Connect with us

Banjaluka

MEĐUNARODNI SAJAM NAUKE: Banjalučanima zlato u Holandiji

Na Međunarodnom sajmu nauke za mlade srednjoškolskog uzrasta u Holandiji posebno se izdvojila ekipa iz Banjaluke, koja je osvojila prvo mjesto za najbolju prezentaciju o temi proizvodnje natrijumskih baterija.

Učenici banjalučke Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” i Gimnazije pripremali su se na Prirodnomatematičkom fakultetu (PMF) u Banjaluci, a tim su činili Pavle Đukić, Eva Kuruzović, Andrej Pavlić i Smiljana Atlagić.

Prijavili su se učenici zainteresovani za nauke o materijalima, koji odlično govore engleski jezik, a u Nizozemskoj smo bili jedina ekipa sa Balkana, kazala je za “Nezavisne novine” Ivana Pandžić, muzejski savjetnik arheologa u Muzeju Republike Srpske, pod čijom supervizijom je banjalučki tim boravio pet dana u Liuvardenu, u institutu Vetsus, najvećem centru izvrsnosti u istraživanju očuvanja i hemije voda u Evropskoj uniji.

“Angažovana sam od strane Prirodnomatematičkog fakulteta u Banjaluci kao supervizor na projektu, tačnije na pripremnom radu sa djecom u vezi sa tematikom koja je odabrana. S obzirom na to da je projekat o materijalima, sirovinama, ovaj put tema je bila so. Inače sam u svojoj doktorskoj disertaciji radila istraživanje soli u praistoriji u Bosni i Hercegovini, konkretno na materijalu iz Tuzle. Kolege sa PMFa sa Odsjeka za hemiju su išli u Tuzlu i uzeli uzorke soli iz rudnika, na kojima smo poslije radili sa učenicima. Radili smo slične analize koje sam ja radila na praistorijskom materijalu, samo što smo mi sada sa djecom ponovili jedan jednostavniji oblik eksperimenta. Radili smo glinene posude u kojima su oni iskuhavali uzorak soli iz rudnika i ovu so koju mi danas koristimo i utvrđivali sličnosti i razlike te dvije vrste soli”, rekla je Pandžićeva.

Kako kaže, to je bio samo jedan dio teme kojom su se srednjoškolci bavili.

“Ja sam njih uputila u kompletnu priču o eksploataciji soli u praistoriji i tom kontinuitetu do danas. Njihova dalja tema koju su razrađivali sa projektnom asistenticom Marijom Stojaković sa PMFa je bila da daju određene mogućnosti dalje eksploatacije soli u budućnosti, a to je izvlačenje natrijumhlorida, tj. soli za pravljenje baterija. Cilj je da više ne budu litijumske, već baterije na natrijum”, objašnjava Pandžićeva i dodaje da bi ruda halit, kod Tuzle, osim svog arheološkog i istorijskog značaja, uskoro mogla postati i resurs za proizvodnju ‘čistih’ baterija, koje su bazirane na natrijumovim, umjesto litijumovih jona.

Napominje da su u Nizozemskoj imali kompletan program koji je posvećen djeci srednjoškolskog uzrasta, gdje su oni imali priliku za upoznavanje sa njihovim laboratorijama, a slušali su i nekoliko prezentacija doktoranada.

“Nakon toga imali smo devet prezentacija iz četiri zemlje, Italije, Njemačke, Holandije, a mi smo bili jedini sa Balkana. Naša prezentacija ocijenjena je kao najbolja, sveobuhvatna, prihvatljiva u smislu novih saznanja, jednostavno ispričana, ali na veoma zanimljiv i atraktivan način”, zaključila je Pandžićeva.

Prirodnomatematički fakultet Univerziteta u Banjaluci već četiri godine učestvuje u međunarodnom programu “RM@Schools”, koji promoviše nauke o materijalima osnovcima i srednjoškolcima. Program finansira Evropski institut za inovacije i tehnologiju (EIT).

Suzana Gotovac Atlagić, profesorica na PMFu, istakla je za “Nezavisne novine” da je veoma ponosna na uspjeh koji su učenici, zajedno sa svojim mentorkama, postigli u Nizozemskoj.

“Projekat ‘RM@Schools’, kroz koji su učenici putovali u Nizozemsku, samo je jedan u nizu projekata finansiranih iz programa podrške Evropske unije. Želja nam je da veći broj kolega u Bosni i Hercegovini shvati širinu mogućnosti koje nam se pružaju kroz činjenicu da su nam dostupni skoro svi naučni fondovi EU već skoro 18 godina. Na taj način moguće je ojačavati kapacitete naučnih i nastavnih ustanova, zatim podržavati odlaske na konferencije mladih istraživača, pune plate mladih istraživača u periodu, kao i kapitalnu analitičku opremu i restauracije prostora za nastavu i istraživanje. Prirodnomatematički fakultet ovo je rano shvatio i primjenjuje”, kazala je Gotovac Atlagić.

Dodaje da je međunarodna vidljivost PMFa kroz publikacije, projekte i razmjene uveliko unaprijeđena.

“Projekti u kojima imamo ovakvu priliku, da prirodne i tehničke nauke promovišemo čak i mlađim generacijama, dođu kao posebno zadovoljstvo, jer među njima prepoznajemo i neke od naših najboljih budućih studenata”, zaključila je ona.

Related Topics:

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Grad sporta ponovo blista, HVALA NAŠIM ŠAMPIONIMA” (FOTO)

Na Svjetski dan sporta, Banja Luka je još jednom pokazala zašto s ponosom nosi titulu grada sporta. Sportisti iz našeg grada nižu uspjehe na domaćoj i međunarodnoj sceni, a ovih dana ponovo su nas obradovali fantastičnim rezultatima.

Iz Francuske je stigla sjajna vijest – Odbojkaški klub invalida Banja Luka osvojio je bronzu na Završnom turniru Zlatne Evrolige. Ova medalja nije samo sportski uspjeh, već i snažna poruka o snazi duha, zajedništvu i upornosti. Ekipa na čelu s Novakom Grbićem još jednom je pokazala kako se ime Banje Luke s ponosom nosi širom Evrope.

Još jedan sportski biser dolazi iz Sarajeva – Stefan Dobrijević je osvojio Evropski kup u kik-boksu, potvrdivši još jednom da Banja Luka ima šampione u svim sportovima.

– Na Svjetski dan sporta, Banja Luka je ponovo pokazala da s pravom nosi titulu grada sporta! Medalje i priznanja stižu sa svih strana! Ponosni smo na sve vas. Hvala vam što grad predstavljate na najbolji mogući način i podsjećate nas na prave vrijednosti sporta – borbu, istrajnost i zajedništvo, izjavio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Banja Luka danas slavi svoje sportiste, svoje heroje – ljude koji svakodnevno dokazuju da sport nije samo igra, već način života i simbol jedinstva.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Nacrt budžeta za 2025. godinu iznosi rekordnih 252 miliona KM, SKORO 20% VIŠE NEGO PROŠLE GODINE”

Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je kako je usvajanje Nacrta budžeta za 2025. godinu dobra stvar, jer Banja Luka na taj način dobija temelj.

-Nacrt budžeta za 2025. godinu iznosi rekordnih 252 miliona KM, skoro 20% više nego prošle godine. Ovo znači da nastavljamo sa svim dosadašnjim mjerama podrške, ali i započinjemo neke od najvećih projekata u istoriji našeg grada. Nastavljamo sa: subvencijama za boravak djece u privatnim vrtićima, besplatnim udžbenicima za sve osnovce i rekordnom novčanom podrškom pri rođenju djece, besplatnim javnim prevozom za penzionere, osobe starije od 65 godina i djecu iz višečlanih porodica, subvencijama za privredu i poljoprivredu, besplatnim maturama za srednjoškolce, besplatnim građevinskim dozvolama, legalizacijom i mnogim drugim važnim mjerama koje direktno stvaraju uštede u kućnim budžetima naših građana – rekao je gradonačelnik.

Dodao je i to kako su pred gradskom administracijom u ovoj godini i novi kapitalni projekti, poput izgradnje vodovoda Tunjice 1 i 2, te izgradnja mosta u naselju Dolac.

