Connect with us

Politika

ČOVIĆ PORUČIO: “Sudski proces protiv Dodika NEĆE UTICATI na funkcionisanje koalicije”

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra da vlast u Bosni i Hercegovini funkcioniše, iako se slaže da bi trebala djelovati puno učinkovitije i dinamičnije. On najavljuje novi zamah na sprovođenju obveza na europskom putu.

avjet ministara zasjeda redovno, parlamentarni domovi zasjedaju, ali jesmo trebali imati tri-četiri puta više zakona u razmatranju. Treba vremena da se uspostavi jedan režim odgovornosti prema toj vlasti. Mi smo to imali negdje do sedmog mjeseca i tada smo zapali u jednu krizu, da bismo tek u osmom mjesecu odradili značajan dio posla i u Savjetu ministara i u Parlamentu. Trebali smo u devetom mjesecu završiti taj drugi dio paketa koji se sastoji od tri dijela, a vezano za pristup evropskim integracijama. To što smo trebali u devetom mjesecu, ja vas uvjeravam da ćemo završiti do kraja ovog mjeseca pa će situacija opet izgledati malo optimističnije ističe Čović.

On kaže da je ovih dana imao intenzivne razgovore sa liderima drugih stranaka parlamentarne većine kako bi se „oslobodilli ovih uslovnih blokada ili nedonošenja odluka“.

– Trebaće taj element međusobnog povjerenja ojačati i vjerujem da ćemo iduće sedmice na sastanku čiji je domaćin Milorad Dodik, imati dinamiku usvajanja zakona i drugih odluka što je dogovoreno na sastanku u Mostaru. To će vratiti pažnju Brisela na ovaj prostor i uticati na izvještaj o BiH i uvjeren sam da ćemo do kraja godine imati jedan pozitivan stav oko našeg statusa i otvaranja pregovaračkog procesa s EU. Ostao je treći dio paketa koji je za nas vrlo osjetljiv, uključujući Izborni zakon i to će morati preći u jedanaesti mjesec kada je u pitanju Savjet ministara. Vlast funkcioniše, a da može bolje – može. Kriza jeste direktna, što se vidi i po komentarima našeg odnosa kolega koje čine parlamentarnu većinu. Moja zadaća je i tu da na neki način biram riječi, da možemo uvijek pridobiti jedne i druge partnere – pojašnjava Čović.

Proces protiv Dodika neće ostaviti traga na funkcionisaje koalicije

– Naravno da smo mi onda na ovom prostoru izloženi, jer interesantni smo, iako nismo ekonomski jaki. Uvijek smo bili žarište nekog problema, ali mislim da s partnerima izvana možemo odgovoriti na taj izazov. Tu je i sudski proces protiv gospodina Dodika. Ja sam prijateljski s njim razgovorarao i o tome i uvjeren sam da to neće ostaviti traga. Najveći izazov je upravo naše međusobno povjerenje. Mi između sebe moramo tražiti odgovarajuće riječi. Potreba naših kolega iz opozicije je da galame, iznose ono što misle da treba, ali mi koji smo pozicija moramo tražiti način kako realizovati ono što smo obećali, a ključno obećanje je 14 plus uslova za EU završiti u ovoj godini, kao i one druge operativne stvari, poput proračuna za narednu kalendarsku godinu. Ključni izazov je ne izgubiti živce prerano. Kad nam se nešto ne sviđa ne moramo baš tako glasno odgovoriti. Ja se bar trudim tako ponašati i mislim da to pomaže i stvara jedan ambijent. Vjerujem da ćemo odoliti tim iskušenjima i nastaviti raditi svoj posao – poručuje Čović.

Milorad Dodik i Dragan Čović
FOTO: PREDSJEDNIK RS.NET

Skori ulazak u izbornu godinu donosi izazove koji su uobičajeni, a Čović kaže kako on i funkcioneri HDZ i HNS nastoje koristiti uljuđen, civilizovan riječnik, da nikoga ne uvrijede, a da ipak pošalju ključne poruke svom biračkom tijelu.

