će Narodna skupština Republike Srpske danas razmotriti ranije donesen zaključak o odbijanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, jer ne postoji zajedništvo o ovom pitanju između stranaka u Srpskoj.

Dodik je naglasio da nigdje nije rekao da će SNSD učestvovati na navedenim izborima.

“Sa žaljenjem primjećujemo da su politički faktori koji čine Narodnu skupštinu opredijeljeni da ne poštuju zaključke o neodržavanju izbora, a to se moglo učiniti samo ako su svi politički faktori u Srpskoj ujedinjeni o tome. Sa žaljenjem primjećujemo da je došlo do koalicije muslimana u BiH i opozicije u Srpskoj koja najavljuje da će izaći na te izbore”, istakao je Dodik juče na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sjednica Izvršnog komiteta i Predsjedništva SNSD-a.

On je naveo da Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore, utvrđuje rokove i daje naloge za njihovo održavanje, te da je važno da o ovom pitanju Narodna skupština Srpske još jednom zauzme stav.

Rekao je da će ova partija sačekati zaključak Narodne skupštine i prema tome se odrediti.

Related Topics:

Politika

DA LI OHR-U ODKUCAVA SAT? U UN-u počinje velika diplomatska bitka o budućnosti kancelarije u BiH!

Savjet bezbjednosti UN mogao bi na polugodišnjoj debati o BiH 30. oktobra da predloži nezavisnu stratešku reviziju OHR-a, uključujući preostale funkcije kancelarije i napredak ka ispunjavanju ciljeva i uslova “5+2”.

Tokom sjednice razmatraće se aktuelna politička i bezbjednosna situacija u BiH, primjena Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i glasanje o produžetku mandata evropske mirovne misije EUFOR Altea prije njenog isteka, navodi se na sajtu UN.

Kako se navodi, ključno pitanje ostaje budućnost OHR-a. “Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira još uvijek nije postigao dogovor o nasljedniku Kristijana Šmita, ostavljajući Luisa Krišoka kao vršioca dužnosti, dok dugotrajne podjele ostaju oko legitimiteta, ovlašćenja i eventualnog zatvaranja OHR-a”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da bi jedna od opcija bila da Savjet usvoji izjavu kojom se podstiče Savjet za implementaciju mira da završi proces sukcesije i potvrđuju uslovi utvrđeni u okviru “agende 5+2” za zatvaranje OHR-a.

Takođe, kako se navodi, zaštita ustavnog poretka BiH i održavanje stabilnosti su ključna pitanja.

Ranije je iz OHR-a potvrđeno da vršilac dužnosti visokog predstavnika, američki diplomata Luis Krišok, neće putovati na zasjedanje u Njujork.

OHR je objavio da iako Krišok ima sva zakonska ovlašćenja – uključujući obavezne dužnosti izvještavanja u vezi sa sprovođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma – on neće lično prisustvovati predstojećoj sjednici.

Umjesto toga, redovan šestomjesečni izvještaj o situaciji u BiH već je dostavljen generalnom sekretaru UN radi formalne distribucije direktno članicama Savjeta bezbjednosti.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆEV PSS NAJJAČA OPOZICIONA SNAGA! Sa 12 mandata pretekli SDS i postali druga stranka u NSRS!

Pokret Sigurna Srpska, na čijem je čelu Draško Stanivuković, prema utvrđenim rezultatima Centralne izborne komisije BiH osvojio je 12 mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čime se pozicionirao kao najveća opoziciona parlamentarna snaga.

PSS će tako u novom sazivu biti druga stranka po broju poslanika, iza SNSD, dok je SDS osvojio deset mandata.

Podsjećamo, PDP je nakon prethodnih izbora imao osam poslanika. U odnosu na taj rezultat, Stanivukovićev PSS sada ulazi u parlament sa četiri mandata više i snažnijom pozicijom za djelovanje u novom sazivu. Sa 12 poslaničkih mjesta, PSS će imati i najveći klub među opozicionim strankama.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

NIKOM NIJE ČUDNO? SVIMA PO 5 POSTO! Kako su koalicioni partneri SNSD-a dobili skoro isti broj mandata?

Nakon objave rezultata za Narodnu skupštinu Republike Srpske, politički analitičari i statističari ostali su zatečeni jednim nesvakidašnjim podatkom. Dok je SNSD suvereno osvojio blizu 39 odsto glasova, sva četiri njegova ključna koaliciona partnera ostvarila su gotovo identičan rezultat – zbijen u uski pojas oko famoznih pet procenata.

