Connect with us

Politika

“TEGELTIJIN ZAKON”: Opozicija nezadovoljna zakonom o sukobu interesa

Drugi dan zasjedanja na Petoj redovnoj sjednici Narodne skupštine RS počeo je raspravom o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti u Republici Srpskoj, a poslanici opozicije su i te kako nezadovoljni ovim dokumentom i tvrde da je on u potpunosti postavljen tako da Milan Tegetlija, savjetnik predsjednika Republike Milorada Dodika, nesmetano bude i na čelu Fudbalskog kluba “Borac”, što po trenutnom zakonu nije moguće.

Podsjećanja radi, sinoć je Senka Jujić, ministar uprave i lokalne samouprave RS tokom uvodne riječi kazala da su Prijedlogom zakona propisuje izuzetak od zabrane na osnovu koje izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu biti članovi organa, predsjednici ili direktori udruženja ili fondacija koje se finansiraju iz budžeta Republike ili jedinice lokalne samouprave u ukupnom godišnjem iznosu većem od 100.000 KM.

Na ovaj način, tvrdi Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika SDS-a, jasno je da se omogućava onome ko je po aktuelnom zakonu u sukobu interesa, to više nije.

“Milan Tegetlija prema trenutnom zakonu ne može biti na čelu FK ‘Borac’, a prema vašoj izmjeni, otvorili ste prostor tom čovjeku da to bude bez ikakvih problema. Mi smo vam predlagali potpuno novi zakon, niste ga prihvatili”, kazao je Govedarica.

On je dodao da će SDS već na narednoj sjednici predložiti svoj Zakon o sprečavaju sukoba interesa.

“Pa ga vi kritikujte koliko god hoćete”, dodao je Govedarica.

Milanko Mihajilica, poslanik u Klubu PDP-a u NS RS, smatra da ovaj zakon treba potpuno staviti van snage, jer se, kako je rekao, on ni sada ne primjenjuje ili da se konačno ne donese novi zakon.

“Koliko puta vam trebamo to ponavljati. Mislio sam da je kap prelila čašu nakon cirkusa Obrenke Slijepčević i njenog govora ovdje. Mi smo prije dva mjeseca predložili dva zakonska rješenja. Prvo da se donese novi zakon, odbili ste glatko. A sam je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao stop duplim funckijama, to ste prenijeli svi na naslovnoj strani i ništa nije bilo. Evo na primjer, Dražen Vrhovac, ovdje poslanik a tamo na čelu IRB RS. Onda on podnosi izvještaj Komisiji za sprečavanje sukoba interesa, on je glasao za taj izvještaj, i prošao je. To nije dobro to što vi mislite da je dobro. Nema političke volje da se novi zakon donese. Najbolje bi bilo da se ovaj zakon zove ‘Tegeltijin zakon’ jer ga zbog njega i donosite“, naglasio je Mihalijica.

Opozicija je posebno podvukla činjenicu da se zakonu nije pristupilo na sistemski način.

“Zakonom nisu regulisane javne ustanove i svaki zaposleni u javnoj ustanovi može biti na raznim pozicijama, jer se na njega ne odnosi i mislim da bi i oni trebalo da budu obuhvaćeni zakonom”, kaže Tomica Stojanović, poslanik u Klubu SDS-a.

Poseban problem vidi u činjenici da zakonom nisu obuhvaćeni ni vršioci dužnosti direktora u javnim preduzećima u Srpskoj.

“Kod nas je oko 220 preduzeća, sigurno tih ljudi oko 70-80 odsto. Pojam v.d. nije riješen ovim zakonom i bilo bi dobro i to pitanje da je riješeno, ali ni za to vlast nema namjeru. Samim tim Komisija za sprečavanje sukoba interesa ne može izjednačavati v.d. dužnosnike niti izvršne direktore i odgovornost”, naveo je Stojanović.

Istakao je da zakonom nisu definisane ni sankcije za činioce sukoba interesa.

