Connect with us

Politika

CRNADAK O POTEZIMA SNSD-A “Džaba znanje i sposobnost, AKO NISI ČLAN STRANKE”

Šta bi vrh SNSD-a radio da nema međunarodne obaveze, evropske i demokratske “okove”? Ukinuli bi Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Ne treba im, njima je to balast, tegoba, maltretira ih, rekao je šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak, na današnjoj sjednici NSRS, govoreći o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, dodajući da nema odgovora iz vladajućih stranaka kako rukovodeći ljudi iz elektroenergetskog sektora, fondova, banja… mogu biti i poslanici i direktori.

– Samo zamišljam kako je bilo kada je Dodikov savjetnik Tegeltija trebalo da postane i direktor “Borca”, a ispostavilo se da je u sukobu interesa. Siguran sam da se požalio šefu, a ovaj rekao: “Zovi Stevandića i Žunića da mijenjaju zakon”. Neka neko iz SNSD-a kaže da nije bilo tako. Tako sve rješavaju, preko koljena. Kad god im zasmeta, mijenjaj zakon, a najbolje bi im bilo da zakona nema. Zamislite kakva bi to divota bila za njih, kaže Crnadak, prenosi Banjaluka.net

Kaže da bi u tom slučaju SNSD bez problema one koji su i direktori i poslanici imenovao za tužioce i sudije, da ne postoji Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

On je podsjetio da je nakon izbora predsjednik SNSD-a došao u NSRS i iznio ideju da više neće biti duplih funkcija.

– Mi jesmo na potpuno suprostavljenim političkim stranama, ali oko toga smo imali jedinstven stav. Ali mi tada nismo znali da nema većine među poslanicima vladajuće koalicije. Čini se da su u tom momentu oni bili većina, a manjina predsjednik SNSD i opozicija. Tako da se od toga odustalo, ali nikada nismo čuli od predsjednika SNSD-a zašto. Pozivam ga da objavi zašto je odustao od jedne dobre ideje, rekao je Crnadak.

Pita šta bi bilo logičnije da u izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa ide onemogućavanje duplih funkcija koje se finansiraju iz budžeta.

– To je takva pohlepa. Ali čini se da onaj ko ima pet miliona evra više voli sljedećih 100 KM nego bilo ko drugi. Koliko god imaju, njima je malo. Takvi su ovi iz SNSD-a i koalicije, kaže Crnadak.

Rekao je da će na narednoj sjednici Kolegijuma NSRS predložiti da se donese zaključak da svi poslanici i članovi Vlade Republike Srpske dostave sva primanja iz javnih sredstava, a da se to zatim objavi.

– Samo da napišu koje su funkcije i kolike su plate. Šta ima u tome loše? Ali već tvrdim da će to odbiti, rekao je Crnadak, ističući da nije normalno da poslanici budu direktori i izvršni direktori javnih preduzeća, dekani, direktori državnih banaka, Kliničkog centra, bolnica, banjskih centara, preduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije…

– Ako ništa, ne mogu stići, nemaju vremena da se svemu kvalitetno posvete. To su sve odgovorne funkcije. To je možda manji problem, ali problem je što ne mogu biti nepristrasni. Kako će npr. poslanik Banjac, koji je dobio silne pare od Vlade i predsjednika SNSD-a za banju koju vodi, glasati protiv nečega što predloži SNSD? To je nemoguće očekivati. Ta koncentracija moći je porazna za društvo. Ljudi ne bježe iz Republike Srpske samo zbog malih plata, nego bježe od nepravde, bahatosti, želje vladajućih da sve ugrabe sebi. Ko nije član tog povlaštenog kruga može da, što bi naš narod rekao, pjeva borbene ili ide u Njemačku. To je, na kraju krajeva, i rekao predsjednik SNSD: džaba znanje i sposobnost, ako nisi član stranke, ističe Crnadak.

Politika

OGLASIO SE BAKIR “Mijatovića su poslali da uruši FBiH, I TO RADI DOBRO”

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović komentarisao je aktuelnu političku situaciju prilikom obraćanja na obilježavanja 35 godina o osnivanja OO SDA Hadžići.

Izetbegović je rekao da je ta stranka u ovom mandatu na silu izbačena iz vlasti, a da je nasiljem nad Ustavom instalirana Trojka. Dodao je da se Federacija u mandatu Fadila Novalića u odnosu na Republiku Srpsku doimala kao Zapadna u odnosu na Istočnu Njemačku.

– Stanovnik FBiH je bio duplo manje zadužen, a njegova kupovna moć je bila trostruko veća. Nažalost, taj trend slabi. U Srpskoj raste potrošnja, a FBiH se zadužuje – izjavio je Izetbegović.

Govoreći o rezultatima rada aktuelne Vlade FBiH i kadrova koji vrše vlast u ovom mandatu, Izetbegović je spomenuo i dopremijera Vojina Mijatovića, bivšeg člana SNSD-a.

