Connect with us

Društvo

NAJPOZNATIJI BIH METEOROLOG! Nedim Sladić dao vremensku prognozu za predstojeću zimu

Poznati meteorolog Nedim Sladić oglasio se na svom Fejsbuk profilu objavom koju prenosimo u cijelosti.
– Uopšte neću žuriti sa zimskom prognozom prije novembra te ću ista pitanja ubuduće ignorisati budući da imamo dosta faktora koje otprilike sada znamo relativno rezonovati, ali istovremeno i onih koje (u potpunosti) ne znamo u ovom trenutku. Od onih relativno poznatijih: Relativno znamo da El Ninjo kroz prošlost je imao više lica te se svaka faza reflektovala drugačije, kao i to da je utjecaj ENSO oscilacije na Europu relativno malen, ali ne i zanemariv.

Slabije faze El Ninjo oscilacije su kroz prošlost imale najviše vjerovatnoće za slabiji polarni vrtlog, kao i povoljnu okolnost za naglo zagrijavanje stratosfere (SSW), odnosno povećavale su vjerovatnoću hladnijih valova.
Energetski trgovci i meteorolozi koji se bave energentima uočili su da jače faze El Ninja, kao i tzv. super faze u prošlosti znale su imati implikaciju da su potrebe gasa bile manje za oko 10 do 15 % u odnosu na uobičajene godine u Europi (primjer sa zimom 2015/2016 koja je bila obilježena sa NAO+ oscilacijom, odnosno vrlo izraženim zapadnim visinskim tokom). Trenutno, prema NOAA-inom briefingu, 95 % su vjerovatnoće za umjeren do jak El Nino tokom zimske sezone 2023/2024. godine, te trenutne površinske temperature mora odgovaraju El Ninjo obrascu. Međutim, MEI obrazac, ili multivarirajuća faza ENSO-a, koja uzima u razmatranje morske i atmosferske varijable, pokazuje zakašnjelu reakciju, te je prema posljednjim podacima i dalje unutar ENSO neutralne kategorije (0.4 °C). Ovo može značiti da, iako površinske temperature mora pokazuju obrazac El Ninja, atmosferski faktori još ne idu u tom smjeru.

Indijski dipol (IOD) je pozitivan, i u sličnoj je teritoriji kao 2019. godine kada je bio jedan od najjačih zabilježenih u novijoj historiji. Takođe, pozitivna faza IOD-a je posljedica toplijih površinskih temperatura mora zapadnog dijela Indijskog okeana gdje dolazi do pojačane konvekcije i čestih pljuskovitih padavina, dok je istočni dio prema Indoneziji i hladniji, a samim tim i sušniji zahvaljujući supresivnom faktoru.

El Ninjo i IOD+ u kombinaciji kroz prošlost Australiji su donosili rekordno vrela i suha ljeta, često praćena ogromnim šumskim požarima. Sibirski pokrivač tokom oktobra mjeseca igra važnu ulogu u određivanju snage semipermanentne (tj. traje duže vremena, ali ne za stalno) sibirske anticiklone i njenog utjecaja zimi na istočnu i jugoistočnu Europu. Ove godine, zahvaljujući nizu faktora, površina je još uvijek niska te je za očekivati uskoro širenje snježnog pokrivača od Laptevskog mora prema jugu, duž evroazijske ploče. To je normalan proces koji se javlja svake godine u ovo doba godine, kada se polako oformljava i tzv. polarni vrtlog. Veća pokrivenost snijegom iznad Euroazije tokom oktobra mjeseca povećavala je vjerovatnoću hladnije zime nad Starim kontinentnom, budući da studije pokazuju kako ranije formiranje snježnog pokrivača povećava osjetni meridionalni tok, odnosno širenje hladne zračne mase od sjevera prema jugu zahvaljujući nakupljenoj i zarobljenoj jezgri hladnog zraka. Imajući pritom u vidu kako smo došli do dijela godine gdje je ugao Sunca i insolacija manja, Sunčeva iradijacija je znatno manja te je utrošak energije za zagrijavanje podloge nizak.

Samim tim, pri podlozi akumulirana hladnoća, fizikalno teža od toplijeg vazduha, se kompresuje, odnosno sabija i potom širi, uzrokujući vrlo snažan zračni pritisak blizu tla. Ako gledamo na tzv. utjicaj “leptirovih krila”, onda ćemo posegnuti i za obalama sjevernog Pacifika. Primijetićemo kako modeli oko januara 2024. godine žele obrnuti sjevernopacifičku oscilaciju (PNA) iz negativne u pozitivnu u septembarskim izračunima. PNA- faza ima posljedicu Aleutskog minimuma, što se odražava na mlaznu struju preko Sjedinjenih Američkih Država. Mlazna struja je ta koja diriguje premještanje vremenskih sistema od zapada prema istoku kontinenta. PNA- faza korelira gotovo sa svim telekonekcijama, ali je uočeno da ima korelaciju sa hladnom fazom ENSO cirkulacije, odnosno La Ninja (što bi po MEI broju odgovaralo trenutnom stanju).