“Komisija kod nas samo utvđuje da li je došlo do kršenja zakona, ali nisu definisali sankcije niti ko je nadležan za izricanje sankcija. Samo član 19. govori kako se kažnjava prekršaj. U Hrvatskoj je to drugačije, i Srbiji, gdje se pravi razlika ko izriče sankciju. Kod nas zakonodavac nije ostavio komisiji da odredi sankcije, već samo da li je došlo do prekršaja”, dodao je on.

Njegov stranački kolega Ognjen Bodiroga govorio je i primjerima sukoba interesa u Foči.

“Nesporna je činjenica da mnogi poslanici i odbornici obavljaju više funkcija i ako su iz vlasti nikada neće biti u sukobu interesa, jer vam je sve dozvoljeno. U Foči imamo čovjeka koji je načelnik odjeljenja u opštini, a vlasnik je 25 odsto firme, koja je sa opštinom sklopila milionske ugovore, a većinski vlasnici te firme su članovi njegove poridice. Kada sam se žalio na to, odgovoreno mi je da on nije u sukobu interesa. Očigledno jer je u vlasti”, naveo je Bodiroga.

Ono što treba napomenuti kada je riječ o ovoj tački dnevnog reda, jeste da se za diskusiju nije prijavio nijedan narodni poslanik iz reda vladajućih stranaka, već isključivo poslanici opozicije.

Igor Žunić, kazao je da je ovaj zakon postao neprimjenjiv i zastario, te da ga treba mijenjati.

“Ovaj zakon nije dobar, treba ga mijenjati, ali ne na način da postane toliko radikalan, da ga ne možemo primjenjivati”, istakao je on, koji se javio na repliku.

Related Topics:

Politika

Cijeli opštinski odbor DEMOS-a prešao u DNS

Potvrdio je ovo lider DNS-a Nenad Nešić na Fejsbuku.

“DNS je od danas jači za još jednog odbornika u gradu Istočnom Sarajevu, a za dva odbornika u opštini Istočni Stari Grad”, rekao je on i zaključio:

“Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka”.

Nastavi čitati

Politika

ZAPISNIKA NEMA! Rankić SLUPAO SLUŽBENO VOZILO NSRS – NIKO NE ZNA GDJE NI KAD!

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Petko Rankić, učestvovao je u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je pod nerazjašnjenim okolnostima slupao službeno vozilo parlamenta RS.

Riječ je o službenom vozilu “Škoda Octavia” koja je stara tek 3 godine, a šteta na vozilu je velika.

Da je vozilo slupano potvrđeno je za Srpskainfo u Narodnoj skupštini RS, ali brojna druga pitanja su ostala bez odgovora. U Narodnoj skupštini su potvrdili da je vozilo koristio upravo potpredsjednik Rankić, a na pitanje kolika je šteta, odgovorili su da još nije procijenjena.

– Procjenu obavlja ovlaštena auto kuća i Grave osiguranje sa kojima Narodna skupština RS, nakon provedene javne nabavke, ima zaključen ugovor o kasko osiguranju od 15.2.2025. godine – ističu u NSRS.

Dodaju da je riječ o vozilu koje je kupljeno 2022. godine po cijeni od 60.000 KM sa PDV. Ključni detalji, međutim, izostaju. Policijski zapisnik, koji bi trebao rasvijetliti okolnosti nezgode, do danas nije dostavljen Narodnoj skupštini RS.

Prema informacijama iz NSRS, uobičajeni rok za dostavu zapisnika je 30 dana, ali zvaničnih potvrda i dalje nema, niti se zna kada i gdje se tačno nezgoda dogodila.

Dodatnu sumnju izazivaju nezvanične informacije prema kojima Rankić tvrdi da se sudario s jednom ženskom osobom te da je pozvao policiju koja je, navodno, napravila zapisnik.

Izvor iz MUP Republike Srpske, međutim, demantuje te tvrdnje i ističe da policijska patrola nije izlazila na lice mjesta. Dakle, imamo slupano službeno vozilo, ali nemamo mjesto nezgode, niti datum kada se ona desila. Nemamo zapisnik. Imamo dvije verzije priče i nijedna nije potvrđena.

