Connect with us

Zanimljivosti

OBJAŠNJENJE DOKTORA: Zašto nam psovanje toliko prija (i zašto TREBA da ponekad opsujemo)

Da li ste se ikada zapitali zašto se osjećate dobro kad psujete?

Ako bismo vas pitali kako biste definisali psovanje, šta biste odgovorili? Prema riječima doktorke Eme Birn, autorke knjige “Psovanje je dobro po vas”, psovanje je veoma teško definisati. Ona navodi da je riječ o “vrsti jezika” koju koju korisimo u osjećaju zaprepašćenja, nervoze, ushićenosti.

“Mi odlučujemo šta je tačno psovanje konsenzusom, a veliki dio tog konsenzusa ima veze s tim šta je tabu u datoj kulturi. Na nekim mjestima se vrijeđaju na dijelove tijela, negdje na životinjska imena, negdje na bolesti, negdje na određene tjelesne funkcije”, objašnjava doktorka Birn i dodaje:

“Da bi imalo određeni emotivni efekat, morate da se igrate s tabuom u datom društvu. To je ona vrsta jezika koju ne biste koristili u određenim okolnostima, na primjer, na razgovoru za posao ili kad prvi put upoznajete partnerove roditelje”, objašnjava doktorka. Htjeli da priznamo ili ne, činjenica je da psujemo u svakodnevnim situacijama – tokom gužve u saobraćaju, kad prospemo kafu ili kasnimo na važan sastanak.

Izgovaranje ružnih riječi doživljavamo kao potrebu da se “istresemo”, zbog čega momentalno imamo određen nivo zadovoljstva. Zašto je to tako?

“U stresnoj situaciji ili kad se desi nešto neočekivano, čini da se da je naša refleksna reakcija da psujemo. I na neki način osjećamo se dobro!”, kaže Gadi, redovni slušalac VVC-jevog Svjetskog servisa, sa kojim su drugi slušaoci saglasni. Ovako su glasili njihovi odgovori na ovo pitanje:

“Kad psujem, to može da bude iz radosti, krajnjeg iznenađenja ili dubokog žaljenja, bola ili bijesa”, “Čini se da je to najekspresivniji način da iskažete neku emociju”, “Naiđe mi automatski, bez razmišljanja i odmah se osjetim bolje”, “Ne psujem mnogo. Mislim da ako to koristite često, gubi snagu”, “Želite to da sačuvate za prilike kad je stvarno korisno”…

Doktorka Birn kaže da je jedna od najzanimljivijih stvari na koje je naišla tokom istraživanja, bila činjenica da čak i ljudi koji su doživeli hemisferoktomiju (kad uklonite jednu stranu čovjekovog mozga zbog neke nepopravljive štete) mogu da izgube sposobnost govora, ali ne potpuno.

“Kad uklonite nečiju lijevu hemisferu ili imate nekoga čija je lijeva hemisfera teško oštećena moždanim udarom i osoba je izgubila većinu sposobnosti govora, uglavnom ćete ustanoviti da je ona i dalje sposobna da psuje. Izgleda da gradimo neke veoma snažne emocionalne veze s određenom vrstom jezika.

Možete da uklonite dio nečijeg mozga i potpuno negirate nečiju sposobnost da se služi jezikom na način koji je tendenciozan i planiran, kao što ja to činim sada. Ali oni i dalje mogu spontano da opsuju. Psovanje je toliko snažno vezano za emocije, da su pokreti mišića neophodni da bi se izgovorile psovke pohranjene na više mjesta. Tako da imamo ‘bekap’ kad treba da ih koristimo”, kaže doktorka Birn.

Vrijedi li psovati u teškim situacijama?
Kada nas nešto boli, obično psujemo. Doktor Ričard Stivens, viši predavač psihologije na Univerzitetu u Kilu i osoba zadužena za njihovu “Laboratoriju psovki” u kojoj sprovodi eksperimente, zapitao se da li ima svrhe psovati u takvim situacijama. Tada je otkrio da, kada ljudi koriste ružne riječi, uspijevaju da izdrže bol. Primjera radi, mogu duže da drže ruku u ledu. Eksepriment u kom su psovke zamijenili drugim riječima, pokazao je da samo psovke imaju emotivni efekat.