– A to su prvenstveno ekonomske, socijalne poruke, poruke pravne i fizičke stabilnosti. Znam da će biti onih koji će tražiti drugačiji pristup, izlaziti i s drugačijim pogledima, ali ja i većina mojih kolega se nećemo na to osvrtati. Tako ćemo najbolje odgovoriti na izbornu godinu. Kampanja nije zadnja dva mjeseca, za nas kampanja staje stalno, jer stalno komuniciramo s našim biračkim tijelom i objašnjavamo ono što radimo. Mislim da će od same izborne godine puno veći izazov za nas biti taj naš međusobni odnos, da ne dozvolimo da zbog očitih razlika u pogledima na neka pitanja, ne uradimo ono što možemo – smatra Čović.

Najvažnije je da Vlada FBiH odluke donosi jednoglasno

Kada je u pitanju funkcionisanje vlasti u Federaciji, Čović kaže da je od partnera tražio da završe ono što su obećali, iako je uputio pohvale Vladi Federacije za koju kaže da je na velikom ispitu.

– Ne može se danas pričati o izboru sudije Ustavnog suda, koji smo dogovorili u dvanaestom mjesecu prošle godine. Kritikujemo nekoga drugog zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda BiH, a mi u Federaciji nismo bili u stanju provesti ono što smo dogovorili. To je samo jedan od primjera. Mi moramo ubrzano donositi zakone u Federaciji, kao što su energetski koje smo usvojili. Fiskalni zakoni će se morati usvojiti. Bojim se da kasnimo ova dva ili tri mjeseca. Ipak, puno je toga i urađeno. Za mene je najvrjednija stvar u Federaciji da Vlada redovno zasjeda i da se odluke donose dominantno jednoglasno. To je ključna vrijednost na kojoj možemo graditi sve ono što dolazi. Vjerujem da ćemo mi u naredna dva mjeseca završiti sve što je trebalo završiti po našem dogovoru i što je trebalo ići u parlamentarnu proceduru. Parlament je u zastoju, jer su tijesne većine i tu ima stalnih promjena, kao što je uostalom slučaj i u mnogim županijama. Vlada Federacije je na jednom velikom ispitu i ja vjerujem da će ga položiti – naglašava Čović.

On ne vjeruje da postoji alternativa aktuelnoj vlasti. Smatra da se treba fokusirati na jačanje energije u ovoj parlamentarnoj većini.

– Tamo gdje znamo da imamo različita promišljanja ne trebamo dopustiti da nam ta pitanja na sto nameće opozicija. Hajmo biti mudri pa na upadati u tu zamku. Pogotovo kad moramo komentarisati događanja izvana, jer o tome imamo često različite stavove. Mi trebamo zaštititi BiH. To je broj jedan i ako se oko toga možemo usuglasiti dok sjedimo zajedno, za sve ostalo ćemo naći rješenje. Ja sam uvjeren da će ova parlamentarna većina ojačati, jer ima sve uslove za to i da nastavi svoj posao i na nivou države i entiteta. Ne vidim mogućnost za neku alternativu, jer bi to opet značilo gubitak godine dana, a uostalom te kombinacije smo imali prije ove većine i znamo kako je to funkcionisalo i šta je urađeno u prošlom mandatu. Druga je stvar što mi po zakonu nemamo mogućnost vanrednih izbora. Drugim riječima, zarobljeni smo u taj okvir naredne tri godine i iz toga treba izvući maksimum. Ja ću snažno zagovarati da ova parlamentarna većina ostane, da se čak ojača i da možemo protočnije donositi zakone i druge odluke – poručuje Čović.

dragan covic hdz
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ključna vrijednost ovog partnerstva je, kaže on, što o svakoj temi može razgovarati sa svim partnerima bez rukavica i da iza toga nema ružnih riječi i destruktivnih reakcija.

