Connect with us

Društvo

PROTEST SINDIKATA I DODIKOVO OBJAŠNJENJE: Ko je prekršio “sporazum o toplom obroku” i kakve veze ima MMF s tim?

Zaposleni u javnom sektoru protestovali su u Banjaluci tražeći povećanje plate za 160 KM za sve radnike u ovom sektoru. Optužuju vlast da nije ispoštovala sporazum od prošle godine.

U protestima je učestvovalo šest sindikata – javne uprave, pravosuđa, policije, ljekari, medicinski tehničari, te Samostalni sindikat u zdravstvu.

Protest je organizovan zbog, kako su naveli, “prevare 55.000 zaposlenih” i neispunjavanja sporazuma o povećanju plata koji je definisan sa Vladom RS.

Budžetlije su nezadovoljne i zbog nezaključivanja Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u lokalnim zajednicama i kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama, zatim zbog neuplaćenih doprinosa u zdravstvu, te milion prekovremenih a neplaćenih sati policajcima.

Vladi RS danas su uputili zahtjeve u kojima traže realizaciju ranijeg sporazuma i hitnu izmjenu zakona o platama, odnosno povećanje plate od 160 KM za sve radnike, zatim uplatu svih zaostalih doprinosa do kraja ove godine, zatim plaćeni prekovremeni rad, posebno za radnike u oblasti zdravstva i unutrašnjih poslova gdje je to praksa.

DODIK: SPORAZUM ISPOŠTOVAN
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je sporazum koji je sa sindikalcima potpisan prošle godine u cijelosti ispoštovan.

Dodik kaže da je Zakonom o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske iz 2007. godine objedinjen regres za godišnji odmor i topli obrok.

“Tako da je, ako je plata bila 500 KM, regres 100 KM, a topli obrok 200 KM, onda smo sabrali i plata je iznosila 800 KM. Nakon toga se, na bazi povećanja koja su se dešavala, povećavao i taj iznos, pa je nastao problem, jer jedan dio organizacija iz javnog sektora nije pratio ovu politiku Vlade”, rekao je Dodik.

Kaže i da je dalje došlo do diferencijacije plate i toplog obroka u javnim ustanovama, te da sindikat sada neopravdano traži i pokušava da napravi politiku u vezi sa toplim obrokom i regresom.

“On je uračunat u platu, te kako se povećava plata, tako se povećava i topli obrok”, rekao je Dodik.

KAKO JE POSTIGNUT SPORAZUM?
Sporazum između Sindikata javne uprave. koji predvodi Božo Marić, organizator današnjeg proteste, postignut je u junu prošle godine.

Prije toga Sindikat je podnio zahtjev za pokretanje interpelacije u vezi ispunjavanja zaključaka NSRS za regres i topli obrok jer su mjesecima insistirali na tome da se budžetlijama duguje iznos za dopli obrik i da im nije isplaćen, čime je prekršen zakon.

Nakon pregovora, odustali su od interpelacije, a zaključen je sporazum o načinu na koji će za 55.000 radnika biti povećane zarade koje se finansiraju iz republičkog budžeta ili javnih sredstava.

Marić je pojasnio da je sporazum prošle godine potpisan na osnovu interpelacije da se naknada za topli obrok i naknada za regres moraju posebno iskazati, “a imajući u vidu, da kad se te naknade izdvoje iz osnovnog primanja, iznosi koji čine platu radnika su manji za 180 KM”.

“Dogovorili smo se da deficit koji fali uredi kroz tri koraka. Prvi korak je bio da se svima isplati po 100 KM linearno, da se od 1. januara – za one čija je plata ispod republičkog prosjeka, ona poveća za 5 odsto – to je par hiljada ljudi. Zatim je trebalo da se u drugom kvartalu, nakon aprila 2023. godine, izvrši analiza koliko još je potrebno da se poveća, a da bi se dostigao taj iznos toplog obroka i regresa za koji smo mi tražili da se izdvoji posebno. Ako se on već nalazi u osnovnom primanju, da to mora biti plata, topli obrok i jedna dvanaestina regresa. Oni to nisu ispoštovali”,rekao je Marić u junu ove godine, najavljujući današnje proteste.