Brojevi djeluju kao nacrtani lenjirom:

  • DNS – NPS: ~5,5% (5 mandata)

  • SP – DEMOS – NDP: ~5,4% (5 mandata)

  • Ujedinjena Srpska: ~5,3% (5 mandata)

  • SPS: ~4,6% (4 mandata)

Razlika između prvog i posljednjeg u ovom nizu manja je od jednog procentnog poena. Postavlja se pitanje koje muči javnost: kolika je vjerovatnoća da se ovakav raspored glasova dogodi prirodnim putem, bez dirigenata iz sjenke ili manipulacije sistemom?

Matematika koja prkosi zakonima vjerovatnoće

U političkoj teoriji i statistici, slobodni izbori funkcionišu kao sistem sa stotinama nezavisnih varijabli. Biračko tijelo je raznoliko, regionalne baze moći su potpuno različite, a snaga infrastrukture stranaka varira od regije do regije:

  • Nenad Nešić i Darko Banjac (DNS–NPS) uporišta imaju na suprotnim krajevima – u Sarajevsko-romanijskoj regiji i Kozarskoj Dubici.

  • Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska) dominantno vuče glasove iz banjalučke regije.

  • Petar Đokić (SP) tradicionalno zavisi od Posavine, Semberije i Hercegovine.

  • Goran Selak (SPS) oslanja se na specifične gradske džepove i mlađi kadar.

Kada četiri stranke sa potpuno različitim liderima, različitim regionalnim bazama, nejednakom finansijskom moći i različitim brojem kandidata na terenu na nivou cijele republike završe unutar margine od svega 0,9 odsto, statistička vjerovatnoća za takav spontani scenario mjeri se promilima.

To je matematički ekvivalent situaciji u kojoj četiri različita strijelca gađaju metu iz različitih uglova i sa različitim oružjem, a sve četiri strijele pogode tačno u ivicu istog kruga od jednog centimetra. Prirodna distribucija glasova u izbornim procesima uvijek proizvodi disperziju – neko podbaci na 2,5%, neko iznenadi i skoči na 8% ili 9%. Ovakva uniformnost, gdje su svi „pacifikovani“ na tačno pet odsto, u teoriji vjerovatnoće gotovo bez izuzetka ukazuje na postojanje spoljnog regulatornog faktora.

Politički inženjering: Kome je trebala „kvota 5%“?

Ako se odbaci teorija o nevjerovatnoj kosmičkoj slučajnosti, matematički i strateški motivi ovakvog rezultata postaju kristalno jasni:

1. Recept protiv ucjena:

Da je bilo koja od ovih stranaka prešla 8 ili 10 odsto i osvojila osam do devet poslanika, postala bi „faktor ucenjivanja“ koji može rušiti vladu ili tražiti funkciju premijera. Sa po pet mandata, nijedan partner pojedinačno ne može ugroziti većinu Milorada Dodika. Ako se jedan pobuni, ostala tri ga bez problema nadomještaju.

2. Otimanje kompenzacionih mandata opoziciji:

Da su dvije od ove četiri liste pale ispod cenzusa od 3%, njihovi glasovi bi propali, a kompenzacioni mandati bi se prelili najvećim listama, uključujući opozicione SDS i PSS. Kalibriranjem partnera na bezbjednih 5%, osiguran je prelazak cenzusa za sve, maksimalno su „isisani“ kompenzacioni mandati i zacementirana dvotrećinska kontrola u parlamentu.

3. Svi namireni, niko opasan:

Lideri manjih partija dobili su tačno onoliko koliko im je potrebno da prežive – poslanički klub (minimum 4 mandata) i legitimitet za učešće u raspodjeli ministarstava i direktorskih fotelja, ali bez stvarne političke težine da odlučuju o kursu Republike Srpske.

Birački instinkt ili precizno programiranje?

Priča o „slučajnosti“ u politici rijetko pije vodu, posebno u izbornom sistemu u kojem su uvedene nove tehnologije i skeneri, a sumnje u nepravilnosti nikada nisu bile glasnije.

Da li su birači u Trebinju, Prijedoru, Bijeljini i Banjaluci kolektivno, telepatski odlučili da svakoj od četiri vladajuće frakcije daju tačno po dvadesetak hiljada glasova, ili je izborni inženjering odradio posao sa hirurškom preciznošću – pitanje je na koje matematika već ima prilično jasan odgovor.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno