Više od 1,8 miliona građana, rođenih u BiH, živi u nekoj od stranih država širom svijeta, pokazuju podaci nadležnih.

Taj podatak, naime, proističe iz upravo objavljenog izvještaja o realizaciji Politike o saradnji sa iseljeništvom za 2024. godinu, a koji je izradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Ovo ministarstvo je, dodaje se, pripremilo analizu stanja iseljeništva za 2023. godinu i dostavilo je Ministarstvu bezbjednosti BiH.

“Ukupan broj osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz BiH procijenjen je na 2,2 miliona. Ovaj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile BiH i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama prijema. Ukupan broj prve generacije emigranata iz BiH, odnosno onih koji su rođeni u BiH, a žive izvan njenih granica u 54 zemlje svijeta iznosio je 1.837.375”, ističe se u izvještaju.

Podsjetili su i na radne migracije iz BiH jer se veliki broj radnika zapošljava izvan BiH posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

“Međutim, dosta njih odlazi iz BiH i u vlastitom aranžmanu. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH o zaposlenim državljanima BiH u zemljama s kojima BiH ima potpisan sporazum o zapošljavanju (Njemačka i Slovenija), u 2023. godini ukupno je zaposleno 12.499 državljana BiH”, naveli su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Podsjećanja radi, kako su “Nezavisne novine” nedavno objavile, u posljednjih deset godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz BiH, a samo u 2024. godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da i oni raspolažu istim podacima o građanima BiH koji više ne žive u BiH. Neki se, tvrdi ona, i vraćaju.

“Mi sada imamo i trend povratka ljudi koji nisu mogli ostvariti prava u Evropi, zarade neke novce, otvaraju biznise”, tvrdi Zukićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, da bi se broj onih koji se vraćaju povećavao, država mora biti jasna u namjerama da im pomogne.

“Od izjava se ne može ni živjeti ni raditi, nego to treba sprovesti i kroz zakone i kroz podsticaje”, rekla je Zukićeva.

U izvještaju o realizaciji Politike o saradnji sa iseljeništvom za 2024. godinu navedeno je i da je za jačanje kapaciteta institucija BiH za saradnju sa iseljeništvom važno imati informacije o obimu i trendovima emigracije, kao i poznavanje samog iseljeništva.

“Priroda emigracija iz BiH se mijenja tako da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele porodice, što ima dugoročne posljedice po BiH, jer se na ovaj način gubi demografska supstanca u smislu radnog i reproduktivnog potencijala države”, navedeno je u izvještaju.

Indikativno je i zabrinjavajuće, kako se dodaje, da se iseljavaju i osobe koje su zaposlene ili već imaju biznis.

“Iselili su se ili se iseljavaju oni, a posebno mladi, koji su u BiH stekli obrazovanje, znanja i vještine. Na ovaj način BiH praktično izvozi, u najnepovoljnijim uslovima razmjene, teško izgrađeni ljudski kapital”, upozoreno je u izvještaju.

Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva miliona i 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH.

“S novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji porijekla, a upravo nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrisane u zemljama prijema, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje porijekla”, upozoreno je u izvještaju.

Višestruko presuđivani kriminalac Goran Suvara dočekuje poslanike koji dolaze na sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske kako bi ih provocirao i izazvao sukob.

Iako se na licu mjesta nalazi veliki broj skupštinskog obezbjeđanja, ali i pripadnika MUPa Republike Srpske niko nije regao i udaljio u najmanju ruku bezbjednosno interesantnu osobu iz zone gdje se nalaz veliki broj štićenih ličnosti.

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine propisano je uspostavljanje registra zaposlenih najkasnije do 2026. godine, potvrdio je “Nezavisnim” Darko Kasap, koordinator za reformu javne uprave BiH.

Prema njegovim riječima, u pogledu javne dostupnosti podataka, najveći iskorak je napravljen na nivou Brčko distrikta BiH, gdje je registar zaposlenih i imenovanih lica javno dostupan uključujući i informacije o platama, međutim on ističe da će biti potrebna dalja nadogradnja registara, u skladu s Revidiranim akcionim planom.

Podsjećanja radi, Kancelarija koordinatora je i u prijašnjim sazivima radila na bržem uspostavljanju ovih registara, ali otpor najviše postoji u samim organima vlasti, pa je, iako je nekoliko puta bilo najavljivano objavljivanje registra, dolazilo do pomjeranja rokova.

Prema informacijama kojima Kasap raspolaže, Agencija za državnu službu je pokrenula postupak javne nabavke softvera za uspostavljanje registra.

“Što se tiče registara na drugim nivoima vlasti, u periodu 2018-2019. kroz projekat ‘Unapređenje informacionog sistema u Agenciji za državnu službu FBiH, Agenciji za državnu upravu RS i Pododjeljenju za ljudske resurse BD BiH’ koji je finansiran iz Fonda za RJU, uspostavljeni su informacioni sistemi za upravljanje ljudskim potencijalima na nivou FBiH i BD BiH koji uključuju i registre državnih službenika na nivou ovih administracija, te je nadograđen centralni registar kadrova na nivou RS. Ovo je znatno doprinijelo boljoj raspoloživosti podataka potrebnih za adekvatno praćenje i planiranje ULJP”, ističe on.

Dodaje da Agencija za državnu službu FBiH kontinuirano objavljuje statistički prikaz o stanju kadrova u državnoj službi na osnovu unosa organa uprave u registar, dok Agencija za državnu upravu RS objavljuje zbirne podatke iz centralnog registra kadrova o ukupnom broju i polnoj strukturi zaposlenih.

Kasap je podsjetio da je prošle srijede organizovan osmi sastanak Radne grupe za reformu javne uprave između BiH i EU, te da je, kako kaže, konstatovan određen napredak. Podsjetio je da su u proteklih godinu dana usvojeni akti o primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama i izmjena Zakona o državnoj službi za uspostavu registra državnih službenika, čime se, kako ističe, jača transparentnost i dostupnost informacija.

“Donesen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, čime se unapređuje integritet javne uprave. Izrađen je Nacrt zakona o upravnom postupku, kojim se stvaraju preduvjeti za digitalizaciju i modernizaciju upravnih procedura. Uspostavljena je interresorna Radna skupina za usklađivanje i izradu zakona o državnoj službi te je zaključen Kolektivni ugovor koji je potpisan 26. 2. 2025. godine, a što omogućuje profesionalizaciju i depolitizaciju javne uprave. Između ostalog, ojačana je koordinacije na provedbi reformi javne uprave, uz aktiviranje uloge Koordinacijskog odbora za reformu javne uprave i rad mehanizma za praćenje i izvješćivanje o reformama”, naglasio je on.

On kaže da je i finalizovan Revidirani akcioni plan za reformu javne uprave, koji bi sljedećeg mjeseca trebalo da se nađe na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, entitetskih vlada i BD.

“Očekujemo nove preporuke Evropske komisije koje će ići u pravcu hitnog usvajanja Revidiranog akcionog plana i provedbe planiranih i dogovorenih mjera i aktivnosti, poboljšanja funkcionisanja struktura za koordinaciju, izmjena zakona o državnoj službi kako bi bili u skladu sa principom zasluga i međusobno za profesionalnu i depolitizovanu državnu službu i popunjavanje otvorenih radna mjesta pomoćnika ministara na državnom i federalnom nivou. Očekujemo preporuke i za usvajanje propisa o strateškom planiranju politika u cijeloj zemlji, te da ćemo morati poboljšati sveobuhvatnu Strategiju upravljanja javnim finansijama”, istakao je on.

Nezavisne novine