Međutim, od 2013. godine sjeverni Pacifik ima tzv. marinski toplotni val (marine heatwave) koji se odrazio indirektno i na evropsko tlo. Smanjen salinitet kao i temperaturni gradijent gurao je mlaznu struju sjevernije, što je u konačnici smanjilo jače penetracije hladnog vazduha prema jugu. Zahvaljujući tome, polarni vrtlog se održavao jačim i kompaktnijim usljed snažnije mlazne struje. QBO, ili kvazibijenalna oscilacija – oscilacija koja se mijenja na svakih 25 do 28 mjeseci (zato i bienalle, od bi – dva, annual – godišnje). Istočna faza je imala tendenciju usporavanja zapadnog toka i povećan transport u smjeru sjever-jug, što bi remetilo kompaktnost polarnog vrtloga. Drugim riječima, ako zamislimo polarni vrtlog kao hobotnicu koja drži svoje pipke uvučene, ivični prsten oko nje je naša snažna mlazna struja, držeći hladan polarni zrak kao pod poklopcem. Međutim, pipke koje hobotnica u jednom trenutku će htjeti protegnuti će destabilizovati i našu mlaznu struju, povećavajući protok hladnijeg vazduha zahvaljujući slabljenju kompaktnosti vrtloga.

Faktori koje ne znamo: Erupcija vulkana Hunga Tonga 15. januara 2022. godine dovela je do ispuštanja ogromnih količina vodene pare u slobodnu atmosferu. Iako vulkanske erupcije, poput Pinatubo i Popokatepetla iz 1991. godine su imale za posljedicu promjenu energetskog fluksa (radiative forcing) koje su dovele do privremenog smanjenja temperature zraka na globalnom nivou, tzv. energetski ekvilibrijum (radiative equilibrium), sadašnje studije pokazuju da je Hunga Tonga uradila suprotno. Izbacivši veću količinu vodene pare sve do skoro 50 kilometara visine, sadržaj vode u atmosferskom stubu je nikad veći.

Međutim, sa stanovišta energetskog budžeta dobili smo iduću konsekvencu – ispuštanjem velike količine vodene pare u atmosferi dio energije je emitovan u atmosferu gdje se hladi, širi i kondenzuje, dok je drugi dio ostao pohranjen u nižim dijelovima atmosfere koji je rezultirao zagrijavanjem zahvaljujući koncentracijama stakleničkih plinova, u prvom redu ugljen-dioksida (CO2), a sve kao posljedica smanjenja emitovanja dugovalnog zračenja koji teže “bježi” iz atmosfere, djelujući na neki način poput izolatora. Net rezultat je zagrijano prizemlje i ohlađena visina, što prema novim studijama implicira posljedicu snažnijeg polarnog vrtloga nego je to uobičajeno – tj. jaču mlaznu struju.

Površinske temperature mora širom svijeta su toplije nego inače. Ovakav obrazac je teško pronaći u analogijama unazad 20 godina, te i to ulijeva dozu nesigurnosti u samu prognozu. Ne znamo kako će se odraziti posljednja tropska oluja. Obično, relaksacija tropske sezone rezultira stabiliziranjem vremena nad sjeverozapadom Europe. No, ti detalji su sada na ovoj distanci upitni.

Djeluje ovo sve komplikovano. Zato, iako je razumljivo da planirate već sada energente na vrijeme, nije zgoreg znati da sezonska prognoza je sklona ogromnim promjenama i da nije prognoza koja je pouzdana kao ona za dan ili pet dana unaprijed. Jedan veći, neočekivni poremećaj, i stvari u idućem izračunu mijenjaju cjelokupni kurs.”

(Bosna info)

Related Topics:

Društvo

PAKLENE VRUĆINE U BIH: Temperatura ide do 40 stepeni, pred nama sunčan i izuzetno topao dan

Bosnu i Hercegovinu danas očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz nastavak toplotnog talasa koji će obilježiti početak avgusta. U većini krajeva neće biti padavina, a uslovi će biti stabilni tokom cijelog dana.

Jutarnje temperature kretaće se uglavnom između 15 i 22 stepena, dok će u Hercegovini biti nešto toplije.

