Savjet ministara BiH nije podržao Prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Centralne izborne komisije BiH tako da ova institucija BiH nije dobila saglasnost za novo zapošljavanje, koje je neophodno kako bi se nove tehnologije primijenile na izborima 2026. godine.

U CIK-u su u nekoliko navrata apelovali na nadležne da pravilnik bude usvojen te da im hronično nedostaje ljudi i za obavljanje trenutnih poslova, a kamoli za uvođenje novih tehnologija koje zahtijevaju veliki broj radnika, posebno stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija.

Međutim, na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH nije bilo sluha, a sami članovi CIK-a koji su prisustvovali toj sjednici rekli su da je pravilnik praktično odbijen bez bilo kakve rasprave uz poneki komentar u smjeru da “zapošljavaju ljude po ugovoru o djelu”.

“Nije bilo potrebne većine i naš, ne znam koji pokušaj, nije uspio. Kako ćemo prevladati nedostajući broj ljudi, ne znam. Očigledno je da izvršni organ nema sluha za aktivnost koja je pred nama”, rekao je Ahemt Šantić, član Centralne izborne komisije BiH.

Jedan od prijedloga CIK-a koji je iznio Suad Arnautović, član CIK-a, jeste i da se ide sa inicijativom prema “onom koje je i uveo dodatne obaveze CIK-u”, a misli se na visokog predstavnika.

Njegovim intervencijama CIK-u su dodijeljene nove nadležnosti poput novih tehnologija, ali i imenovanja predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

Zanimljivo, sve što je visoki predstavnik nametao u posljednje vrijeme bilo je isključivo po zahtjevima CIK-a.

“Treba da interveniše i on to može da izbriše odmah, dio rečenice ‘uz prethodnu saglasnost'”, rekao je Arnautović.

Inače, ta prethodna saglasnost odnosi se na Savjet ministara BiH, koji po sadašnjem zakonu daje saglasnost na pravilnik koji predloži CIK. U CIK-u smatraju da su oni nezavisna institucija kao DERK, RAK, Glavna služba za reviziju, i da im ne treba ničija saglasnost za takve stvari.

Trenutno je u CIK-u zaposlen 61 radnik, a novim pravilnikom predviđa se zapošljavanje još tolikog broja radnika, s tim da i u samom CIK-u kažu da to ne mora biti odmah i da za početak treba popuniti radna mjesta koja su neophodna. Ilustrujući kakva je situacija u CIK-u, Irena Hadžiabdić, član CIK-a, rekla je da je Pravni odjel, koji ima pet zaposlenih, za prošle izbore imao 3.000 žalbi te da su tri osobe zadužene za komunikaciju i obradu više od 12.000 predmeta koji se odnose na imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora i da samo dva čovjeka komuniciraju sa 143 opštinske i gradske izborne komisije.

“Ovdje se očigledno stvara situacija da se ovoj instituciji onemogući rad i to su moji dojmovi”, rekla je Hadžiabdićeva.

I Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, rekla je da je odnos Savjeta ministara BiH neprihvatljiv i da je jasno da se pokušava onemogućiti rad CIK-a.

“Ogorčena sam i očekujem reakciju Parlamentarne skupštine BiH. Mi suštinsku reformu trebamo proći sa pet ljudi u pravnom sektoru”, rekla je Bjelica Prutina.

Iz rasprave na sjednici CIK-a moglo se zaključiti da će nove tehnologije na izborima 2026. godine biti vrlo teško uvesti bez dodatnog zapošljavanja te da će najveći problem biti sa IT sektorom. Kako je istaknuto, za uvođenje novih tehnologija neophodno je ispuniti tri preduslova, a to su novac, skladište i inženjeri. Dva od tri su već ispunjena, novac je obezbijeđen, a postupak nabavke skladišta za nove tehnologije je otpočeo, međutim pitanje je gdje naći i zaposliti inženjere.

“Nama trebaju IT inženjeri, sposobni IT stručnjaci, i to nije uzmi sa biroa, to su eksperti. Ti ljudi moraju biti ovdje i raditi”, rekao je Arnautović.

“Veoma mi je drago što vas ponovo srećem, ovog puta na marginama Valdaj kluba u Sočiju. Nedavno ste proslavili Dan srpskog jedinstva, 15. septembra. Želeo sam da vam čestitam. Znam da je situacija u vašoj zemlji izuzetno izazovna, moglo bi se reći čak i komplikovana”, istakao je Putin u četvrtak, prenose RIA Novosti.