-Gradimo i najveći sportsko-rekreativni kompleks kod „Akvane“, žičaru na Banj brdu, novi kružni tok kod „Škorpiona“. Gradimo i “Kuće predah”, ustanovu za privremeno i trajno zbrinjavanje osoba sa poteškoćama u razvoju, kao i amfiteatar na otvorenom kod Pravnog fakulteta – istakao je on.

Naglasio je i to kako će biti nastavljeno uređenje šetališta od Gradskog do Rebrovačkog mosta, kao i nastavak izgradnje šetališta od Švedske plaže ka Vrućici.

-Usljediće i nastavak izgradnje Centralnog spomen-obilježja, kao i centar kulturnih i kreativnih industrija u Lazarevu. Nakon završetka i posljednjih imovinsko-pravnih izazova nastavljamo izradnju mosta u Česmi.Radimo na trajnom rješenju za Kočićev zbor, izgradnji arene za borbu bikova i potpuno novom Kočićevom ognjištu koje će biti trajni spomenik našem velikom piscu – istakao je on.

Dodao je i to kako ovaj je budžet dokaz da možemo raditi nove projekte, a istovremeno zadržati sve mjere podrške koje smo uveli.

-Banja Luka nastavlja putem decenije uspona i izgradnje – zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

GRAD SUOČEN SA NIZOM BLOKADA: Pitanje naplate parkinga samo jedna u nizu u režiji SKUPŠTINSKE VEĆINE

Osnivanje novog preduzeća je neisplativo

Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Srpskoj, navodi ona.

Odluka o upravljanju parkinzima i garažama je bila spremna, predložena odbornicima, ali kao takva nije dobila podršku odbornika u Skupštini Grada. SNSD se vodi tezom da je Ustavni sud navodno rekao kako Grad mora naplatu parkinga povjeriti drugom javnom preduzeću, što apsolutno nije tačno. Zakon jasno kaže da lokalna zajednica može, ali ne mora, da to učini.

Rekla je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koja je istakla i to kako će Gradska uprava zatražiti autentično tumačenje zakona od Narodne skupštine Republike Srpske, a sve kako bi se razjasnilo da li je osnivanje novog preduzeća za naplatu parkinga – zaista obavezno.

-Ukoliko bi Banjaluka morala da osnuje takvo preduzeće, onda bi to morali učiniti i svi drugi gradovi u Republici Srpskoj. Postavlja se pitanje – kome je uopšte u interesu da se osniva novo, vjerovatno gubitaško preduzeće, koje bi samo dodatno opteretilo budžet – upitala je ona.

Istakla je i to kako se Grad trenutno suočava sa nizom blokada, te da je ova još jedna u nizu.

-Na svaku njihovu blokadu odgovaramo sa pet pozitivnih inicijativa. Tako ćemo i ovaj put pronaći rješenje, jer energiju želimo da usvojimo na izgradnju i razvoj Banjaluke – rekla je Savić – Banjac.

Pomenula je i finansijski gubitak koji Grad trpi zbog nesprovođenja odluke o naplati parkinga.

-Godišnje prihode od oko 5 miliona KM sada nemamo. Uz to, Banjaluka je već zakinuta za sedam miliona maraka izmjenom Zakona o budžetskom sistemu. Pitam SNSD – kako planiraju raspoređivati novac iz budžeta ako se konstantno blokiraju izvori prihoda– uptala je ona.

Savić Banjac je istakla i to da bi problem već bio riješen da je odluka usvojena u skupštinskim klupama.

-Ustavni sud je samo precizirao da cijene parkinga mora usvajati Skupština Grada, a ne gradonačelnik. Mi smo tu odluku dostavili Skupštini i – da su je izglasali, problem bi već danas bio riješen. Ako postoji volja, postoji i način. Odluka može ponovo biti na dnevnom redu – rekla je Savić-Banjac.

Kao moguće alternativno rješenje Savić – Banjc je spomenula ZIBL, koji je već postojeće preduzeće koje bi moglo preuzeti ovu d‌jelatnost bez dodatnih troškova za građane.

-Moje pitanje je – zašto osnivati novo preduzeće ako već imamo ZIBL, koji bi mogao preuzeti posao bez dodatnog zapošljavanja, novih računovodstvenih timova i povećanja administracije? To bi bilo mnogo logičnije i ekonomičnije rješenje – zaključila je Savić-Banjac.

Nastavi čitati

Aktuelno