Connect with us

Društvo

PROTEST SINDIKATA POD PAROLOM: “Nema predaje, istrajat’ se mora”

Pod sloganom “Nema predaje, istrajat’ se mora” radnici zaposleni u javnoj upravi, unutrašnjim poslovima, pravosuđu i dijelu zdravstva izaći će na ulicu kako bi nadležnima stavili do znanja da nisu ispoštovali Sporazum o usklađivanju i povećanju plata koji je potpisan prošle godine.

Podsjećanja radi, sporazum je podrazumijevao da se izvrši povećanje plata u ekvivalentnom iznosu naknada za topli obrok i regres, a to je oko 160 KM po zaposlenom.

Međutim, sindikalci tvrde da je od trenutka od kada je dogovor postignut Vlada jednom dala pomoć, a da sporazum nije ispoštovan, jer do povećanja plata nije došlo u drugom kvartalu ove godine, kako je to bilo predviđeno.

Tvrde i da je premijer Radovan Višković odbijao sastanke sa predstavnicima sindikata, a da nije pomogla ni pružena ruka predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je obećao da će dogovoreno biti sprovedeno.

A nakon što su sindikati krajem avgusta najavili da će zbog kršenja dogovora izaći na proteste, nadležni u Srpskoj čekali su zadnji čas da pokušaju “ispeglati” stvari. Milorad Dodik uključio se u priču i sazvao je sindikalce, premijera i ministra finansija, ali do dogovora ponovo nije došlo.

“Na poziv predsjednika Republike otišli smo na sastanak u Palatu, gdje su bili prisutni i premijer Višković i ministarka finansija RS Zora Vidović, koji nam apsolutno nisu dali nijedan argument, nijednu šansu, osim da mi u masovnom broju izađemo na ulice”, kazao je Marić.

Dodao je da su sindikalci, odnosno 55.000 radnika kojih se ovo tiče, prevareni.

“Moramo da znamo da je ovih 55.000 radnika na neki način kažnjeno, jer oni kao radnici čiji je poslodavac Vlada RS nemaju pravo na posebno iskazivanje naknade za topli obrok i regres, već je ona integrisana u platu. I kada te naknade izdvoje iz plate, dođete do toga da vam policajac radi za minimalac, da vam pola uprave radi za minimalnu platu”, pojasnio je Marić.

Od parka “Mladen Stojanović” do Trga Krajine prošetaće i članovi tri granska sindikata iz zdravstva: Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara RS, Samostalni sindikat zdravstva i Strukovni sindikat doktora medicine RS.

“Nakon naše interpelacije i sastanka sa tada članom Predsjedništva BiH gospodinom Dodikom, dogovorili smo iznos u visini toplog obroka i regresa koji je trebao biti isplaćen u nekoliko koraka. Mi smo u avgustu prošle godine dobili jednu tranšu od 100 KM, i u drugom kvartalu ove godine radna grupa je trebalo da donese odluku o visini tog toplog obroka i regresa. Ta radna grupa nije uradila ništa i samo smo izgubili vrijeme. Sada tražimo pravo koje smo potpisali”, kazao je za “Nezavisne novine” Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

On je dodao da su od protesta odustali predstavnici Sindikata obrazovanja i Sindikata zdravstva i socijalne zaštite.

“Gnjatić koji vodi obrazovanje je odustao, a kolega Crnčević iz Sindikata zdravstva je rekao da oni vode svoje politiku”, naveo je Šerbedžija.

Anica Jondić, predsjednica Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS, ističe da izlaze na protest jer Vlada RS za 100 dana, od kada je zajednička radna grupa Vlade i sindikata završila svoj rad i dostavila izvještaj izvršnoj vlasti o povećanju plata, nije našla za shodno ni da poveća plate niti da razgovara sa sindikatima.

Protestu će se pridružiti i Sindikat pravosuđa Republike Srpske, a prvi čovjek ove organizacije Siniša Petrović navodi da postoje tri ključna razloga zbog čega će zaposleni iz ove oblasti svoje nezadovoljstvo iskazati na ulici.

“Mi smo diskriminisani u odnosu na nosioce pravosudnih funkcija po tri osnova. Prvi je da po tužbama sudije i tužioci dobijaju presude za topli obrok, a vi znate da ga mi nemamo. Drugi osnov je naknada za staž, gdje je za nosioce pravosudnih funkcija na 0,5 odsto stalno, a kod nas je na 0,3 odsto do 25 godina radnog staža, a preko toga je tek 0,5 odsto. A treći osnov je pitanje regresa, gdje opet nosioci pravosudnih funkcija imaju pravo na isplatu regresa, to jeste naknadu za regres u julu i avgustu u visini od 50 odsto svoje neto plate, dok je nama ta naknada uračunata u platu. Znači, de facto je nemamo”, pojasnio je Petrović.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno