Connect with us

Društvo

SVADBARSKE MUKE: Koliko novca ubaciti u kovertu?

Postoji puno nepisanih narodnih običaja. Majstore se u kući ne smije ostaviti žednima, kad se na ugleda ugleda policija, blica se vozači(ca)ma iz suprotnog smjera, a birokratski poslovi postaju puno kraći uz pakovanje kafe ispod pulta. Ali, koliko je u redu dati novca na svadbi?!

Jedna od ustaljenih balkanskih tradicija je i raskošno vjenčanje, koje ima više namjena – prva je da mladenci žive dugo i srećno, druga da se zvanice pošteno napiju, a treća da dušman iz komšiluka koji nije pozvan pozeleni od zavisti. Nek’ se vidi da se ima.

Ipak, takav dernek donosi pozamašne troškove, koje će teško pokrpiti i bogata tetka iz Njemačke. To pred zvanice, osim finansijskih, stavlja i etičke dileme. Svako ima različitu definiciju “pristojnog” iznosa u koverti, ali prema ustaljenim normama, upravo taj iznos grupisaće zvanice u sljedeće kategorije.

Sirotinja
Ako s pozivnicom u rukama već krećete izgovarati kreativne psovke i gledati isječak bankovnog računa, vjerovatno ćete biti svrstani upravo ovdje. Nakon što ste zaključili da ne možete pokriti ni troškove stolice, počeli ste rašivati madrace i istresati ormare, ali ništa nije pomoglo.

Siromašna zvanica na kraju će se morati izvući s praznom čestitkom u koverti, koju je neko drugi napisao da slavljenici ne mogu utvrditi ko ju je dao. Neugodna pozicija, koja u Republici Srpskoj nažalost nije rijetka koliko bi trebala biti.

Uhljeb
Zvanica koji je rezultatom potpuno ista kao Sirotinja, ali motivima joj je dijametralno suprotna.

Uhljeb smatra da je svojom pojavom već dao dovoljan doprinos ceremoniji, a u kovertu ne želi staviti ni kovanice jer zveckaju. Srdačno daje praznu kovertu s čestitkom mladencima uz sve najbolje želje i, za razliku od Sirotinje, pritom ne osjeća ni tračak nelagode.

Uhljeb ulazi u element izvan procedure poklanjanja – tu je da uzima, ne da daje. Takav gost bez problema će pojesti pola praseta i popiti nekoliko litara vina, a nakon toga nastaviti slaviti sve dok se svi ostali, uključujući mladence, ne raziđu. Vjerovatno će i tražiti da ponese drugu polovinu praseta kući.

U naprednijim varijantama niko sa svadbe ni ne poznaje uhljeba, ali će to u opštem slavlju stvarni gosti shvatiti tek kad se rastrijezne – dakle, prekasno.

Prosjek
Konsenzus za zlatnu sredinu kreće se od 100 do 200 maraka. Tim iznosom nećete oduševiti mladence dok uzbuđeno otvaraju kuverte i broje lovu, ali nećete ih ni razočarati.

Nažalost, i ova suma mijenja se u skladu s privrednim (ne)prilikama – s obzirom na inflaciju, moguće je da mladenci uskoro za taj iznos neće moći kupiti ni žvake na kiosku.

Stara škola
Iako je dokazano da se monetarni sistem koristio u Mesopotamiji prije sedam hiljada godina, mnogi ljudi još uvijek ga nisu potpuno usvojili. Na domaćim svadbama i dalje se praktikuje naizgled zastarjela metoda robnog poklanjanja.

Od starijih (ili mladih konzervativnih) zvanica friško vjenčani par neće dobiti očekivanih par stotina maraka – moći će ih jedino zaraditi tako da od poklona otvore market s bijelom tehnikom. Teško da će i moći napraviti nešto drugo s dvije vešmašine, tri aparata za kafu i pet friteza.

Ovakva praksa pred mladence će staviti još jednu nedaću – svi od retro zvanica zasigurno će željeti vidjeti adaptirani stan. To nameće nužnost izbora između pet friteza koje su dobili, što je ekvivalent ljubavi i poštovanja prema onima koji su ih poklonili.

Ostaje se nadati da djedova sestrična iz trećeg koljena neće zapamtiti kakvu je fritezu kupila, kao i da se aparat kroz narednih pet vjenčanja i rođendana neće kao bumerang vratiti odakle je i krenuo.

Sve u svemu, ako ste naumili umjesto novca nekome na vjenčanje odnijeti toster koji stoji u garaži od 2003. – nemojte. Ako im bude trebao, sami će ga kupiti.

Ima se, može se
Svote iznad 500 maraka uglavnom su rezervisane za porodicu i kumove. Ako ne spadate u neku od te dvije kategorije, niko ne očekuje toliko para – ali vam ih, naravno, neće ni zamjeriti.

