Connect with us

Društvo

PROTEST SINDIKATA I DODIKOVO OBJAŠNJENJE: Ko je prekršio “sporazum o toplom obroku” i kakve veze ima MMF s tim?

Zaposleni u javnom sektoru protestovali su u Banjaluci tražeći povećanje plate za 160 KM za sve radnike u ovom sektoru. Optužuju vlast da nije ispoštovala sporazum od prošle godine.

U protestima je učestvovalo šest sindikata – javne uprave, pravosuđa, policije, ljekari, medicinski tehničari, te Samostalni sindikat u zdravstvu.

Protest je organizovan zbog, kako su naveli, “prevare 55.000 zaposlenih” i neispunjavanja sporazuma o povećanju plata koji je definisan sa Vladom RS.

Budžetlije su nezadovoljne i zbog nezaključivanja Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u lokalnim zajednicama i kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama, zatim zbog neuplaćenih doprinosa u zdravstvu, te milion prekovremenih a neplaćenih sati policajcima.

Vladi RS danas su uputili zahtjeve u kojima traže realizaciju ranijeg sporazuma i hitnu izmjenu zakona o platama, odnosno povećanje plate od 160 KM za sve radnike, zatim uplatu svih zaostalih doprinosa do kraja ove godine, zatim plaćeni prekovremeni rad, posebno za radnike u oblasti zdravstva i unutrašnjih poslova gdje je to praksa.

DODIK: SPORAZUM ISPOŠTOVAN
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je sporazum koji je sa sindikalcima potpisan prošle godine u cijelosti ispoštovan.

Dodik kaže da je Zakonom o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske iz 2007. godine objedinjen regres za godišnji odmor i topli obrok.

“Tako da je, ako je plata bila 500 KM, regres 100 KM, a topli obrok 200 KM, onda smo sabrali i plata je iznosila 800 KM. Nakon toga se, na bazi povećanja koja su se dešavala, povećavao i taj iznos, pa je nastao problem, jer jedan dio organizacija iz javnog sektora nije pratio ovu politiku Vlade”, rekao je Dodik.

Kaže i da je dalje došlo do diferencijacije plate i toplog obroka u javnim ustanovama, te da sindikat sada neopravdano traži i pokušava da napravi politiku u vezi sa toplim obrokom i regresom.

“On je uračunat u platu, te kako se povećava plata, tako se povećava i topli obrok”, rekao je Dodik.

KAKO JE POSTIGNUT SPORAZUM?
Sporazum između Sindikata javne uprave. koji predvodi Božo Marić, organizator današnjeg proteste, postignut je u junu prošle godine.

Prije toga Sindikat je podnio zahtjev za pokretanje interpelacije u vezi ispunjavanja zaključaka NSRS za regres i topli obrok jer su mjesecima insistirali na tome da se budžetlijama duguje iznos za dopli obrik i da im nije isplaćen, čime je prekršen zakon.

Nakon pregovora, odustali su od interpelacije, a zaključen je sporazum o načinu na koji će za 55.000 radnika biti povećane zarade koje se finansiraju iz republičkog budžeta ili javnih sredstava.

Marić je pojasnio da je sporazum prošle godine potpisan na osnovu interpelacije da se naknada za topli obrok i naknada za regres moraju posebno iskazati, “a imajući u vidu, da kad se te naknade izdvoje iz osnovnog primanja, iznosi koji čine platu radnika su manji za 180 KM”.

“Dogovorili smo se da deficit koji fali uredi kroz tri koraka. Prvi korak je bio da se svima isplati po 100 KM linearno, da se od 1. januara – za one čija je plata ispod republičkog prosjeka, ona poveća za 5 odsto – to je par hiljada ljudi. Zatim je trebalo da se u drugom kvartalu, nakon aprila 2023. godine, izvrši analiza koliko još je potrebno da se poveća, a da bi se dostigao taj iznos toplog obroka i regresa za koji smo mi tražili da se izdvoji posebno. Ako se on već nalazi u osnovnom primanju, da to mora biti plata, topli obrok i jedna dvanaestina regresa. Oni to nisu ispoštovali”,rekao je Marić u junu ove godine, najavljujući današnje proteste.

“MMF TRAŽIO…”
Početkom juna prošle godine, Dodik je pojašnjavajući pojedinosti, rekao da “nije moguće formalizovati da se to zove topli obrok, ali se to dograđuje kroz platu”.

“To je ovih 100 KM koji će biti u osnovi plate u avgustovskoj plati i nakon toga sve naredne mjesece linearno za sve”, naveo je Dodik.

Marić je tada, gostujući u Jutarnjem programu RTRS, otkrio da su tokom razgovora sa Dodikom (tada članom Predsjedništva BiH) “razgolili istinu” zašto vlada u ranijem periodu nije dozvoljavala isplatu toplog obroka i regresa.

On je, navodno, naglasio da to nije bilo moguće zbog toga “što bi se ugrozio aranžman sa MMF-om i da je ovo bilo isključivo politički kvalifikovano pitanje”.

On je dodao da je i da će tada postignutim sporazumom, oni koji imaju primanja ispod prosjeka, imati dodatno povećanje od pet odsto.

“Od 1. avgusta će, na primjer, čistačica imati povećanje plate od 18 odsto, dok će direktori imati povećanje od tri odsto. Sindikat je konačno dobio socijalnu pravdu kroz socijalnu borbu”, pojasno je Marić u junu 2022.

Objašnjavajući kasnije o kakvoj računici se radi Marić je rekao da je suštinska razlika da do ovog povećanja “radnici u metamatičkom zbiru nisu imali platu plus topli obrok, a da će od sada konačno ispuniti zakonsku formulaciju koja treba da to omogući”.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno