Connect with us

Društvo

INFLACIJA SLABI, ali se očekuje novi RAST cijena

Očekivana inflacija za ovu godinu iznosi 7,9 odsto, što je niže od očekivanja iskazanih u julu ove godine, saopšteno je iz Centralne banke BiH (CB BiH), koja je uradila anketu o inflacijskim očekivanjima u septembru ove godine.

Kako su naveli iz Centralne banke BiH, rezultati ankete ukazuju na relativno ublažavanje kratkoročnih inflacijskih očekivanja za tekuću godinu.

“Očekivana agregirana inflacija za 2023. godinu iznosi 7,9 odsto, što je niže od očekivanja iskazanih u julu ove godine, kada su sudionici u anketi predviđali prosječnu inflaciju od 8,3 odsto”, naveli su iz CB BiH.

Dodaje se da inflacijska očekivanja za 2024. godinu u ovom krugu anketiranja iznose 5,2 odsto, što je nešto blago niže nego očekivanja u julskoj anketi, ali govori da sudionici očekuju nastavak rasta cijena i ne očekuju brzo eliminisanje inflacije.

“Rezultati ankete sugerišu da su očekivanja da će inflacija do kraja godine imati blagu tendenciju pada, s tim da je i dalje na mnogo višem nivou od višegodišnjeg prosjeka. Inflacija je ponovo postala jedan od ključnih makroekonomskih indikatora i u posljednje dvije godine znatno utiče na sva ekonomska kretanja u BiH i svijetu”, kazali su iz Centralne banke BiH.

Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine”, s obzirom na to da je riječ o anketi i očekivanjima, odnosno pretpostavkama, da ih je nemoguće provjeriti ili izmjeriti vjerovatnoću.

“Kao što su očekivanja iz jula sada izmijenjena naniže, moguće je da ova očekivanja budu naknadno izmijenjena naviše. Mislim da je realno očekivati pad onog dijela inflacije koji je isključio ‘uvozni’, s obzirom na trendove u evrozoni i drugim zemljama s kojima smo ekonomski povezani, ali ostaje neizvjesnost kako će se kretati cijene nafte i drugih energenata (aktuelni rat na Bliskom istoku, mogućnost daljeg smanjenja proizvodnje članica OPEC+ i eventualno povećanje traženje zbog hladnije zime) i hoće li domaće vlasti djelovati bilo kakvim efikasnim mjerama za kontrolu i smanjenje cijena ili će sve ostati uglavnom prepušteno trgovcima da nastave ostvarivati ekstraprofit i cijene držati na nerealno visokom nivou”, objašnjava Gavran.

Dodaje da će cijene hrane takođe biti pod uticajem klimatskih prilika i funkcionalnosti lanaca snabdijevanja.

“U svakom slučaju, čak i ovakva predviđanja, ako se ostvare, ne znače bilo kakvo olakšanje građanima ili poboljšanje životnog standarda, jer i dalje znače rast cijena i to na mnogo višu osnovicu. Tek značajan pad cijena bi donio dobrobit i suštinsku promjenu za građane. Bojim se da ovakva očekivanja kreiraju iluziju da inflacija prestaje biti problem i da će vlasti, koje ni do sada nisu učinile praktično ništa, shvatiti kao poruku da pogotovo sada više to ne moraju”, zaključio je Gavran.

Related Topics:

Društvo

DUG PO STANOVNIKU u Republici Srpskoj preko 6.000 KM

Vlada Republike Srpske danas bi trebala razmatrati više važnih prijedloga, među kojima su izmjene zakona koji se odnose na promet eksplozivnih materija, zapaljivih tečnosti i gasova, kao i izmjene Zakona o prevozu opasnih materija.

Pred ministrima će se naći i prijedlog rebalansa finansijskog plana Fonda zdravstvenog osiguranja za ovu godinu, ali i odluka o davanju saglasnosti za garanciju kreditnog zaduženja Elektroprivrede Republike Srpske.

Ukupno zaduženje Republike Srpske tokom 2025. godine dostiglo je 1,1 milijardu KM.

Prvobitno je bilo planirano zaduženje od 862 miliona KM, ali je taj iznos kasnije povećan za dodatnih 219 miliona KM kroz izmjene odluka usvojenih krajem godine.

Narodna skupština Republike Srpske ranije je odobrila dugoročno zaduženje od 862 miliona KM, od čega se 358 miliona odnosilo na domaće tržište, a 504 miliona KM na međunarodno finansijsko tržište.

Međutim, zbog potrebe vraćanja ranijih dugova i povećanih budžetskih rashoda usvojen je drugi rebalans budžeta, čime je ukupno zaduženje povećano na 1,1 milijardu KM.