Bez zapisnika, bez zvanične informacije o datumu, lokaciji i okolnostima nezgode, ali i bez transparentne reakcije institucija, ovaj slučaj otvara brojna pitanja: Ko je odgovoran za štetu nastalu na službenom vozilu? Da li su uopšte poštovane zakonske procedure? Zašto nema policijskog zapisnika?

Odgovor smo pokušali da dobijemo od Petka Rankića, koji je inače kadar SP, ali on nam se nije javljao na mobilni telefon.

Nastavi čitati

Politika

INSPEKTORI KREĆU U AKCIJU – Pod LUPOM IMOVINA i PRIHODI 1.450 OSOBA

Nadležni sektor Poreske uprave Republike Srpske formirao je bazu podataka o imovini i prihodima za 788.246 fizička lica, a poseban nadzor stavljen je na njih 1.450.

Navedeno je to u odgovoru na poslaničko pitanje koje je dostavljeno Narednoj skupštini Republike Srpske, a u kojem je precizirano da je iz formirane baze izdvojeno 1.450 fizičkih lica koja su u periodu posmatranja od tri uzastopne godine imala razliku između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda veću od 300.000 KM.

– U skladu sa planom pokretanja prethodnog postupka izdato je 20 naloga za sprovođenje prethodnog postupka, po kojima postupa nadležno odjeljenje – naveli su u Poreskoj upravi. Takođe, navode da kada su u pitanju aktivnosti na utvrđivanju porijekla imovine i posebnog poreza na imovinu napravljen je značajan iskorak u uspostavljanju komunikacije sa eksternim izvorima podataka i proširenjem baze podataka o imovini i prihodima fizičkih lica, čime su stvoreni uslovi za identifikaciju rizika, bodovanje i rangiranja fizičkih lica za prethodni postupak i postupak kontrole.

Direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić ranije je “Glasu” rekao da će utvrđivanju porijekla imovine vršiti sistemskim prikupljanjem podataka o pokretnostima i nepokretnostima svih građana Srpske, u Republici, ali i inostranstvu.

– Nećemo imati selektivan pristup u primjeni zakona i neće se ići od kuće do kuće i gledati ko ima koliko i kakvih auta, nepokretnosti, od kojeg materijala mu je ograda ili ići ciljano na kontrolisanje ljudi za koje se u javnosti zna da su bogati i slično – pojasnio je tada Maričić. Takođe, on je precizirao da će Poreska uprava vršiti sistemsko prikupljanje podataka o imovini svih građana i na taj način napraviti bazu imovine građana u Srpskoj, BiH i inostranstvu.

– Kada baza u potpunosti bude uspostavljena, pristupiće se analizi rizika i ukoliko se pojavi sumnja da određeno lice nema dokaza za nagli rast vrijednosti imovine, ići će se u drugu fazu postupka, a to je kontrola – kazao je Maričić.

Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu usvojen je u februaru 2022. godine, a stupio je na snagu godinu dana nakon toga. Tim zakonom uređuju se uslovi, način i postupak pod kojim se utvrđuje imovina i uvećanje imovine fizičkog lica i poseban porez na uvećanje imovine, koje u uzastopnom period do tri kalendarske godine prelazi iznos od 300.000 KM, a za koju fizičko lice ne može da dokaže način sticanja, kao i organi nadležni za sprovođenje ovog zakona.

Ovim zakonom je između ostalog definisana imovina kao skup apsolutnih i relativnih imovinskih prava (pravo svojine i druga stvarna prava na pokretnim i nepokretnim stvarima, pravo intelektualne svojine, potraživanja iz svih izvora obligacionih odnosa), udjeli u privrednim društvima i prava koja iz njih proizlaze, hartije od vrijednosti, novac, kriptovalute, kao i druga imovinska prava u Republici Srpskoj, FBiH, Brčko distriktu i inostranstvu. Zaposleni

U Sektoru za utvrđivanje porijekla imovine i posebnog poreza na imovinu ima šest zaposlenih. Strukturu u pomenutom sektoru čini pet zaposlenih sa visokom stručnom spremom (četiri zaposlena su diplomirani ekonomisti te jedan pravnik) i jedan sa srednjom stručnom spremom.

Nastavi čitati

Aktuelno