– A to je preduslov da onda možemo nešto zajednički uraditi. Mislim da u Federaciji vrlo jasno vidimo šta trebamo uraditi i u narednoj i u 2025. godini. Teških tema će uvijek biti, ali njih treba držati po strani. Dajmo šanse ovoj koaliciji, a ja sam uvjeren da će ona na kraju pokazati dobre rezultate – ističe Čović.

Osvrnuo se i na činjenicu da u dvije županije još nije formirana vlast.

– Mene su informisali da je dogovor o uspostavi vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pri samom kraju. Nisam pretjerano uključen u to. Ako će to biti u narednih sedam do 10 dana ja ću biti sretan. Bilo je takvih najava i prije, ali mi se čini da se to sad doista privodi kraju. Što se tiče Hercegbosanske županije, prije osam mjeseci sam lično imao sastanak s predsjednicima HDZ 1990. i HNP i tada smo se dogovorili da će ove tri stranke koje imaju puni kapacitet da osiguraju potrebnu dvotrećinsku većinu, sjesti i u naredna dva mjeseca sve dogovoriti. To se pretvorilo u osam mjeseci. Tu ima puno taktičkih igara, pokušaja kako biti nevjerodostojan, a da te niko za to ne optuži. Cilj je da vlast profunkcioniše. Meni bi iskreno bio cilj da to budu hrvatske stranke, da niko ne može ucjenjivati hrvatski interes u toj županiji. Naša želja u HDZ je bila da budemo dio te vlasti i da to završimo odmah – kaže Čović.

On naglašava da ima intenzivne kontakte s većinom međunarodnih partnera i dodaje da nije njih bilo ova se vlast ne bi ni napravila.

– Trebala nam je pomoć u određenom trenutku. Uostalom, vidjeli ste i reakciju visokog predstavnika da bi se olakšale neke procedure. Ona struktura međunarodne politike koja nam je tada pomagala ima obavezu da to nastavi raditi. Bilo bi neozbiljno da neko radi tri mjeseca i onda kaže ja sam sad promijenio svoj stav. Ne možemo mi s ljudima u BiH praviti neke eksperimente. Ova koalicija mora dobiti šansu da nastavi raditi ono što je započela, a svi prijatelji izvana bi trebali biti tu neka logistika, pomoć, ohrabrivati nas da brže donosimo odluke. Mi imamo odgovornost za donošenje odluka, a oni su tu da nam budu potpora, a ne da rade umjesto nas – smatra lider HDZ BiH.

Trenutno nije realno govoriti o promjeni Ustava

Osvrnuo se i na promjenu međunarodne politike prema Hrvatima u BiH i HDZ kao vodećoj hrvatskoj stranci. Podsjetio je na vrijeme kada je hrvatska politika u BiH bila na udaru, izložena sankcijama, smjenama i nekoj vrsti izolacije.

– I tada smo govorili da nam se treba pružiti šansa da vodimo procese i odgovaramo za Bosnu i Hercegovinu. Prošlo je puno predstavnika međunarodnih institucija koji su imali svoju ulogu oko ovih odnosa, netrpeljivosti i slično. Nije se to ni danas promijenilo. Mi smo sebe organizovali tako da želimo ostvariti ono što nam je dugoročni cilj – nedjeljiva BiH u evroatlantskim integracijama organizovana tako da nam ne treba nikakav visoki predstavnik, nikakvi stranci koji će nam donositi zakone i nametati rješenja. Postali smo puno zreliji, napravili smo jednu veliku političku organizaciju. Činjenica da se bez HDZ ne može napraviti vlast ni na državnom, ni na federalnom nivou, kao i u većini županija, nije draga mnogim međunarodnim predstavnicima. To moramo znati, ma koliko oni ćutali o tome. I naravno da će oni pokušavati i u HDZ i oko HDZ napraviti neku opoziciju. E sad, šta je pozicija, a što opozicija kod druga dva naroda pitanje je. U proteklih pet godina vidjeli smo da svako sa svakim može sarađivati pa je onda moje pitanje ko je izvan koalicije. HDZ BiH ima jedan poseban zadatak da okuplja porodicu HNS i da partnerima iz međunarodne zajednice nudi jasnu viziju evropske BiH. Trebalo je jako puno vremena da te ljude uvjerimo da je ono što radimo i govorimo vjerodostojno i da to stvarno provodimo u djelo – naglašava Čović.