Osim dugoročnih kredita i emisija obveznica, Vlada Republike Srpske zaduživala se i kroz kratkoročne emisije trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, i to do maksimalno osam odsto prihoda iz prethodne fiskalne godine.

Istovremeno je odobren i okvir za izdavanje garancija Republike Srpske za nova zaduženja u oblastima energetike, zdravstva i saobraćaja, u ukupnom iznosu do 800 miliona KM.

Prema dostupnim podacima, ukupan dug Republike Srpske trenutno iznosi oko 6,85 milijardi KM, što predstavlja približno 35,4 odsto bruto domaćeg proizvoda entiteta. Javni dug procjenjuje se na oko 6,02 milijarde KM.

Kada se ti podaci uporede s brojem stanovnika, proizlazi da dug po glavi stanovnika u Republici Srpskoj prelazi 6.000 KM.

Za poređenje, dug po stanovniku u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi oko 3.000 KM, što je gotovo dvostruko manje.

Prema zvaničnim ekonomskim analizama i podacima o javnom dugu, svako novorođeno dijete u Republici Srpskoj u prosjeku je zaduženo oko 6.068 KM.

Nastavi čitati

Društvo

GRAĐANI MASOVNO UGRADILI PANELE: Novca za subvencije više nema

Republika Srpska je popunila kvotu za električnu energiju iz obnovljivih izvora do 2030. godine, tako da Regulatorna komisija za energetiku (RERS) neće uzimati u razmatranje nove zahtjeve za podsticaje.

Kako je rečeno u RERS-u, količine za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora utvrđene Programom o korišćenju obnovljivih izvora energije za cjelokupan period 2022-2030. godina raspoređene rješenjima Regulatorne komisije.

– Zaprimljeni zahtjevi za odobrenje preliminarnog prava na podsticaj i konačnog prava na podsticaj za koje ne postoje raspoložive količine električne energije za podsticanje će se rješavati u skladu sa propisima i odbijati zbog neosnovanosti – poručili su oni.

Ova odluka je bila očekivana s obzirom na ogromnu zainteresovanost investitora u posljednjih nekoliko godina u solarnu energiju koji su bukvalno zatrpali RERS sa svojim zahtjevima.

Kako je pojašnjeno od strane regulatora, jednina šansa za nove podsticaje je da neko od postojećih investitora odustane ili ne ispuni svoje obaveze te tako oslobodi prostor, prenosi Capital.

Nastavi čitati

Društvo

UVIJEK SE SLAVI ČETVRTKOM! Danas je Spasovdan, evo da li se pravi posna ili mrsna trpeza

Srpska pravoslavna crkva u četvrtak, 21. maja slavi Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i sjeo sa desne strane Boga. Spasovdan je takozvani pokretni praznik – uvijek se slavi 40 dana poslije Vaskrsa, a s obzirom na to da je upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne. Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznat kao Spasovdan, jedan je od 12 Gospodnjih praznika. Obilježava se uvijek 40 dana poslije Vaskrsa, a 10 dana prije Svete trojice, odnosno Duhova rođendana Crkve. Kako se Vaskrs uvijek slavi u nedjelju, tako Spasovdan uvijek “pada” četvrtkom, a u narodu postoji vjerovanje da je upravo ovaj praznik najsrećniji dan u godini. U crkvenom kalendaru obilježen je crvenim slovom, a mnogi su u dilemi da li bi na Spasovdan trebalo da se pridržavaju posta.

Dilema nastaje upravo zbog crvenog slova, kojim se obilježavaju najvažniji praznici u pravoslavlju. S obzirom na to da Spasovdan ne “pada” u vrijeme crkvenih postova, na ovaj dan se ne posti – naprotiv. U srpskom narodu dugo je važilo pravilo da od Nove godine, koja “pada” 14. januara po julijanskom kalendaru, do Spasovdana ne bi trebalo piti mlijeko, niti ga koristiti za pripremu jela. Na dan Hristovog Vaznesenja običaj je bio da se dan započne jagodama, kako bi cijela godina bila slatka, odnosno povoljna za napredak i zdravlje ukućana, piše Žena Blic. Potom bi domaćice na trpezu iznosile cicvaru, prvo jelo na bazi mlijeka koje bi ukućani jeli od Nove godine po julijanskom kalendaru.
Dalji običaji nalagali su da se za ručak na trpezu iznosi jagnjetina, posebno u kućama koje su proslavljale Spasovdan kao krsnu slavu.

Naši stari strogo su se držali pravila da na Spasovdan ne odlaze na njivu i da nikako ne spavaju tokom dana, jer se vjerovalo da će onaj ko na Spasovdan drema popodne biti pospan tokom čitave godine.

Nastavi čitati

Aktuelno