“Obično vidimo da dolazi do ubrzanog rada srca tokom psovanja, u poređenju sa neutralnom riječi. To ukazuje na neku vrstu emocionalne reakcije na psovanje, a mi znamo da je psovanje neke vrsta emocionalnog jezika. I tako je naša radna hipoteza da je, kad ljudi opsuju zbog bola, oni praktično podižu nivo stresa i pokreću fenomen po imenu analgezija izazvana stresom (kad ste neosetljivi na bol), što je deo šire reakcije po imenu ‘bori se ili bježi'”, dodaje doktor Stivens.

Related Topics:

Zanimljivosti

ZBOG NJEGOVIH SENDVIČA LJUDI STOJE U REDOVIMA! Poznati kuvar podijelio tajnu koja pravi nevjerovatnu razliku!

Za ukusan sendvič nisu neophodni skupi sastojci, već pažljivo usklađeni ukusi, malo hrskavosti i dobar raspored namirnica. Kuvar Mejson Hereford, poznat po kreativnim sendvičima u restoranu “Turkey and the Wolf” u Nju Orleansu, izdvaja tri savjeta koja se lako mogu primijeniti u kućnoj kuhinji.

Njegove kombinacije daleko su od uobičajenih: među omiljenim sendvičima gostiju nalaze se onaj s prženom kobasicom bolonja i čipsom te topli sendvič po uzoru na Ruben, u kojem je usoljenu govedinu zamijenilo raštansko zelje, navodi FaW.

Deceniju nakon otvaranja restoran i dalje privlači redove gostiju, a Hereford smatra da je tajna u kreativnosti i pažnji posvećenoj svakom sastojku.

“Svaki potez je prilika”, poručuje kuvar.

Kako postići ravnotežu ukusa?

Iako se sendvič često priprema kao brz obrok, Hereford savjetuje da mu se pristupi s jednakom pažnjom kao bilo kojem drugom jelu.

“Mnogi ljudi razmišljaju o sendvičima gotovo kao o zamjeni za tanjir hrane, ali ne zaboravite da i dalje pripremate kompletno jelo. So, kiselost, svježina, masnoća, ljutina – sve je to podjednako važno kada pravite sendvič”, objašnjava.

Posebno izdvaja kiselost, koju ljudi često zaboravljaju. Nekoliko kapi limunovog soka može osvježiti punjenje, dok se zelena salata prije dodavanja može začiniti malom količinom sirćeta.

Najjednostavnije rješenje može biti i kiseli krastavac poslužen uz sendvič. Kiselkasti dodatak naglašava ostale ukuse i pomaže da cijeli obrok djeluje uravnoteženije.

Kako dodati hrskavost?

Različite teksture jedan su od najlakših načina da običan sendvič postane zanimljiviji.

“To što je nešto između dvije kriške hljeba ne znači da ne možete dodati tostadu ili krupnije sjeckane orašaste plodove ili sjemenke kako biste dobili teksturu”, kaže Hereford.

Tostada, odnosno hrskava prepečena ili pržena tortilja, samo je jedna od mogućnosti. Ako pri ruci nemate poseban hrskavi dodatak, dovoljno je promijeniti način pripreme sastojaka koje već koristite.

Hljeb možete tostirati malo duže ili u sendvič staviti čvrste, hrskave dijelove listova ajsberg salate, umjesto da ih bacite.

Važno je i gdje odlažete tostirani hljeb.

“Tostirani hljeb stavite na žičanu rešetku, umjesto na radnu površinu ili dasku za sječenje. Tako ćete dobiti hljeb koji je hrskav sa svih strana, a ne krišku koja se ovlažila od sopstvene pare i izgubila čvrstinu”, savjetuje kuvar.

Kojim redoslijedom slagati sastojke?