Dodaje kako su iskustvo, zrelost, ambijent koji su gradili zadnjih desetak godina prvenstveno na uljuđenosti, prepoznati i u međunarodnoj zajednici.

– Mene niko ne može natjerati da ja kažem ružnu riječ protiv bilo koga u BiH ili međunarodnoj zajednici. I kad se ne slažemo ja ih nikada neću zbog toga povrijediti. Pokušaću ih uvjeriti da oni shvate da je sve što sam predlagao korektno i da nije u funkciji bilo čega negativnog. Dao Bog danas imamo i predstavnike u Savjetu ministara adekvatne, predsjedavajuću Savjeta ministara koja svakodnevno komunicira sa svim predstavnicima svih međunarodnih institucija na jedan dosljedan način. To je iskusna političarka koja se može nositi s ovim izazovima i trebamo biti ponosni za to. Ona će, zajedno sa mnom i očuvati ove koalicije da završimo ovo što smo planirali. Hrvatski narod kao najmalobrojniji narod u BiH garantuje sigurnost i on je to povezno tkivo, bez čijeg uticaja bi stanje bilo katastrofalno – naglašava Čović.

Sva obećanja koja su data u proteklom razdoblju, ova vlast, kaže on, može ispuniti do kraja izbornog ciklusa.

– Nije realno govoriti o promjeni Ustava, jer za to očito nemamo kapacitet u parlamentima. Ali možemo promijeniti Izborni zakon na način da uvažimo presude međunarodnih i domaćih sudova. To moramo već u ovoj godini uraditi i završiti. Ključ svega je sigurnost u državi, međusobno povjerenje, pokrenuti investicijski zamah u BiH, donijeti propise koji će jačati pravnu državu, socijalnu zaštitu i nastaviti integracijske procese – naglašava on.

Kada je riječ o ulozi Hrvatske, Čović kaže da je ona preznačajna i to kao partnera i prijatelja BiH.

– Ja tu posebno ističem premijera Andreja Plenkovića koji je meni primarno pomogao kada sam bio predsjedavajući Predsjedništva BiH da predam aplikaciju za članstvo. Da njega nije bilo tada u Evropskom parlamentu mi to nikada ne bismo uradili. Naravno, Hrvatska to radi i zbog sebe, jer hiljadu je kilometara zajedničke granice i logično je da s druge strane granice očekuju prijatelja i nekoga ko donosi stabilnost i pozitivnu atmosferu. Dakle, zajednički je interes i zato ja redovno razgovaram s premijerom Plenkovićem koji će opet uskoro doći u BiH, na prostor središnje Bosne i Sarajeva. Želimo pomoći HDZ Hrvatske da i na predstojećim izborima, jer mi smo i sestrinske stranke, ostvare što bolji rezultat. Ono što je takođe važno, sve institucije Republike Hrvatske danas skladno gledaju poziciju BiH i hrvatskog naroda u BiH. To nije prije bilo tako i sada je nama koji predvodimo hrvatsku politiku u BiH mnogo lakše voditi pregovaračke procese u samoj BiH – ističe Čović.

Pozicija Hrvata i HDZ u ZDŽ nije ugrožena

Na kraju intervjua predsjednik HDZ BiH Dragan Čović osvrnuo se i na stanje u Zeničko-dobojskom kantonu i tamošnjoj organizaciji ove stranke. Naglašava da zbog izlazaka pojedinih članova iz stranke u ZDŽ nije ugrožena niti pozicija hrvatskog naroda, niti pozicija HDZ BiH.