– Čovjek radi posao zbog kojeg je tu došao. Radi za Repuvliku Srpsku. Nekada je on bio savjetnik Dodiku, sada je izgleda Dodik savjetnik njemu. FBiH polako tone. Bošnjaci predvođeni sa SDA moraju pokazati da nisu naivni, da im nije mjesto u vicevima o Muji i Sulji, da ne pristaju na lopatu Alije Sirotanovića dok drugi vežu kravate. Vrijeme je da progledamo, da se sebi dokazujemo, a ne nekom drugom – poručio je Izetbegović.

Izbnio je i tvrdnje da Bošnjaci najviše učestvuju u akumuliranju prihoda na osnovu kojih funkcioniše BiH i njene institucije.

– Dvije trećine sredstava dolaze sa teritorija gdje su Bošnjaci u većini, a zatim Bošnjaci pristaju na trećinu vlasti u državi. Daju dvije trećine novca, a zadovolje se sa trećinom vlasti. Brojke su neumoljive. Bošnjaci su u zemlji po kojoj su dobili ime i za koju su ginuli i krvarili u svemu neravnopravni, osim u optužnicama. Tu prednjače. Progone branioce. Tome mora doći kraj. Neće Bošnjaci vući kola dok drugi drže volan. Vrijeme je da preuzmemo upravljanje – poručio je Izetbegović.

Nastavi čitati

Politika

POKUPILI KEŠ, OSTAVILI DUGOVE I ĆAO! Odlazak Mittalovih iz BiH

Zvanično se, ovih dana, završava era poslovanja indijske porodice Mittal, koja je vodila glavnu riječ u bh. industriji u posljednje dvije decenije.

Lakshmi Mittal, većinski vlasnik kompanije ArcelorMittal u Zenici i Prijedoru, uskoro će se povući – kompaniju preuzimaju preduzetnik Gordan Pavlović i njegovi partneri. Ovaj proces je u finalnoj fazi.

S druge strane, Koksara Lukavac (ranije poznata kao GIKIL) ovih dana zvanično odlazi u stečaj.

Većinski vlasnik ove kompanije je firma Global Steel Holdings Limited iz Velike Britanije, iza koje stoji Lakshmijev brat Pramod Mittal.

Prodajom ArcelorMittala u BiH i odlaskom Koksare u stečaj, simbolično se zatvara poglavlje u kojem je indijska porodica upravljala industrijskim gigantima BiH – kompanijama koje su godinama bile među najvećim izvoznicima i zapošljavale hiljade radnika, piše BiznisInfo.ba.

Dvojica braće Mittal danas žive potpuno različite živote. Dok je Lakshmi i dalje jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, čije bogatstvo neprestano raste, Pramod se suočava s finansijskim i pravnim problemima koji traju već godinama.

Lakshmi Mittal – i dalje među najbogatijima na planeti
Iako njegova kompanija u BiH posljednjih godina posluje s gubicima, to se ne odražava na njegovu ukupnu poslovnu sliku.

Lakshmi Mittal je i dalje među 100 najbogatijih ljudi na svijetu, a ova godina jedna je od najuspješnijih u njegovoj karijeri.

Njegovo bogatstvo trenutno se procjenjuje na oko 28 milijardi dolara, čime zauzima 80. mjesto na globalnim listama. Samo od početka ove godine, njegovo bogatstvo poraslo je za čak devet milijardi dolara.

ArcelorMittal danas posluje u 15 država svijeta, a prošle godine ostvario je prihode od oko 62 milijarde dolara. Lakshmi Mittal živi u Londonu, gdje posjeduje nekoliko luksuznih nekretnina, uključujući i jednu od najskupljih kuća u gradu.

Dvije decenije dominacije
U BiH je kroz dvije decenije vodio zeničku željezaru, koja je u najboljim godinama ostvarivala godišnje prihode od preko milijardu KM i godinama bila najveći izvoznik iz BiH.

U posljednje dvije godine poslovanje je krenulo nizbrdo – kombinacija globalnih tržišnih promjena, rasta cijena energenata i internih izazova dovela je do velikih gubitaka.

Kako bi izbjegao dalje finansijske odlive, Mittal se odlučio povući i prodati poslovanje u BiH.

Pramod Mittal – “problematični brat”
S druge strane, Pramod Mittal oduvijek je imao reputaciju “problematičnog brata”. Već godinama se nalazi u središtu složenih finansijskih i pravnih afera.

GIKIL je osnovan 2003. godine kao zajednička firma između državnog KHK i Mittalove kompanije GSHL (Global Steel Holdings Limited).

Kako su kasnije otkrili svjetski mediji, upravo ga je posao u BiH gurnuo u finansijsku propast.

Pramod je bio garant za dugove GIKIL-a, a kada kompanija 2013. nije uspjela vratiti dug od 166 miliona dolara britanskoj grupaciji Stemcor, uslijedili su sudski postupci.