Raspored namirnica uglavnom zavisi od ličnog ukusa, ali nekoliko promjena može uticati na konačan rezultat.

Hereford sastojke koji se dobro dopunjuju stavlja neposredno jedne uz druge.

“Na primjer, volimo da nam zelena salata dodiruje prelive”, objašnjava.

S druge strane, preporučuje razdvajanje sastojaka koji su previše slični. Ako sendvič sadrži kremastu salatu od kupusa i kremasti preliv, između njih se može staviti drugi sastojak kako se njihovi ukusi ne bi potpuno stopili.

“Pažljivo raspoređenim sastojcima razdvajamo ukuse za koje želimo da dođu do izražaja sami za sebe”, kaže Hereford.

Njegovi savjeti pokazuju da dobar sendvič može nastati i od onoga što već imate u kuhinji. Malo kiselosti, hrskavi dodatak i promišljeno slaganje dovoljni su da poznata kombinacija dobije drugačiji ukus i teksturu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KREMASTO ČUDO OD KOKOSA! Najbrži rolat bez pečenja koji se doslovno topi u ustima!

Ako volite kokos i jednostavne kolače za koje ne morate da uključujete rernu, rolat od kokosa je pravi izbor.

Najbolje od svega je što vam za pripremu ne treba posebno kulinarsko iskustvo. Dovoljno je da napravite smjesu, pripremite krem, uvijete rolat i pustite ga da se dobro ohladi.

Detaljna priprema: Kako napraviti neodoljivi kokos rolat?

Za tamnu koru od keksa

300 g mljevenog keksa

100 g kokosa

100 g šećera u prahu

100 g otopljenog maslaca

120 ml mlijeka

2 kašike kakao praha

Za bijeli fil i dekoraciju

100 g omekšalog maslaca

100 g šećera u prahu

150 g kokosa

80 ml mlijeka

30-50 g kokosa za posipanje

nekoliko listića badema ili rendana čokolada (po želji)

Priprema kore:

U većoj posudi pomiješajte mljeveni keks, kokos, šećer u prahu i kakao. Dodajte otopljeni maslac i postepeno sipajte mlijeko. Miješajte dok ne dobijete kompaktnu smjesu koja može da se oblikuje.

Ako vam je smjesa previše suva, dodajte još sasvim malo mlijeka, ali postepeno, kako ne bi postala previše mekana.

Priprema fila:

Zatim pripremite fil za rolat od kokosa. Umutite omekšali maslac sa šećerom u prahu, dodajte kokos i mlijeko, pa sve dobro sjedinite. Fil treba da bude dovoljno gust da se ravnomjerno nanese na koru.

Oblikovanje rolata:

Na radnu površinu stavite papir za pečenje ili providnu foliju. Preko njega rasporedite smjesu od keksa i oblikujte pravougaonik. Najlakše ćete je razviti oklagijom između dva lista papira za pečenje, pa se neće lijepiti.

Preko tamne kore ravnomjerno rasporedite bijeli fil, a uz ivice ostavite malo slobodnog prostora. Koru pažljivo uvijajte u rolat, pomažući se papirom za pečenje. Nemojte žuriti, kako se kora ne bi raspala.

Važan korak: Koliko dugo rolat od kokosa treba da stoji u frižideru?

Gotov rolat pospite kokosom (i listićima badema ili čokoladom, po želji), umotajte ga u foliju i stavite u frižider na najmanje 3 do 4 sata, a najbolje preko noći.

Prije služenja ohlađen rolat isjecite na jednake kolutove i uživajte u savršenom spoju čokolade i kokosa, prenosi Krstarica.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Babi Vangi pripisuju Putinov odlazak: ŠTA JE ZAISTA POZNATO?

Navodna proročanstva Babe Vange ponovo privlače pažnju, a među tvrdnjama koje joj se pripisuju nalaze se promjena na čelu Rusije do 2027. godine, izbijanje trećeg svjetskog rata i dolazak vanzemaljaca. Ipak, dostavljeni tekst ne nudi pouzdane zapise koji bi potvrdili da je bugarska proročica zaista izgovorila ova predviđanja.