– Meni je žao svakog kolege koji je istupio, ali brzo će oni shvatiti da je to najviše štete nanijelo njima samima. Neka analiziraju, svi oni koji su u proteklih 20 godina i na tom prostoru izlazili iz HDZ, gdje su danas u politici. Nije korektno da neko prije godinu dana dobije mandat u skupštini županije pa onda u Domu naroda i sada kaže „ja taj mandat nosim sa sobom“. Sad bi i da formiraju vladu. To nije vjerodostojna politika. Druga stvar, taj sukob tinja sedam ili osam godina i mi smo ga do sada, na jedan korektan način, pokušavali izvana držati prihvatljivim. Bojim se da smo izišli iz tih okvira i naša je procjena bila da taj posao moramo završiti sada, dovoljno daleko od lokalnih izbora. Jer nama je ključni cilj za godinu dana dobiti izbore u Žepču i Usori, u sredinama ZDŽ gdje Hrvati realno mogu dobiti izbore. Mi ćemo očuvati i hrvatski narod i njegovu zastupljenost, a HDZ BiH će biti još jača nakon ovoga – poručuje Čović.

Politika

TANJA VUKOMANOVIĆ BEZ DLAKE NA JEZIKU: Vlast ignoriše roditelje-njegovatelje, a hitno uvodi pomoćnu policiju zbog Dodika!

Borba roditelja-njegovatelja za osnovna prava u Republici Srpskoj traje godinama, ali i dalje nailazi na zid birokratije i političke nezainteresovanosti. Istovremeno, vlast hitno usvaja zakone o pomoćnoj policiji, dok se problemi građana guraju u drugi plan. O tome zašto institucije ignorišu najranjivije, da li uvođenje pomoćnog sastava policije ima političku pozadinu, te koliko se zapravo u Narodnoj skupštini čuje glas građana – razgovarali smo s poslanicom Tanjom Vukomanović.

Zalažete se za poboljšanje prava roditelja njegovatelja u Republici Srpskoj. Dokle je stigla ova priča?

Problem i borba traju godinama, ali nažalost još uvijek je na početku. Roditelji su predali inicijativu za izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti, tražeći da se ukine diskriminatorska odredba po kojoj naknada prestaje kad dijete napuni 30 godina, kao da invaliditet ima rok trajanja. Takođe, traže da ne moraju birati između brige o djetetu i njegovog obrazovanja, jer ako dijete ode par sati u školu ili dnevni centar, roditelj automatski gubi pravo na naknadu, kao da preostalih 22 sata u danu ne postoje. A znamo da postoje i da su najteži. Ovo nije zakon koji puno košta, niti se odnosi na hiljade ljudi, ali se odnosi na one kojima se ne smije uskraćivati podrška.

Zašto je važno da NSRS da punu podršku roditeljima-njegovateljima i ispuni njihove zahtjeve?

Zato što su poslanici, ma koliko neki pokušavali da zaborave, tu zbog građana. Ne zbog stranačkih šefova. Na dan kada su roditelji predavali inicijativu, svi su bili pozvani, a izašla je samo opozicija. I to sve govori. Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje pristojnosti, ljudskih prava i empatije.Znam da ima poslanika u vlasti koji podržavaju ovo inucijativu, ako neko ne smije da kaže šta misli, ni to nije problem zakona, nego društva u kojem se sve svodi na poslušnost. Ovaj zakon ne treba ni opoziciji, ni vlasti, treba roditeljima koji danonoćno brinu o svojoj djeci. Ako u Vladi Republike Srpske ima razuma i ljudskosti, ova nepravda će biti ispravljena.

U Republici Srpskoj uvodi se pomoćni sastav policije. Šta to konkretno znači?

Obrazloženje je široko, spominju se poplave, požari, koncerti, pa čak i epidemije. Navodno nedostaje kadra, pa će se to “popuniti” pomoćnim sastavom za koga još ne znamo kako bi se punio, jer to u zakonu nema. Pitanje je zašto se ne ide redovnim putem zapošljavanja? Ako je bezbjednost prioritet, zašto nije bila i prije dvije godine? I prije godinu? I prije tri mjeseca? Zašto danas i to po hitnom postupku. Zakon se uvodi po hitnom postupku, a onda ostavlja rok od šest mjeseci za podzakonske akte. Znači hitno je sad, ali tek će da se vidi da li će se ikad primijeniti. Bojim se da gledamo još jedan politički manevar, a ne stvarno jačanje institucija.