Ruski predsednik Vladimir Putin, tokom sastanka sa Miloradom Dodikom opisao je situaciju u Republici Srpskoj i BiH kao tešku.

“Veoma mi je drago što vas ponovo srećem, ovog puta na marginama Valdaj kluba u Sočiju. Nedavno ste proslavili Dan srpskog jedinstva, 15. septembra. Želeo sam da vam čestitam. Znam da je situacija u vašoj zemlji izuzetno izazovna, moglo bi se reći čak i komplikovana”, istakao je Putin u četvrtak, prenose RIA Novosti.

On je dodao da bi bio zainteresovan da čuje Dodikovu procenu.

Takođe je naglasio da njegov sagovornik mnogo čini na izgradnji odnosa sa Rusijom.

Dodik je rekao da je zadovoljan što ima priliku da razgovara o “dobrim, stabilnim i strateški važnim bilateralnim odnosima”.
Saglasio se sa Putinovom procenom situacije u Republici Srpskoj .

“Slažem se sa vama da je naša situacija teška”, primetio je Dodik.

Zahvalio se Putinu na prilici da učestvuje na sastanku Valdajskog kluba u Sočiju.

“Veliko mi je zadovoljstvo da vidim napredak u Rusiji. Imao sam priliku da prisustvujem paradi povodom Dana pobede 9. maja. Bilo je impresivno”, poručio je Dodik.

Kada proda ono što proizvedu termoelektrane i hidrocentrale u Republici Srpskoj, kupi energiju koja fali i podmiri sve troškove, u Elektroprivredi RS došli su do zaključka da Matično preduzeće mora poslovati negativno. I to je samo jedan od zaključaka u izvještaju koji je ovo preduzeće dostavilo Vladi RS. U sveobuhvatnom izvještaju poslovanja ERS-a, koji je sublimiran na desetak stranica, predstavljeni su rezultati poslovanja u kojima se, između ostalog, procjenjuje da će, zbog održavanja niske cijene struje za potrošače, finansijski rezultat za javno snabdijevanje biti u debelom minusu – skoro 94,6 miliona maraka.

Kada je u pitanju Matično preduzeće, najviše para će u ovoj godini otići na zarade, naknade i ostale lične rashode – 23,8 miliona maraka, a 17 miliona na nabavku finansijskih sredstava što je uglavnom eufemizam za kredite.

Značajna stavka su i ostali troškovi koji iznose 11,6 miliona, PTT troškovi su 6,1 milion.

Za štampanje i kovertiranje računa, primjera radi, odlazi skoro dva miliona maraka.

Kada se o milionima govori, hiljade izgledaju neznatno. Pa ipak, preduzeće kojem nije potrebna reklama će na marketing i medijsko oglašavanje u 2025. godini potrošiti 750 hiljada maraka.

Iz izvještaja se vidi da su i zavisna preduzeća u veoma teškoj situaciji. Postrojenja termoelektrana su dotrajala, mehanizacija nedovoljna za proizvodnju uglja i otkrivke, loš kvalitet goriva, povećana potrošnja mazuta.

Zaključuju da bi se u narednom periodu u rudnike moralo uložiti najmanje 20 miliona godišnje kako bi se obezbijedile dovoljne količine uglja.

Navodi se i da je cijena struje koju Matično preduzeće plaća termoelektranama nedovoljna za pokrivanje troškova te da je neophodno povećati otkupnu cijenu.
Slično je i sa strujom iz hidrocentrala gdje cijena zavisi od hidrološke situacije.

„Povećanjem cijene proizvodnje električne energije, odnosno cijena po kojima proizvodna preduzeća isporučuju električnu energiju Matičnom preduzeću, raste nabavna cijena energije za krajnje kupce. Uvećani trošak, kao i svaki drugi priznati trošak poslovanja, neminovno se odražava na cijenu el. energije krajnjim kupcima“, konstatuju u izvještaju.

Prosječna nabavna cijena od 122,93 KM/MWh nije održiva, a procjenjuje se da bi sve ispod 140,23 KM/MWh dovelo do nerentabilnosti.

U protekle tri godine 2.115 radnika je zaposleno u sistemu MH ERS. Broj zaposlenih je sigurno veći jer ne obuhvata zaposlene u RiTE Gacko i Elektrodistribuciji Pale.

Iz ta dva preduzeća još nisu dostavili podatke, navodi se u izvještaju.

(Direkt)