“MMF TRAŽIO…”
Početkom juna prošle godine, Dodik je pojašnjavajući pojedinosti, rekao da “nije moguće formalizovati da se to zove topli obrok, ali se to dograđuje kroz platu”.

“To je ovih 100 KM koji će biti u osnovi plate u avgustovskoj plati i nakon toga sve naredne mjesece linearno za sve”, naveo je Dodik.

Marić je tada, gostujući u Jutarnjem programu RTRS, otkrio da su tokom razgovora sa Dodikom (tada članom Predsjedništva BiH) “razgolili istinu” zašto vlada u ranijem periodu nije dozvoljavala isplatu toplog obroka i regresa.

On je, navodno, naglasio da to nije bilo moguće zbog toga “što bi se ugrozio aranžman sa MMF-om i da je ovo bilo isključivo politički kvalifikovano pitanje”.

On je dodao da je i da će tada postignutim sporazumom, oni koji imaju primanja ispod prosjeka, imati dodatno povećanje od pet odsto.

“Od 1. avgusta će, na primjer, čistačica imati povećanje plate od 18 odsto, dok će direktori imati povećanje od tri odsto. Sindikat je konačno dobio socijalnu pravdu kroz socijalnu borbu”, pojasno je Marić u junu 2022.

Objašnjavajući kasnije o kakvoj računici se radi Marić je rekao da je suštinska razlika da do ovog povećanja “radnici u metamatičkom zbiru nisu imali platu plus topli obrok, a da će od sada konačno ispuniti zakonsku formulaciju koja treba da to omogući”.

Related Topics:

Društvo

OKUPIRALE DOMAĆINSTVA! Koliku štetu prave smrdibube na poljoprivrednim usjevima

Smeđe mramoraste stjenice, u narodu poznatije kao smrdibube, proteklih godina na poljoprivrednim usjevima u Republici Srpskoj pričinjavaju štetu koju je teško procijeniti, ali je sigurno da najviše trpe voće i povrće, rečeno je Srni u nadležnim institucijama zaduženim za sprovođenje programa posebnog nadzora štetnih organizama u biljnoj proizvodnji.

On je naveo da su struka i nauka predvidjeli mjere koje se odnose na tretiranje ove štetočine.

Prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Branimir Nježić pojasnio je da efikasna borba protiv stjenica podrazumijeva nadzor, kao i primjenu mehaničkih mjera, kao i prirodnih preparata, hemijskih sredstava i biološke kontrole.

On kaže da je važno pratiti prisustvo stjenice koje se vrši vizuelnim pregledom ili postavljanjem feromonskih klopki.

“U pravilu na insekticide su osjetljiviji niži razvojni stadijumi. Kod nas nema registrovanih insekticida za njihovo suzbijanje, ali određeni efekat može imati primjena sredstva namijenjenih za suzbijanje drugih štetnih insekata”, rekao je Nježić.

Nježić je naveo da su u praksi efikasnost pokazala eterična ulja mente, metvice, ekstrakti bijelog luka, ljuta paprika i cimet.

“Neka sredstva koja su registrovana kao ojačivači biljaka imaju repelentno dejstvo. U ovim slučajevima preporučuje se prethodno pranje biljaka vodom da bi se sprali prirodni feromoni koje su ostavile pojedini insekti, a privlače ostale jedinke iste vrste. Gajenje mahunarki u blizini proizvodnih površina može poslužiti kao atraktant gdje se onda primjenjuju mjere suzbijanja”, dodao je Nježić.

Prema njegovim riječima, najelegantnija mjera suzbijanja stjenica je primjena parazitskih osica, koje polažu jaja u jaja stjenica u kojima se onda razvijaju larve osica, te se tako sprečava razvoj ove štetočine.