Zašto se baš sada uvodi ovaj pomoćni sastav policije?

Imamo pravo da sumnjamo da je zbog presude, jer sve u ovoj zemlji mora da se dešava kad je gospodin Dodik u fokusu. Kad njemu zatreba zaštita, diže se nivo bezbjednosti. Mi smo u šali govorili da će, s obzirom na to da se sve prolagođava njemu, kad on ode u penziju biti najbolje penzionerima, jer će imati najveće penzije u region. Kao što sada kao predsjedmik ima najveći budžet u region i kao što je sada kada mu je ugrožena bezbjednost mi najviše ulažemo u policiju.

Imajući u vidu trenutno stanje u RS, probleme sa kojima se suočavaju penzioneri, roditelji njegovatelji i druge kategorije stanovništva – da li je potrebno da se uvodi pomoćni sastav policije?

Vlast je odavno izgubila osjećaj za prioritete. Ako treba kupiti automobil ili helikopter za nekog funkcionera to je „urgentno“. Ako roditelj-njegovatelj godinama čeka da mu se prizna osnovno pravo, to može da čeka. Sve što se sada gura u fokus: migranti, granice, pomoćna policija – služi da se ne govori o stvarnim problemima: o propasti javnih preduzeća, o zdravstvu, cijenama, o odlasku ljudi. Oni ne upravljaju državom, oni upravljaju pažnjom građana, vladaju strahom i stalnim podjelama.

Građani su se okupili ispred NS RS da zaštite Majevicu od rudarenja litijuma. Da li očekujete da ta inicijativa dobije podršku u Skupštini?

Od te Skupštine više ništa ne očekujem. Tamo sjede ljudi koji su ju;e izbacili kolegu iz sale, glasali da se on udalji zbog nečegao što se desilo prije 3 dana, i to mimo svih pravila Poslovnika. A isto tako, nisu glasali za dnevni red da se održi posebna sjednica o stanju u javnim preduzećima. Dakle, šta će biti s rudarenjima? Biće onako kako im kaže njihov šef, bez obzira na štetu po prirodu, zdravlje i budućnost. I da, još uvijek zadržavam pravo da vjerujem da među njima postoji bar neko kome je stalo, ali kad pogledamo dosadašnje glasanje, čini mi se da je to nada koja izumire. Međutim, bez obzira na odluke vlasti, uvijek ćemo biti podrška građanima koji štite prirodne resurse i ne dozvoljavaju rasprodaju Republike Srpske i uništavanje prirodnih bogastava.

Pred poslanicima je zakon o zaštiti stanovništva od duvanskih proizvoda. Šta očekujete od tog zakona?

Dobro je da zakon uopšte postoji, ali ne trebamo da glumimo da će riješiti problem. Prva stvar koju treba urediti jeste – djeca. Elektronske cigarete u šarenim pakovanjima, sa privjescima i poklonima, stoje ispred škola i prodaju se kao da su igračke. I sve to reklamiraju influenseri, pod parolom „zdravije pušenje“, a to što ne postoji. Problem je i što se ni sadašnji zakon ne poštuje. Idite bilo gdje tokom velikog odmora, djeca bez problema kupuju cigarete. One stoje uz žvake i bombone, kao da su dio ponude za užinu. Elektronske cigarete su nova epidemija, a mi smo je dočekali potpuno nespremni. Zakon mora da bude konkretan, precizan i primjenjiv, ne deklarativan. Dobro je da se krenulo u ovom pravcu, ali ima tu još mnogo posla, ako je cilj stvarna zaštita zdravlja stanovnika.

Buka

Nastavi čitati

Politika

VANREDNO STANJE U IRB-u: Novi direktor krenuo u reviziju

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama, piše Capital.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku.