Dug je kasnije preuzela kompanija Moorgate Industries, a zahvaljujući kamatama narastao je na nevjerovatan iznos – više od dvije milijarde dolara. Kako ga nije mogao vratiti, Pramod je 2020. godine zvanično proglasio bankrot u Londonu.

U BiH je 2023. godine optužen za vođenje organizovane kriminalne grupe i zloupotrebe vezane uz poslovanje GIKIL-a.

U međuvremenu je pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine, tešku čak 400 miliona dolara, što za državu predstavlja potencijalni finansijski udar bez presedana.

Jedno od najskupljih vjenčanja
Prije nego što je upao u probleme, Pramod je živio život svjetskog milijardera – na naslovnice medija dospio je kada je potrošio 82 miliona dolara na vjenčanje svoje kćerke, jedno od najskupljih ikada održanih.

Njegov brat Lakshmi godinama ga je finansijski spašavao. Jednom prilikom otplatio je većinu od 290 miliona dolara Pramodovog duga prema Državnoj trgovačkoj korporaciji Indije, čime mu je omogućio da izbjegne krivični postupak pred Vrhovnim sudom.

Međutim, nakon što je Pramod 2020. godine proglasio bankrot, Lakshmi je odlučio da više ne interveniše. Pouzdani izvori navode da braća danas nisu bliska i vode odvojene živote. Lakshmi, kako se tvrdi, “ne vidi zašto bi bio finansijski odgovoran za svog brata”.

Završetak industrijskog poglavlja
Prodajom ArcelorMittala i odlaskom Koksare Lukavac u stečaj, završava se poglavlje u kojem su Mittalovi igrali ključnu ulogu u bh. industriji.

Oni su, bez obzira na sve kontroverze, obilježili dvije decenije ekonomije BiH– od velikih investicija i hiljada radnih mjesta, do finansijskih slomova i sudskih procesa koji su zatvorili njihovu priču u BiH, prenosi Biznisinfo.

Nastavi čitati

Politika

Nova inicijativa u Parlamentu BiH za SMJENU DIREKTORA SIPA-e Darka Ćuluma

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović, podnio je inicijativu Parlamentu i Zajedničkoj komisiji za odbranu i bezbjednost za utvrđivanje okolnosti nastavka radnog odnosa direktora SIPA Darka Ćuluma. Iz Komisije najavljuju opstrukcije i nedostatak kvoruma.

Mehmedović je u inicijativi zahtijevao da Zajednička komisija hitno održi sjednicu kako bi utvrdila sve činjenice u slučaju Darka Ćuluma i uzela izjave od svih relevantnih službenih lica. O ovoj inicijativi odlučivaće se na sjednici Parlamenta u srijedu, 15. oktobra, piše BIRN.– Prema javno dostupnim podacima, izgleda da se Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost u proteklih pet mjeseci uopšte nije bavila nezakonitim postupcima bivšeg direktora SIPА, niti je saslušala bilo kojeg zvaničnika ili policijskog službenika vezano za slučaj Ćulum – naveo je Mehmedović u svojoj inicijativi.

Mehmedović kaže da Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine, prema odredbama poslovnika, provodi nadzor nad radom SIPA, utvrđuje činjenice i uzima izjave od izabranih ili imenovanih zvaničnika i policijskih službenika u slučajevima nezakonitosti i nepravilnosti u radu nadziranih institucija.

Predsjedavajući Zajedničke komisije Jasmin Imamović rekao je da oni nemaju nadležnost da ga razriješe dužnosti, ali da imaju da pokrenu pitanje odgovornosti, što su i imali namjeru, ali nisu uspjeli realizovati.

On je rekao da je njegovo razrješenje isključiva nadležnost Savjeta ministara i Nezavisnog odbora Parlamenta.

Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH je u avgustu ove godine razmatrao inicijativu za razrješenje Darka Ćuluma, ali inicijativa nije imala podršku. Prema svojoj nadležnosti, Nezavisni odbor dostavlja prijedloge za imenovanja i razrješenje rukovodilaca državnih policijskih agencija Vijeću ministara BiH koje nikada nije službeno razriješilo Ćuluma dužnosti.

Ćulum je 18. marta ove godine podnio ostavku na mjestu direktora SIPA.

– Ja sam podnio lični zahtjev za razrješenje. To znači da dajem otkaz. Inače, o ličnom zahtjevu za ostavkom se više ne može raspravljati – kazao je tada Ćulum i najavio prelazak u Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (MUP RS) gdje je bio sve do povratka na čelo SIPA, skoro četiri mjeseca poslije.

Prestanak radnog odnosa policijskih službenika definisan je Zakonom o policijskim službenicima, između ostalog, u slučaju kada zaposleni svojevoljno da otkaz, što je bio slučaj kod Ćuluma, piše BIRN.

Nastavi čitati

Aktuelno