“Smeđu mramorastu stjenicu parazitira samurajska osica koja nije dostupna komercijalno, ali istraživačke institucije vrše uzgoj i introdukciju ovih stjenica u prirodnu sredinu, gdje se one šire i smanjuju brojnost štetnih stjenica. Kod nas ove vrste nisu dostupne, jer postoji trenutno i zakonsko ograničenje za uvoz organizma za biološku kontrolu”, rekao je Nježić.

On je naveo da stjenice napadaju više stotina biljnih vrsta, a najveću štetu prave na povrću i voću, ali i na ratarskim kulturama.

“Velika šteta može nastati na kruški, jabuci, trešnji, lješniku, paradajzu, paprici, soji, kukuruzu. Štetu pričinjavaju sisanjem sokova biljaka i ubrizgavanjem enzima u biljno tkivo koji mogu dovesti do deformacija plodova. Obim štete zavisi od klimatskih uslova, faze razvoja biljke i insekata i primjene mjera suzbijanja”, istakao je Nježić.

Na ovim prostorima zelena stjenica je autohtona, dok je smeđa mramorasta stjenica prisutna od 2017. godine i porijeklom je iz Kine.

Povećanje brojnosti ovih vrsta se pripisuje toplijim i vlažnijim zimama, vlažnijim proljećima, malom broju prirodnih neprijatelja, kao i većem prometu robe i putovanjima ljudi.

Stjenice u jesen traže pogodno mjesto za prezimljavanje tako da često ulaze u kuće i stanove, zbog čega se savjetuje zatvaranje svih otvora i postavljanje mrežarnika na prozore.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske godinama unazad podržava sprovođenje programa posebnog nadzora štetnih organizama, a ta podrška je sa prvobitnih 500.000 KM podignuta na 800.000 KM, da bi posljednje dvije godine iznosila milion KM.

Programi se sprovode od 2010. godine, a jedan od rezultata je bio 2015. godine kada je od EU dobijeno zeleno svjetlo za izvoz krompira na njeno tržište.

Nadležne institucije u Republici Srpskoj prate oko 70 karantinskih štetnih organizama, doneseno je oko 27 programa, a jedan od njih se odnosi na praćenje smeđe mramoraste stjenice.

Nastavi čitati

Društvo

NIKAD JEFTINIJI! Vreća kupusa košta kao jedan burek

Sezona kiseljenja kupusa je uveliko u jeku, a njegova cijena ove godine je čak i tri puta niža nego lani.

  • Kupus ove godine tri puta jeftiniji nego lani
  • Cijena kilograma kupusa pala na 0,35 KM
  • Proizvođači nezadovoljni, kupci zadovoljni niskim cijenama
  • Preprodavci kupuju jeftino, prodaju po višim cijenama
  • Jabuka malo, mandarine 1,5 KM po kilogramu

Ovog sezonskog povrća ima na banjalučkoj pijaci u dovoljnim količinama po cijeni od 0,35 KM po kilogramu, dok je prošle godine ta cijena bila i viša od 80 feninga. Upravo ova niska cijena zadaje glavobolju proizvođačima, ali s druge strane raduje kupce.

“Najviše ide glumac, a on je i najbolji za kiseljenje, pogotovo ribanca. Rodio je ove godine, zato je i cijena mala, ali zadovoljni smo prodajom. Kupuju ga i stari i mladi, ali više su to stariji”, rekao je Savo Vujičić, proizvođač iz Topole, koji je redovan trgovac na tržnici.

Ipak, ljudi u sezoni najviše kupuju na vreću. Jedna vreća teži i do 20 kg, a cijena se kreće oko 7 KM.

Ima vreća koje se nude i za 5 KM. Sve zavisi od vrste, težine, ali i kvaliteta samog kupusa.

“Ako je vreća teška 20 kila ne može da ne valja. Žalosno je samo što vreća kupusa košta kao jedan burek, to nikad nije bilo tako”, rekao je on za “Nezavisne novine”.