Nastavi čitati

Politika

TAJNI DOGOVOR ZA SPAS DODIKA? Pregovara o fiktivnoj predaji, „jedna sutkinja iz Apelacije završena“!

Pregovori s pravosuđem u BiH.

Jedna sutkinja je završena”, reći će Miloradu Dodiku u telefonskom razgovoru jedan od članova advokatskog tima predsjednika Republike Srpske.

“Završićemo”, nastaviće dalje, “i druge”.

Razgovor je vođen nedugo nakon javne rasprave po žalbama pred Apelacionim savjetom Suda Bosne i Hercegovine koje bi trebalo odlučiti da li će potvrditi, preinačiti ili ukinuti prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik, zbog krivičnog djela nepoštivanje odluka OHR-a, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

U Apelacionom sudskom savjetu sjede dvije sutkinje – Vesna Jesenković i Amela Huskić. Treći član je sudija Hilmo Vučinić. Ovaj savjet bi trebalo donijeti konačnu odluku o tome da li je predsjednik Republike Srpske kriv po optužnici Tužilaštva BiH kojom mu je na teret stavljeno krivično djelo – nepoštovanje odluka OHR-a.

Da li je “sutkinja završena”, kako to na snimku razgovora govori jedan od Dodikovih saradnika, znaćemo uskoro. Inače, Dodik i njegovi saradnici i Banjaluke i Sarajeva, uz pomoć nekoliko aktera međunarodne zajednice pokušavaju trgovati ovim, ali u drugim predmetom koji je u fazi istrage.

U tom drugom predmetu Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković su osumnjičeni da su počinili krivično djelo napad na ustavni poredak. Zbog toga što se nisu odazivali na pozive Tužilaštva BiH, Sud BiH im je odredio pritvor i za njima raspisana centralna potjernica koja važi samo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Protekle sedmice Milorad Dodik je, preko članova svoje porodice (Vico Zeljković) i direktora jedne državne agencije čije je sjedište u Banjaluci (u pitanju je Bošnjak i postoje WhatsApp prepiske koje dokazuju te dogovore), stupio u kontakt sa najvišim zvaničnicima jedne sigurnosne agencije sa sjedištem u Sarajevu te su započeli pregovore o “nagodbi”.

Trenutno se, prema informacijama Istrage, dogovara da se Milorad Dodik “odazove” pozivu Tužilaštva BiH, koje bi, onda, nakon što ga sasluša, od Suda Bosne i Hercegovine zatražilo ukidanje mjere pritvora, jer je “osumnjičeni – dostupan”.

Upravo zbog toga je u ponedjeljak ukinut tužilački tim koji je istraživao Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Predmet je, kako smo već objavili, dodijeljen samo tužiteljici Vedrani Mijović, kćerki bivšeg kadra SNSD-a Slavka Jovičića Slavuja.

Trenutno se razmatraju dva scenarija, tvrde izvori Istrage. Prvi je da se Milorad Dodik pojavi u Sarajevu, u zgradi Tužilaštva BiH gdje bi ostao nekoliko sati zbog davanja izjave, a onda bi postupajuća tužiteljica od Suda BiH zatražila ukidanje mjere pritvora.

U slučaju drugog scenarija, onog realnijeg, predsjednik Republike Srpske bi se pojavio u zgradi SIPA-e u Banjaluci gdje bi, po naredbi ili u prisustvu tužiteljice, bio ispitan u svojstvu osumnjičenog. Nakon toga bi Sudu BiH bio upućen prijedlog za ukidanje pritvora čime bi, faktički, prestala važiti i centralna potjernica.

Uporedo sa rješavanjem predmeta koji je u fazi istrage, Dodik i njegovi saradnici pokušavaju riješiti i predmet koji je u fazi drugostepenog suđenja. Rasprava pred Apelacionim vijećem Suda BiH je održana 12. juna ove godine.

Istraga

Nastavi čitati

Aktuelno