Najviša dnevna temperatura iznosiće od 34 do 38 stepeni, a lokalno, posebno na jugu i sjeveru zemlje, živa u termometru mogla bi dostići i 40 stepeni Celzijusa.

Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom sjevernog i sjeveroistočnog smjera, što neće značajnije ublažiti osjećaj sparine i vrućine.

Meteorolozi upozoravaju da će UV indeks biti veoma visok, pa se građanima savjetuje da izbjegavaju duži boravak na direktnom suncu u periodu od 11 do 17 časova, unose dovoljno tečnosti i zaštite se od visokih temperatura. Prema prognozama, stabilno i veoma toplo vrijeme zadržaće se i narednih dana.

Nastavi čitati

Društvo

NAKON DRAME NA ELBRUSU: Preživjeli planinari bezbjedno stigli u BiH

Dvojica preživjelih planinara iz tragične nesreće na planini Elbrus (Rusija), Haris Adilović i Kemal Vidimlić, stigli su u BiH.

Iz GSS-a Zenica su za Euronjuz naveli da po dolasku neće biti izjava za medije, kako bi se preživjelim planinarima omogućilo da se u miru i dostojanstvu vrate svojim porodicama nakon teškog iskustva kojeg su preživjeli.

– Haris i Kemal stigli su noćas, slijedi period oporavka, a potom će organizovati konferenciju za novinare ili izdati zajedničko saopštenje o svemu – naveli su iz GSS-a Zenica.

Prema informacijama GSS-a, u narednim danima očekuje se i transport tijela stradalih planinara iz Rusije u BiH.

Nakon završetka svih administrativnih procedura i dopremanja posmrtnih ostataka, u Zenici će biti organizovana kolektivna sahrana za petoricu stradalih planinara.

U nesreći na Elbrusu život je izgubilo pet planinara iz Zenice, dr Meliha Čaušević, bračni par Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam.

Nastavi čitati

Društvo

KOLONE SE TEK OČEKUJU: U avgustu i septembru masovno vraćanje vozača sa granica EU

BiH je proteklih sedam godina napustilo između 15.000 i 20.000 profesionalnih vozača, a taj trend se nastavlja, izjavio je predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.

“Danas pronaći vozača koji može zadovoljiti potrebe firme zaista vrijedi zlata”, rekao je Grbić.

Kaže da su jedan od glavnih razloga odlaska profesionalnih vozača iz BiH višečasovna čekanja na graničnim prelazima.

“Nemoguće je izdržati 15 ili 20 časova, a zna biti i po dva dana čekanja da se pređe granični prelaz. To je neizdrživo,”naveo je Grbić.

Osim nedostatka vozača i višečasovnih čekanja na graničnim prelazima, kaže Grbić,

problemi sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i transportne kompanije u BiH su rast cijena goriva i ograničenja boravka u EU, a stanje se iz dana u dan pogoršava.

“Nažalost, iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH. Trenutno nemamo bukvalno nijednu transportnu firmu kojoj ne nedostaje od pet do 50 vozača. Veliki broj prevoznika radi preregistraciju firmi u Sloveniji ili Hrvatskoj i odlazi sa ovih područja upravo zbog nedostatka vozača i stanja na graničnim prelazima”, ukazao je Grbić.

On je podsjetio da poseban problem predstavlja i primjena pravila o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana u zemljama EU.

“Već imamo slučajeve gdje vozači, kojima je od aprila ponovo počeo da se računa taj period, više ne mogu da voze jer su iskoristili dozvoljenih 90 dana i sada moraju da pauziraju. Ni u vezi s tim nije urađeno ništa. Postojala je opcija da Hrvatska prihvati izdavanje viza za vozače iz BiH, ali do danas apsolutno ništa nije urađeno”, rekao je Grbić.

On je upozorio da će naredni period donijeti dodatne probleme – avgust i septembar biće mjeseci masovnog vraćanja vozača sa granice, jer se već pri ulasku u Hrvatsku evidentira koliko je ko boravio u EU.

“Dobro je kada vozača vrate odmah sa granice. Problem nastaje kada ga zateknu u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili Francuskoj. Tada slijede pritvor, deportacija, velike kazne, a kamion ostaje blokiran. To su ogromni problemi za prevoznike”, naveo je Grbić.

Govoreći o broju transportnih firmi, Grbić je naveo da je došlo do znatnog pada i da je od 2019. godine taj broj prepolovljen.

“Koliko znam, licenciranih prevoznika u Republici Srpskoj bilo je oko 3.700, a sada ih je oko 1.500, možda i manje”, rekao je Grbić.

Nastavi čitati

Aktuelno