Connect with us

Svijet

Strah od građanskog rata u SAD i velika kupovina naoružanja i municije

U SAD skoro 40 odsto anketiranih Amerikanaca dopušta mogućnost da bi u zemlji mogao izbiti građanski rat, a stanovnici kupuju velike količine oružja – piše britanski “Gardijan”.

Više od 80 odsto zemalja bilježi inflaciju veću od šest odsto, što dovodi do neviđenog porasta građanskih nemira – navodi se u analizi koju je objavila britanska konsultantska firma koja se bavi rizicima.

Od 198 zemalja, njih 101, uključujući Britaniju, sada ima povećan rizik od sukoba i nestabilnosti.

“Govorimo o brojnim `buradima baruta` širom svijeta, koji jednostavno čekaju da se iskra zapali”, navodi za “Gardijan” jedan od analitičara firme.

Međutim, u tekstu se, ipak, apostrofiraju SAD u kojima veliki dio stanovnika smatra da je građanski rat, bar donekle, vjerovatan u sljedećoj deceniji.

O građanskom ratu u SAD sada se otvoreno raspravlja i u različitim emisijama na kablovskoj televiziji.

Na jednoj od njih prenesen je dio govora republikanskog senatora Lindsija Grejema i njegova opomena da će “biti nereda na ulici, ako Donalda Trumpa budu krivičo gonili zbog `lošeg rukovanja tajnim podacima`”.

Međutim, u SAD postoji još jedan problem, osim straha od građanskog rata.

Radi se o intenziviranoj kupovini odnosno “grabežu” za bunkerima za “sudnji dan” /misli se na nuklearni rat/.

Naime, jedan odsto američkih građana /onih najbogatijih/, želi te bunkere za sebe – navodi “Gardijan”. Bunkeri su, naravno, luksuzno opremljeni.

“Misle li milijarderi zaista da će moći preživjeti kolaps društva uz podzemni bazen?”, pita “Gardijan”.

U međuvremenu, ostatak Amerikanaca “mahnito” kupuje oružje i municiju.

U tekstu se navodi da je prodaja vatrenog oružja naglo porasla od doba pandemije, te da su Amerikanci “samo prošle godine kupili gotovo 20 miliona komada oružja”, što je “alarmantno”.

Svijet

MOSKVA ZADALA SUROV UDARAC! Rusija udara na žilu kucavicu Ukrajine

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Nastavi čitati

Svijet

„POKVARILI STE ŽURKU!“ Kina zaprijetila Tajvanu “POSLJEDICA ĆE BITI”!

Kina je upozorila Tajvan da će snositi “posljedice” nakon što su predstavnici Pekinga i Tajpeja prisustvovali ceremoniji u okviru samita lidera Foruma pacifičkih ostrva u Palauu, gdje je domaćin prethodno pozvao velike sile da regionalni skup ne pretvaraju u geopolitičko nadmetanje.

Forum okuplja 18 država i teritorija, dok Kina, SAD i Tajvan nisu njegove članice, ali borba za uticaj nad strateški važnim pacifičkim područjem posljednjih godina sve više opterećuje godišnje sastanke organizacije.

Peking upozorio na “posljedice”
Kineski izaslanik za Pacifik Ćijen Bo ocijenio je prisustvo tajvanskih zvaničnika kao “veoma neprimjereno”, a na pitanje da li će Tajvan zbog toga snositi posljedice odgovorio je da “posljedica uvijek ima”, istovremeno negirajući da je riječ o prijetnji.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun poručio je da Tajvan nije partner Foruma za dijalog ili razvoj i da zato, prema stavu Pekinga, nema osnov da učestvuje u njegovim aktivnostima.

Tajvan odgovorio Kini
Tajvanski ministar spoljnih poslova Lin Čia-lung odbacio je tvrdnje da je njegovo učešće nelegitimno i optužio Peking da stvara podjele u regionu, poručivši: “Kada mi idemo na zabavu, uvijek slijedimo uputstva domaćina. Međutim, kada Kina dođe na zabavu, ponaša se kao da je domaćin i pokvari cijelu atmosferu.”

Predsjednik Palaua Surangel Vips mlađi prethodno je pozvao velike sile da poštuju prioritete pacifičkih država, naglasivši da su partneri dobrodošli, ali da “ne određuju odredište” i da pacifičku agendu moraju oblikovati same zemlje regiona navodi abc.

Najnoviji spor dodatno pokazuje rastuću borbu za uticaj u Pacifiku između Kine i SAD, kao i Pekinga i Tajpeja, koja prijeti da zasjeni teme koje ostrvske države smatraju ključnim, među kojima su klimatske promjene i ekonomski problemi.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U PENTAGONU: Ministar vojske SAD Den Driskol dao ostavku zbog sukoba sa Hegsetom

Američki ministar vojske Den Driskol podnio je ostavku Bijeloj kući nakon tenzija sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom, javio je NBC njuz, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće i dobro obaviješteni izvor.

Oni su rekli da se očekuje da će se Driskol povući u narednim danima nakon što je Bijela kuća prihvatila njegovu ostavku.

NBC njuz je prošle sedmice objavio da je Driskol rekao bliskim saradnicima da želi da napusti administraciju.

Trojica američkih zvaničnika rekla su da je Driskol prošle sedmice posjetio Bijelu kuću kako bi razgovarao o svojoj budućnosti.

Za Driskola, koga veliki broj republikanaca i demokrata visoko cijeni, već mjesecima se govori da napušta administraciju, navodi NBC.

Još kadrovskih promjena u Pentagonu

Prije Driskola u američkom Ministarstvu odbrane smijenjeni su ministar mornarice Džon Felan i načelnik štaba vojske, general Rendi Džordž, ovog proljeća.

Portparol Bijele kuće Ana Keli pohvalila je Driskola u ponedjeljak uveče, navodeći da je bio veoma efikasan u promociji agende američkog predsjednika Donalda Trampa da ponovo ojača Ameriku u Ministarstvu vojske.

 

Nastavi čitati

Aktuelno