Dakle, ako imate uspješnu IT firmu ili postavljate pločice, slobodno se isprsite. Samo ne očekujte da ćete dobiti takve cifre nazad na svom vjenčanju, bar ako se i sami ne družite isključivo s IT-ovcima i keramičarima, navodi “Index”.

Related Topics:

Društvo

ĐOKIĆ DAO NOVU SAGLASNOST Vlada ima nove kineske partnere za vjetroelektranu u Trebinju

Vlada Republike Srpske raskinula je ugovor sa kineskom kompanijom “Zhongbo Group” iz Pekinga, kao i sa singapurskim “China Power PTE. LTD” sa kojima je ranije ove godine dogovarala koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane “Trebinje” procijenjene vrijednosti od preko milijardu i po maraka.

Umjesto njih, sada je data saglasnost i ovlašten je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić da potpiše sporazum sa novim partnerima, kineskom kompanijom “Zhongji Construction” iz Pekinga i “Zodic Energy PTE. LTD” iz Singapura.

Кompanije “Zhongbo Group” iz Pekinga i “China Power PTE. LTD” iz Singapura obavijestile su Vladu RS 23. septembra 2025. godine pismom da prekidaju dalja istraživanja i razvoj projekata vjetroenergije i solarne energije na lokacijama u Republici Srpskoj.

“Кao razlog za prekid istraživanja navode se organizacioni problemi unutar kompanija i promjena politike investiranja. Takođe, Vlada je stavila van snage i odluku o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesije putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korišćenje vjetroelektrane „Trebinje“, na području grada Trebinje“, rekli su nam iz Vlade RS.

CAPITAL je u junu ove godine objavio da Vlada Republike Srpske planira da kroz pregovarački postupak i bez javnog nadmetanja kineskoj kompaniji „China Power PTE“ dodijeli koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane „Trebinje“.

Radi se o mega projektu instalisane snage od 537,5 megavata, sa godišnjom proizvodnjom procijenjenjom na 1.270 gigavat časova, što je oko deset odsto ukupne potrošnje struje u BiH. Koncesija je trebala obuhvatiti period od 30 godina.

Novi partneri “Zhongji Construction” iz Pekinga zainteresovani su takođe za obnovljive izvore energije, a planiraju da ih realizuju preko svoje kompanije u Singapuru, koja je osnovana u martu ove godine i čiji je zadatak da “pokriva” inostrane projekte.

“Republika Srpska ima značajan neiskorišćeni vjetropotencijal i energiju sunca, kao i obavezu da poveća učešća energije iz obnovljivih izvora. Prema izvršenim istraživanjima, na području istočne Hercegovine postoje veoma dobri uslovi za izgradnju vjetroelektrana, ali i solarnih elektrana. Kao prvi projekat koji kompanija predlaže je izgradnja vjetroelektrane, instalisane snage oko 500 MW na području Trebinje “, rekli su u Vladi RS.

Nastavi čitati

Društvo

Godinu dana od poplava u JABLANICI, KONJICU I FOJNICI

Bosna i Hercegovina danas se sjeća stradalih u katastrofalni poplavama koje su prije godinu dana pogodile Jablanicu, Konjic i dijelove srednje Bosne, odnijele ljudske živote i ostavile hiljade porodica bez krova nad glavom.

Padavine su pokrenule klizišta na obližnjem kamenoomu u Donjoj Jablanici, što je čitava naselja ostavilo odsečenim od sveta rušeći putnu i železničku infrastrukturu.

Tokom noći s 3. na 4. oktobra prošle godine u poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini poginulo je 27 osoba.

U Jablanici je život izgubilo 19 ljudi, Konjicu pet, dok su u Fojnici smtno stradale tri osobe.

Na mestima stradanja danas će biti održane komemoracije i polaganje cveća. Preživeli, članovi porodica žrtava i predstavnici vlasti zajedno će se prisetiti najtežih trenutaka, ali i pokazati da solidarnost nije nestala ni nakon što su se kamere ugasile.

Mnogi meštani i dalje žive u privremenim objektima, čekajući obnovu i sistemska rešenja. Podsećaju da tragedija ne sme biti zaboravljena, jer osim bolnih sećanja nosi i pouke o neophodnosti boljeg sistema zaštite i brže reakcije institucija.

“Ovo nije samo sećanje na prošlost, nego i upozorenje za budućnost. Klimatske promene donose sve češće i razornije nepogode, a naš odgovor mora biti organizovaniji i jači”, poručuju stručnjaci, prenosi portal Vijesti.

Nastavi čitati

Uncategorized

CENTRALNA BANKA: Bazna inflacija u proteklih osam mjeseci 4,31 odsto

Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za proteklih osam mjeseci u sektoru usluga na 4,31 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 4,83 odsto.

Iz Banke su naveli da su u julu inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru, i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u proračun bazne inflacije.

Iz Banke su dodali da procjena bazne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena bazne inflacije.

Nastavi čitati

Aktuelno