Baba Vanga preminula je u avgustu 1996. godine, ali se njeno ime i dalje povezuje s prognozama velikih svjetskih događaja. Pripisivana su joj i predviđanja terorističkih napada 11. septembra i pandemije kovida, mada takve tvrdnje treba razlikovati od dokumentovanih, unaprijed zabilježenih izjava.

Šta joj se pripisuje o budućnosti Vladimira Putina?
Prema navodima koje prenosi LADbible, Baba Vanga navodno je predvidjela da će Rusija do 2027. godine dobiti novog lidera.

U tekstu se takav scenario povezuje s mogućim političkim previranjima i novim tenzijama među svjetskim silama. Međutim, nije naveden provjerljiv izvorni zapis s preciznim riječima proročanstva niti okolnostima u kojima je izrečeno, navodi LadB.

Zbog toga tvrdnja o promjeni ruskog rukovodstva ostaje navod koji se pripisuje Babi Vangi, a ne pouzdana najava budućih događaja.

Koja se još predviđanja vezuju za 2026. godinu?
Među navodnim prognozama za ovu godinu pominju se prirodne katastrofe i sve veća zamjena ljudskog rada mašinama.

Autor izvornog teksta te tvrdnje povezuje sa savremenim strahovima od gubitka poslova usljed razvoja vještačke inteligencije. Ipak, takvo povezivanje aktuelnih događaja s uopštenim predviđanjima samo po sebi ne potvrđuje njihovu vjerodostojnost.

Babi Vangi, kao i Nostradamusu, pripisuje se i predviđanje da bi tokom 2026. mogao početi treći svjetski rat. U istom tekstu navodi se i tvrdnja da bi vanzemaljci mogli stići na Zemlju do novembra.

Za ove scenarije nisu ponuđeni provjerljivi dokazi.

Šta navodno donosi 2027. godina?
Prema još jednom predviđanju koje joj se pripisuje, pojedini ljudi bi tokom 2027. godine mogli razviti osobine nalik nadljudskim sposobnostima.

Kao mogući uzroci pominju se misteriozna bolest ili genetski eksperiment.

Ni za ovu tvrdnju u dostavljenom tekstu nije naveden pouzdan izvorni zapis, pa je treba posmatrati kao dio priča koje kruže o Babi Vangi.

Zašto je teško provjeriti njena proročanstva?
Prema dostavljenom tekstu, Baba Vanga nije lično zapisivala svoja predviđanja. Ona su prenošena preko ljudi iz njenog okruženja, među kojima je bila i njena nećaka Krasimira Stojanova.

Takav način prenošenja ostavlja prostor za pogrešno razumijevanje, izmjene i naknadno pripisivanje izjava.

Dodatni problem predstavlja neodređenost mnogih navodnih proročanstava. Široke formulacije o ratovima, katastrofama ili tehnološkim promjenama mogu se naknadno povezati s različitim događajima, bez jasne potvrde da su ih zaista predvidjele.

Da li je jedan fizičar zaista predvidio kraj svijeta u novembru?
U tekstu se uz priče o Babi Vangi pominje i austrijsko-američki fizičar Hajnc fon Ferster, čiji se naučni rad često predstavlja kao predviđanje kraja svijeta 13. novembra 2026. godine.

Fon Ferster je sa saradnicima 1960. godine u časopisu Science objavio rad naslovljen “Sudnji dan: petak, 13. novembar 2026. godine”. Rad je razmatrao matematičku projekciju prema kojoj bi broj stanovnika težio beskonačnosti ukoliko bi se nastavio obrazac rasta iz prethodna dva milenijuma.

Ključna je upravo pretpostavka o nastavku istog obrasca. Matematičko produžavanje određenog trenda nije dokaz da će se tog datuma dogoditi katastrofa niti potvrda da čovječanstvu preostaje manje od mjesec dana.

Nastavi čitati

Aktuelno