Kao i u svakom poslu ima i onih koji su manje zadovoljni prodajom, a i kompletnom sezonom.

Takav je slučaj kod Vojislava Jovića, koji kaže kako je bolje prodavao prošle godine kada je vreća bila i po 17 KM.

“Naš narod je čudan, neće ništa što je jeftino, misli da ne valja. Cijeli dan sjedim i prodam možda 10 vreća”, kaže on.

Dodaje da je ove godine kupus kvalitetan i da je dobro rodio, zbog čega mu je i cijena niska.

Trgovci se žale i na preprodavce…

Tvrde kako otkupljuju kupus po bagatelnim cijenama, a onda ga prodaju po višestruko većim.Naglašavaju da kupus na veliko kupuju po 20 feninga, a onda ga po prodavnicama i marketima prodaju po marku i po.

Osim kupusa, provjerili smo kakvo je stanje i sa ostalim sezonskim voćem i povrćem.

Tako smo zapazili da je jabuka malo i da je rod podbacio jer, kako nam je rekao jedan trgovac, jabuke nema ni za lijeka.

Za razliku od jabuke mandarina se može pronaći i to po cijeni od 1,5 KM po kilogramu.

“Zasad prodajemo ovu hercegovačku – dok turska ne stigne”, ispričao nam je u razgovoru jedan trgovac.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI POMACI! Petar Šarić (19) iz Banjaluke prima terapiju u Beču

Petar Šarić (19) iz Banjaluke u Beču već treći dan prima terapiju što je, kako navodi njegova majka Rada, ogroman napredak jer su svi raniji pokušaji morali biti prekinuti nakon drugog dana.

Ona je navela da se u Beču dešavaju veliki pomaci.

“Takođe, nakon dugo vremena, Petar je danas prvi put vertikalizovan uz pomoć sjajnog tima fizioterapeuta. Ono što je najvažnije — Petar se osjeća bolje i snažnije. Uz njega su u Beču tata Bojan Šarić i djevojka Teodora, a mama ima još nekih poslova papirološki da završi i dolazim ti ljubavi! Korak po korak, idemo da dobijemo ovu borbu! Želim da se zahvalim svim divnim ljudima, porodici, prijateljima, organizacijama, institucijama koji se javljaju i koju nam pomažu”, napisala je njegova majka Rada na Facebook profilu. Svi koji žele pomoći to mogu učiniti pozivom na broj 17114 i darovati 2 KM.

Uplate su moguće i direktno na račun:
Rada Šarić

Broj računa: 5620998172455649 (NLB Banka, Banja Luka)

Uplate iz inostranstva:

Beneficiary:

RADA (MIODRAG) ŠARIĆ

Kralja Petra I Karađorđevića 3

78000 Banja Luka

Bosnia and Herzegovina

IBAN: BA3956200989219441770

SWIFT/BIC: RAZBBABA

Bank: NLB Banka a.d. Banja Luka

Milana Tepića 4, 78000 Banja Luka

Bosnia and Herzegovina

Intermediary Bank (for EUR, USD, GBP, CHF and other currencies):

Bank: NOVA LJUBLJANSKA BANKA d.d.

SWIFT/BIC: LJBASI2X

Ljubljana, Slovenia

Uplate iz Srbije: in RSD (Serbian Dinars):

Bank: NLB Komercijalna Banka a.d. Beograd

SWIFT/BIC: KOBBRSBGXXX

Belgrade, Republic of Serbia

Od Banjaluke 12.000 evra

Podsjećamo, osim građana Petru je podršku dao i grad Banjaluka sa 12.000 evra.

“Od svog grada, Petar će dobiti 12.000 evra za jednu terapiju, dok će troškovi transporta do klinike, u iznosu od 25.000 evra, biti dodatni izazov koji moramo zajedno prevazići. Zato vas pozivam da se svi zajedno uključimo. Banjaluka je uz svog Petra. Da nam se što prije oporaviš”, napisao je ranije Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Nastavi čitati

Aktuelno